http://www.norveska.org/posao/...be-za-radnom-snagom-u-zdravstu
Za sve koji bi da se bave medicinom u NO!
Procena potrebe za radnom snagom u zdravstu
Okačio Viktor ⋅ August 11, 2010 ⋅ Email this post Email this post ⋅ Print this post Print this post ⋅
Ovo je prevod uvodnog dela članka Eldrebølge iz Aftenpostena koji nam je poslala naša učenica Jelena (možete i nju videti na slici) koji govori o potrebi za radnom snagom u zdravstvenom sektoru u budućnosti. Nadamo se da će vam ovi podaci biti zanimljivi.
Starosni talas: čak ni pomoć iz inostranstva neće biti dovoljna
aftenposten
Dolaze iz celog sveta i omogućili su normalno funkcionisanje Smestad doma za stare. Na slici: Eden Girmay, Etiopija, Bizrat Seriay, Eritreja, Lawrence Niranjan, Šri Lanka, Rahmat Najafpour, Azerbejdžan, Erik Thomsen, Iran, Zubeddah Begum, Pakistan, Anne Clarke-Jensen, Norveška, Jelena Radunovic, Srbija. Dennis Guardian, Filipini, Agnieszka Lipok, Poljska, Aster Tevelde, Eritreja i Maritza Torres
Na slici su Rahmat, Bizrat, Zubeddah, Aster, Maritza. Kao i još mnogo drugih sa imenima koja su do pre nekoliko godina bila posmatrana kao imena stranog porekla. Ali bez njih i drugih zaposlenih iz 30 različitih nacija bi funkcionisanje u Smestad domu u Oslu bilo već danas dovedeno u pitanje. Ovaj dom za stare i bolesne jednostavno ne bi imao dovoljno ljudi za svakodnevni rad. Danas u zdravstu radi oko 200000 ljudi u Norveškoj. Za 50 godina mora ih biti više nego dva puta toliko. Minimum. Do sada je rešenje bilo u tome da se zaposle mnogi doseljenici. Ali čak ni visoka stopa doseljavanja neće biti dovoljna da pokrije potrebu u budućnosti, kako cifre iz statističkog biroa pokazuju.
Od 2020 će jedan starosni cunami pogoditi Norvešku velikom snagom. Jer otprilike tada će se desiti da deca baby-boom posleratne generacije počinju da odlaze u staračke domove.
Velike promene će se desiti u društvu i uticaće i na mlade takođe, bilo da to oni žele ili ne. Evo nekih od tih promena: *2060 će biti minimum 1,5 miliona ljudi starijih od 67 godina u Norveškoj. To je dvostruko veći broj nego danas. Norvežani žive sve duže. 2009 su mogla novorođenčad da očekuju da će imati životni vek od 83 godine (devojčice) i 78,5 (novorođeni dečaci) Pre dvadeset godina su te brojke glasile 79 i 73 godine. Mi živimo 50 procenata duže nego pre 100 godina. Za 50 godina će šest puta više norvežana starijih od 90 godina. 2020 je godina kada će doći prva grupa starijih kojima će stvarno biti potrebna nega, a broj onih koji su stariji od 80 godina snažno raste. Ova godina, 2010, je godina kada na jednog starijeg od 67 godina dođe njih petoro mlađih. Od ove godine ta cifra počinje da opada. Za pedeset godina će biti 2,5 osobe na svakog penzionera. To znači pojačan pritisak na poreze na prihod za mlade koji su zaposleni. Zahtevi starije generacije za visokim standardima kada završe u domovima za bolesne nije podržan predviđenim izdacima i predstojećoj potrebi za zdravstvenim osobljem. Ukoliko ne dođe do porasta standarda, biće dovoljno zdravstenog osoblja do 2030 godine. Nakon toga dolazi manjak. Ukoliko porast standarda bude ze jedan procenat u tom periodu, biće potrebno četiri puta više zaposlenih u sektoru nege starijih. Dok će u isto vreme biti još manje radno aktivnih na svakog penzionera. Rast broja porodilja će se takođe zaustaviti. Doseljenici koji su došli zbog rada su, kao i u slučaju Smestad doma u Oslu, postali jedna od mogućnosti koju Norveška ima da pokrije deo potrebe za radnom snagom u zdravstvenom sektoru. Ali ne celu potrebu, već samo deo. Sa starenjem stanovništva postaće normalno biti star, stariji će imati više novca, biti grupa sa jakom kupovnom moći a time će se i promeniti način na koji su predstvaljeni u reklamama – od bespomoćnih bića kakvim su predstavljeni danas do aktivnih sugrađana.
Standard
Pod porastom standarda se ovde podrazumeva između ostalog i bolja opremljenost soba u domovima, sa sopstevnim kupatilima i toaletima, apartmani, bolja kontrola – bolja hrana i usluga.