>
ssimic wrote:
> Thetaworld navodi doslovne prevode i sl, a ne govori sustinu: Sta je Off-shore kompanija. (nikoga ne prozivam, ali neko ko radi sa tim trebao bi to da zna)...
>
Mi definišemo offshore kao: *zakonito poslovanje uz korištenje prednosti
iz cijelog svijeta*. Uopšteno je za Engleza bilo koja kompanija izvan
Engleske offshore i riječ se upotrebljava u raznim definicijama. Kad
Englez ulaže u preduzeće u Francuskoj, to je ulaganje offshore i ne
predstavlja neke prednosti već se koristi u bukvalnoj definiciji riječi
offshore - udaljeno od obale. Iz Engleske dolazi korištenje te riječi.
Offshore znači kad se operiše u drugoj zemlji ili kad se nalazi u drugoj
zemlji. I riječ se ne piše Off-shore na engleskom govornom području i ne
znam zašto bi se kod nas tako pisalo.
Uopšteno korištenje te riječi može biti finansijsko kobno za neke
poslovne ljude. Na primjer često dobijemo upite za formiranje offshore
preduzeća u S.A.D. ili u Velikoj Britaniji, što je smiješno i konfuzno.
U S.A.D. postoji samo jedna država, S.A.D. djevičanska ostrva, u kojoj
se može formirati preduzeće koje može da izbjegne IRS poreze, inače u
svim drugim državama postoji mogućnost izbjegavanja poreza samo u
određenim slučajevima kad postoji ugovor između S.A.D i druge zemlje i
kad LLC preduzeće ne radi nikakve poslove unutar S.A.D. -- još uvijek sa
obavezom kompletnog knjigovodstva i predaje izvještaja. Tako kruže
glasine da se u S.A.D može osnovati offshore preduzeće -- neko može da
se zavara i pomisli da tamo nema knjigovodstva, da se porezi ne plaćaju,
itd. dok je tamo najrigoroznija situacija u cijelom svijetu.
Zato offshore, riječ kao riječ, malo igra značaja. Potrebno je navesti
osobine preduzeća u raznim zemljama i predložiti riješenje poslovnom
čovjeku koje je zasnovano na potrebama takve osobe što želi da započne
takav biznis.
> Off-shore kompanije su kompanije ciji su vlasnici (osnivaci) drzavljani strane drzave, a ne drzave u kojoj se osniva Off-shore preduzece.
Neispravno. Uopšte nije bitno ko je osnivač. Uopšteno, offshore
preduzeća se upravo osnivaju od strane državljanina koji se nalazi u
državi gdje se preduzeće osniva -- upravo iz tog razloga što pravi
vlasnici žele da ostanu anonimni. Nakon osnivanja se akcije preduzeća
prenose novim vlasnicima koji su poručili preduzeće. ALI nikakvu ulogu
ne igra ko je osnivač i da li je državljanin druge zemlje. To bi značilo
da se osnivanjem GmbH u Njemačkoj, od strane državljanina Srbije, što je
sasvim moguće, osniva offshore preduzeće u Njemačkoj. A, to nema
nikakvog smisla.
Offshore preduzeća su uopšteno preduzeća u zemljama gdje postoje
prednosti i pogodnosti u odnosu na druge zemlje. Da li se osnivač,
vlasnik ili direktor nalaze u toj zemlji, da li su državljani te zemlje
ili ne, to ne igra nikakvu ulogu. Svako ko u Kolumbiji, Urugvaju, Panami
osnuje preduzeće i ima prihode iz inostranstva -- ne plaća poreze na
takve prihode. Misliš da tamo ljudi svoje preduzeće zovu offshore
preduzeće? Ne. Imaju svoje akcionarsko društvo i to je sve, niko to ne
naziva offshore. Offshore riječ je konfuzna i kažem opasno je pogrešno
shvatiti šta offshore znači -- bolje je konkretno obratiti pažnju na
karakteristike jedne zemlje ili preduzeća u toj jednoj zemlji i vidjeti
da li to pomaže poslovanju u vlastitoj zemlji.
> Off-shore preduzece se upisuje u registar privrednih subjekata prema propisima zemlje domacina. Podrucje delatnosti je veoma siroko: od spoljne trgovine, posredovanja u medjunarodnom prometu, bankarstva, osiguranja, turizma (hotelijerstva) pa do svih oblika proizvodnje, gradjevinarstva, brodarstva, spedicije.
Skoro pa u svakoj zemlji, uključujući Srbiju, osnivanjem dioničkog
društa ili akcionarskog društva, to društvo ima širok spektar
djelatnosti. Dioničko društvo u Srbiji može da radi sve vrste
djelatnosti, isto tako bilo koje društvo osnovano u Evropskoj zajednici.
Offshore preduzeća nemaji širi spektar djelatnosti nego lokalna preduzeća.
GREŠKU si naveo da offshore preduzeće može da obavlja bankarstvo ili
osiguranje. To su dvije djelatnosti "stvaranja novca iz ničega", pa
pošto je zabranjeno da se novac stvara, takva preduzeća moraju da dobiju
licence i ne zovu se preduzeća već banke ili osiguravajuća društva,
imaju poseban statut i posebne propise u skoro svakoj zemlji. Postoje
offshore banke, ali to nisu obična preduzeća. Uopšteno offshore banke i
offshore osiguravajuća društva nisu tako anonimna kao što je offshore
preduzeće -- jer to propisi u offshore zemljama ograničavaju. Offshore
banka se osniva vrlo slično kao i banka u bilo kojoj zemlji. Osnivanje i
početni kapital su možda u nekim slučajevima manji nego u drugim
zemljama ili ima nešto malo manje birokratije.
> *Osnovni uslov je je da se delatnost ovih kompanija mora ostvarivati na trzistima izvan zemlje registracije, odnosno da se prihodi ostvaruju izvan zemlje u kojoj je registrovano.* Ovaj zahtev se ne odnosi samo na delatnost spoljne trgovine i usluga vec i na oblast proizvodnje u smislu da se sirovine i poluproizvodi moraju uvoziti iz drugih zemalja kao i da se finalni proizvodi moraju prodavati na inostranim trzistima.
>
To zavisi od zemlje do zemlje. Uslov za prihode izvan zemlje osnivanja
je porezni uslov, znači ti prihodi se ne oporezuju ako su izvan zemlje
osnivanja. U raznim zemljama kao Vanuatu, Bahamas, druge karibske
zemlje, Samoa, Maršalska ostrva, itd. napravljeni su tzv. zakoni za
INTERNATIONAL BUSINESS CORPORATIONS ili skraćeno IBC, što bi bila
akcionarska društva koja se oporezuju paušalno na godišnjem nivou
(fiksno) i koja ne smiju da prave profite ili djeluju u zemlji
osnivanja. Znači kod takvog preduzeća je odmah poznato da to preduzeće
ne posluje u svojoj zemlji, ali to ne djeluje povoljno na lokalno
oporezivanje, jer kad neko radi kao agent takvog preduzeća, ne vidim
kako može da pokaže da to preduzeće stvarno ima aktivan biznis u zemlji
osnivanja. To je uslov u mnogim zemljama i za par godina isti uslov će
se dovesti u zemlje bivše Jugoslavije. Takvo preduzeće je dobro za neki
mali biznis, ugovore o provizijama, Internet biznis i slično, ali kad je
potrebno napraviti sigurnu poslovnu strukturu bolje je koristiti
preduzeće koje može biti rezidentno u zemlji osnivanja i koje može
zakonski da obavlja poslove u zemlji osnivanja.
To je npr. Panama -- preduzeće osnovano u Panami može da prodaje u
Panami panamskim preduzećima na šta se ne plaćaju porezi, ili da prodaje
fizičkim licima u Panami na šta se plaća minimalni porez. Dok sav prihod
ostvaren izvan Paname nije oporezovan. Radi zakona u drugim zemljama,
kao S.A.D., zemlje Evropske zajednice, offshore zemlje sada uvode
mogućnost da preduzeće postane rezidentno -- upravo radi toga što se
preduzeće u nekim zemljama neće priznati kao strano preduzeće ako to
preduzeće ne može da bude rezidentno u svojoj zemlji i ako ne može da
obavlja poslove u svojoj zemlji.
Npr. vozila, automobili, bilo kakva roba se može uvesti legalno u Panamu
i izvesti bez carine u drugu zemlju. Ne znam kako neko može istu stvar
da uradi se preduzećem koje ne smije da posluje u svojoj zemlji.
> kompanija, pre svega, *vrlo povoljnim poreskim stopama na ostvarene profite. Neke zemlje cak i U POTPUNOSTI OSLOBADJAJU ove kompanije PLACANJA POREZA na ostvarenu dobit.*
Bolje rečeno samo neke zemlje uvode porez na dobit, dok većina zemalja
oslobađa takva preduzeća od svih poreza i plaća se samo paušalni
fiksirani godišnji porez.
> Zbog izuzetnih poreskih povoljnosti ove se zemlje nazivaju i */zemljama poreskog raja/*. Pored toga, ove zemlje omogucuju, nakon oporezivanja, slobodan transfer dobiti.
>
Zemlje poreskog raja su i one zemlje u kojima postoje druge porezne
pogodnosti. To je npr. Monaco u kojem se ne mogu osnovati offshore
preduzeća, već obična preduzeća koja plaćaju poprilično poreza bez
obzira gdje se djelatnosti obavljaju. Ali tamo npr. fizička lica ne
plaćaju poreze što bi značilo da fizičko lice sa dobiti u inostranstvu
preko stranih preduzeća može da prima prihode neoporezovano u Monacu.
Za mnoge zemlje Evropske zajednice, zemlje kao Makedonija sa trenutnom
inicijativom oslobađanja poreza kod određenih stranih ulaganja se isto
tako zovu zemljama poreskog raja. Srbija je za većinu državljana iz
Evropske zajednice isto tako porezni raj jer su porezi u Srbiji najniži
u odnosu na EZ.
> U izvrsenju poslova iz svoje deltanosti, a narocito iz oblasti spoljnotrgovinskog i finansijskog poslovanja, Off-shore kompanije imaju brojne i raznovrsne mogucnosti. Njihova fleksibilnost se moze ilustrovati na konkretnom primeru: prvobitna dispozicija za isporuku nafte u odredjenu luku neke zemlje moze biti u toku prevoza preusmerena ka destinaciji u luci bilo koje drzave bez obzira da li se prema toj zemlji primenjuju neke od medjunarodnih, trgovnskih, finansijskih i drugih ogranicenja (sankcije, embargo i sl.).
>
Ako je neka zemlja sankcionisana od strane jedne države -- onda ne možeš
koristiti to preduzeće u toj državi ako tako zakon propisuje, ali bi
mogao da koristiš neko drugo preduzeće.
To što si opisao može da radi svako evropsko ili SAD preduzeće bez
problema i nije karakteristika offshore preduzeća.
> Procedura osnivanja Off-shore kompanija je po pravilu vremenski kratka! Pored izbora imena Off-shore preduzeca, osnivaci moraju imati odobrenje Centralne banke date zemlje da mogu otvoriti (i da otvore) bankarski racun, zatim, treba da naprave osnivacki akt i Statut, da odrede postansku
Definitivno NE. Ne znam o kojoj zemlji pričaš da je potrebni imati
odobrenje od centralne banke -- navedi jer me zanima. Inače još nisam to
čuo.
Obično u offshore zemljama imaš strogu bankarsku tajnu, banke su
odvojene od poreznog sistema, slično kao u Švicarskoj. Samo banke
odlučuju da li možeš da otvoriš račun ili ne, a nipošto neka centralna
banka. Znači nije potrebna nikakva posebna dozvola od centralne banke.
Osnivački akt ili statut (jedno te isto) prave administratori i advokati
obično, a ne konačni vlasnici preduzeća -- osima ako se poznaju u zakon
te zemlje.
> adresu kompanije, da imanuju direktora i odrede agenciju za vodjenje knjigovodstvene evidencije.
Offshore preduzeća uopšteno NE VODE knjigovodstvo i posebno se ne
plaćaju nikakve agencije. U mnogim offshore zemljama imaš u zakonu da se
knjigovodstvo ne mora voditi, ili da se može voditi na bilo koji način
kako to direktori žele ili da se mora voditi ali da nikada neće biti
kontrola tog knjigovdstva. Praktično -- ako imaš offshore biznis --
knjigovodstvo vodiš za sebe ako želiš, ali ne moraš.
> U mnogim zemljama pri osnivanju Off-shore preduzeca *cak nije potrebno ni prisustvo osnivaca*.
U SVIM OFFSHORE ZEMLJAMA NIJE POTREBNO PRISUSTVO KONAČNOG VLASNIKA
PREDUZEĆA!
> Dovoljno je podneti fotokopiju vazece putne isprave (pasosa) i potvrdu Centralne banke (ili nadlezne poslovne banke) *svoje drzave* o legalnom raspolaganju i iznosenju sredstava medjunarodne likvidnosti (deviza).
Ne znam o kojoj zemlji pričaš -- ali to što pričaš nije uopšte
uobičajeno. Potvrda od svoje banke definitivno nije potrebna za
osnivanje preduzeća.
Ako veće sume stavljaš na račun bilo koje banke, banka te može pitati da
pokažeš da su te sume novca legalne i onda to dokažeš, ali centralna
banka u svojoj zemlji nema ništa sa tim -- inače gdje bi bila
diskretnost????
> Prilikom izbora drzave u kojoj ce se osnovati Off-shore kompanija uzima se u obzir:
> 1. Poreske stope na profit
>
Uopšteno to ne uzimaš u obzir -- jer u offshore preduzećima nema stope
na profit.
> Nadam se da su stvari, nakon citanja ovog teksta, mnogo jasnije.
>
Nadam se i ja da su stvari sada razjašnjenje.