Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Majklson-Morlijev eksperiment

[es] :: Fizika :: Majklson-Morlijev eksperiment

Strane: 1 2 3 4 5 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 33345 | Odgovora: 215 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Majklson-Morlijev eksperiment02.05.2013. u 19:42 - pre 133 meseci
Mislim da je MM eksperiment fundamentalno pogrešan u smislu da bi pokazao isti rezultat čak i u slučaju da postoji privilegovani sistem u kome važe Njutnovi zakoni mehanike i Maksvel-Hercove jednačine elektrodinamike, pa bih da čujem i druga mišljenja.

Pretpostavimo dakle jedan koordinatni sistem u kome važe Njutnovi zakoni mehanike, Njutnov zakon gravitacije i Maksvel-Hercove jednačine elektrodinamike. Nazovimo ga osnovni sistem.

Šta je koordinatni sistem? To je jednoznačno pridruživanje tačkama prostorvremena četvorki realnih brojeva, to jest injektivno preslikavanje prostorvremena u . Neka je osnovni sistem. Izaberimo bilo koju bijekciju (dovoljna je čak i injekcija). je takođe jedan koordinatni sistem. Drugim rečima, možemo dogovorno definisati koordinate neke prostorvremenske tačke tako što prvo odredimo koordinate te tačke u osnovnom sistemu, pa tu četvorku realnih brojeva transformišemo preslikavanjem i to što dobijemo prihvatimo kao koordinate te prostorvremenske tačke. To je takođe nekakav koordinatni sistem koji je sa osnovnim povezan transformacijom .

Sisteme koji su povezani sa osnovnim Galilejevim transformacijama nazovimo Galilejevim transformacijama, a sisteme koji su sa osnovnim povezani Lorencovim transformacijama nazovimo Lorencovim sistemima. To je moguće jer su sve Galilejeve i Lorencove transformacije bijekcije na sebe samog, odnosno nema nikakvih prepreka u istovremenom razmatranju Galilejevih i Lorencovih sistema.

Njutnovi zakoni mehanike i Njutnov zakon gravitacije, obzirom da važe u osnovnom sistemu i da su Galilej invarijantni, važe takođe u svim Galilejevim sistemima. Maksvel-Hercove jednačine elektrodinamike obzirom da važe u osnovnom sistemu i da su Lorenc invarijantne, važe takođe u svim Lorencovim sistemima.

Zamislimo sada laboratoriju koja se u odnosu na osnovni sistem kreće nekim vektorom brzine uz jedini uslov da je i pretpostavimo da laboratorija izvodi eksperiment u kome figurišu samo Maksvel-Hercove jednačine. U Lorencovom sistemu koji se u odnosu na sonovni kreće istim vektorom brzine laboratorija miruje i u njemu takođe važe Maksvel-Hercove jednačine, pa laboratorija ne može da izmeri apsolutno kretanje jer će rezultat biti potpuno isti kao da je laboratorija mirovala u osnovnom sistemu.

Zaključak: Ako u eksperimentu (uključujući opis rada instrumenata i proces merenja i sve ostalo) učestvuju samo zakoni koji su invarijantni u odnosu na istu grupu transformacija (recimo, Galilejevu ili Lorencovu), onda se apsolutno kretanje tim eksperimentom ne može detektovati. Da bi se dtektovalo (eventualno) apsolutno kretanje, eksperiment mora da uključuje i pojave koje nisu Galilej invarijantne i pojave koje nisu Lorenc invarijantne, to jest osim osnovnog sistema i onih koji miruju u odnosu na njega postoje i drugi sistemi u kojima važe Maksvel-Hercove jednačine, kao i treći sistemi u kojima važe Njutnovi zakoni mehanike i Njutnov zakon gravitacije, ali nijedan sistem u kome važi sve to istovremeno (osim osnovnog i onih koji miruju u odnosu ja njega), pa je on samo na taj način privilegovan.

Majklson-Morlijev eksperiment je zasnovan samo na svetlosnim pojavama, koje su elektromagnetne i time opisane Maksvel-Hercovim jednačinama, koje su sve Lorenc invarijantne, pa pošto sve važe u Lorencovom sistemu koji se kreće zajedno sa Zemljom, kretanje se ne može detektovati i takav ishod je bio jedini mogući.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

0rc
BG

Član broj: 151321
Poruke: 107
*.adsl-a-1.sezampro.rs.



+40 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment08.05.2013. u 23:49 - pre 133 meseci
Citat:
Majklson-Morlijev eksperiment je zasnovan samo na svetlosnim pojavama, koje su elektromagnetne i time opisane Maksvel-Hercovim jednačinama, koje su sve Lorenc invarijantne, pa pošto sve važe u Lorencovom sistemu koji se kreće zajedno sa Zemljom, kretanje se ne može detektovati i takav ishod je bio jedini mogući.


Naravno, ali cilj eksperimenta i jeste bio da utvrdi da li je prostiranje svetlosti pravilnije opisivati Maksvelovim jednacinama u poznatom obliku, bez posebnog referentnog sistema, ili je ipak neophodna neka verzija etra, sa specijalnim referentnim sistemom koji miruje u odnosu na etar. Njihova polazna pretpostavka je bila da vaze Galilejeve transformacije i da postoji taj specijalni referentni sistem (etar), a cilj je bio merenje brzine instrumenta u odnosu na etar. Kada krenes sa pretpostavkom koju sam naglasio u citatu, eksperiment nema smisla. U slucaju modifikovane pretpostavke, za koju mi se cini da je bliza tvom pitanju, da vaze Lorencove transformacije ali da postoji specijalni referentni sistem, pokazuje se da etar degenerise u filozofski konstrukt koji nema uticaja na fizicku teoriju, cime dolazimo do standardne postavke iz STR.

Bio kakva detekcija apsolutnog kretanja, u smislu u kojem ga je trazio Majklson-Morlijev eksperiment, bi implicirala anizotropnu prirodu neke od fundamentalnih sila (ne neophodno elektromagnetizma), posto mora postojati uzrok diskriminacije po pravcu i smeru. Koliko znam, do sada tako nesto nije potvrdjeno.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 02:53 - pre 133 meseci
Citat:
0rc: Njihova polazna pretpostavka je bila da vaze Galilejeve transformacije i da postoji taj specijalni referentni sistem (etar), a cilj je bio merenje brzine instrumenta u odnosu na etar.

Poenta moje priče je upravo u tome da iskaz "važe Galilejeve transformacije" (ili neke druge) nema fizičkog smisla, već isključivo "zakoni prirode su invarijantni u odnosu na Galilejeve transformacije" (ili neke druge).
Citat:
0rc: Kada krenes sa pretpostavkom koju sam naglasio u citatu, eksperiment nema smisla.

Pa, istakao si deo da su Maksvel-Hercove jednačine Lorenc invarijantne. Za to nije potreban nikakav eksperiment. Dovoljan je i običan račun. Pod pretpostavkom da se svetlost ponaša u skladu sa Maksvel-Hercovim jednačinama u bar jednom sistemu, eksperiment nema nikakvog smisla.
Dakle, imalo je smisla jedno od sledećeg:

1. Da se eksperimentalno proveravaju Maksvel-Hercove jednačine (ako je "problem" sa njihovom neinvarijantnošću u odnosu na Galilejeve transformacije taj što nisu tačne),
2. Da se napravi eksperiment koji uključuje Njutnove zakone i Maksvel-Hercove jednačine, ne bi li se utvrdila brzina u odnosu na privilegovani sistem u kome važe i jedni i drugi zakoni.

Naravno, istorijski se u vreme Majklosn-Morlijevog eksperimenta nije znalo za Lorencove transformacije, ali za dolaženje do njih nisu bili potrebni eksperimenti, već računanje sa Maksvel-Hercovim jednačinama za koje se znalo.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

0rc
BG

Član broj: 151321
Poruke: 107
*.adsl-a-1.sezampro.rs.



+40 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 06:32 - pre 133 meseci
Citat:
Poenta moje priče je upravo u tome da iskaz "važe Galilejeve transformacije" (ili neke druge) nema fizičkog smisla, već isključivo "zakoni prirode su invarijantni u odnosu na Galilejeve transformacije" (ili neke druge).


Kada sam rekao "vaze Galilejeve transformacije" zeleo sam da kazem upravo to, ali prihvatam da je kraca verzija neprecizna.

Citat:
Dakle, imalo je smisla jedno od sledećeg:

1. Da se eksperimentalno proveravaju Maksvel-Hercove jednačine (ako je "problem" sa njihovom neinvarijantnošću u odnosu na Galilejeve transformacije taj što nisu tačne),
2. Da se napravi eksperiment koji uključuje Njutnove zakone i Maksvel-Hercove jednačine, ne bi li se utvrdila brzina u odnosu na privilegovani sistem u kome važe i jedni i drugi zakoni.


Ja bih rekao da su radili upravo ovo pod tackom 1. U to vreme su Maksvelove jednacine vec pokazale odlicno slaganje sa eksperimentima, ali je ta neinvarijantnost u odnosu na Galileja bila vidjena kao veliki problem. Eksperimenti koji su se bavili slaganjem brzina svetlosti i medijuma su upravo napadali tu, kako je tada vidjena, slabu tacku Maksvelovih jednacina. Bilo je dosta pokusaja da se Maksvelove jednacine modifikuju tako da zadovolje i taj uslov, ali to nije dovelo do novih jednacina koji bi istovremeno zadrzale i dobro poklapanje sa eksperimentalnim rezultatima.

Sto se tice tacke 2, nisam siguran zasto uvodis Njutnove zakone u celu pricu? Maksvelove jednacine same po sebi iskljucuju postojanje privilegovanog sistema, bar po pitanju prostiranja svetlosti.


 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 06:40 - pre 133 meseci
Po pitanju tačke 2, u slučaju da ne postoji nijedna grupa transformacija kretanja (da ne ulazimo u navođenje matematičkih uslova, a znamo da postoje samo dve grupe koje ih zadovoljavaju) u odnosu na koju su invarijantni svi zakoni prirode, privilegovani sistem može da postoji i da bude merljiva brzina u odnosu na njega, ako eksperiment uključi skup zakona koji nije invarijantan ni na jednu grupu (Njutnovi + elektrodinamički).

Znači, smatraš da su tim eksperimentom napadane Maksvel-Hercove jednačine u slučaju za koji se pretpostavljalo da u njemu imaju najveće šanse da padnu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

0rc
BG

Član broj: 151321
Poruke: 107
*.iritel.bg.ac.rs.



+40 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 10:02 - pre 133 meseci
Da, mislim da je to bila glavna motivacija. Nekompatibilnost sa klasicnom mehanikom, koja ne samo da odlicno sluzi u opsegu brzina sa kojima se do tada baratalo, vec ima i izvesni, recimo, "intuitivni mehanicisticki sarm", je bila vidjena kao ozbiljan problem. Tvrdnja da nesto mozda nije u redu sa klasikom je bila prilicno radikalna, i nije cudno da su na tome pokusali da obore (ili makar dokazu neophodnost modifikacija) Maksvelovih jednacina. Slican slucaj, u kojem je Ajnstajn bio na "konzervativnoj" strani, se dogodio i sa Belovim eksperimentom, koji je testirao vazenje principa lokalnog realizma i dao resenje EPR paradoksa. Umesto da dokaze kako lokalni realizam vazi i dovede do promena u kvantnoj mehanici, eksperiment je pokazao da problem lezi u pretpostavkama koje su intuitivno savrseno jasne i prihvatljive, ali koje realno ne vaze.

Sto se tice tacke 2, cini mi se da bi koncept po kojem uopste ne postoji univerzalna invarijantnost u to vreme bio vidjen kao jos ekstremniji, i da zbog toga takva mogucnost nije ozbiljno ni razmatrana. Neki kasniji eksperimenti narusavanja Lorencove invarijantnosti su ukljucivali nuklearne interakcije, kako bi se videlo da li je u pitanju samo specificnost elektromagnetizma.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 11:25 - pre 133 meseci
Citat:
0rc: Nekompatibilnost sa klasicnom mehanikom, koja ne samo da odlicno sluzi u opsegu brzina sa kojima se do tada baratalo, vec ima i izvesni, recimo, "intuitivni mehanicisticki sarm", je bila vidjena kao ozbiljan problem.

Pardon, niej elektrodinamika nekompatibilna sa klasičnom mehanikom, već je nekompatibilno elektrodinamika + klasična mehanika + princip relativnosti (univerzalna invarijantnost u odnosu na istu grupu transformacija kretanja). No, razumeli smo se.
Citat:
0rc: Sto se tice tacke 2, cini mi se da bi koncept po kojem uopste ne postoji univerzalna invarijantnost u to vreme bio vidjen kao jos ekstremniji, i da zbog toga takva mogucnost nije ozbiljno ni razmatrana.

Čekaj, pa šta je bila hipoteza o globalnom mirujućem etru, nego baš to - odustajanje od univerzalne invarijantnosti (tj. principa relativnosti)?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

0rc
BG

Član broj: 151321
Poruke: 107
*.iritel.bg.ac.rs.



+40 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 13:19 - pre 133 meseci
Citat:
Čekaj, pa šta je bila hipoteza o globalnom mirujućem etru, nego baš to - odustajanje od univerzalne invarijantnosti (tj. principa relativnosti)?


Neka analogija adekvatna tom periodu bi bilo prostiranje talasa po povrsini jezera u koje je ubacen kamencic, ili prostiranje zvuka kroz vazduh posle npr. udara groma. Klasicno resenje je sasvim dobro. Iako postoji privilegovana grupa referentnih sistema u kojima su izrazi za polozaj i brzinu talasnog fronta jednostavniji, Galilejeva relativnost vazi: posmatrac koji se krece direktno ka izvoru talasa merice vecu brzinu blize strane talasnog fronta, odnosno manju brzinu udaljene strane, i to za vrednost njegove brzine u odnosu na izvor.
Mirujuci etar (mada je to mirovanje naravno postulirano, postojale su ideje u kojima se etar krece) je ekvivalentan jezeru, s tim sto, eto, ima osobinu da na neki nacin prozima okolinu. Statika (ili dinamika) etra bi uticala na prostiranje EM talasa slicno kao sto, recimo, atmosferske pojave uticu na prostiranje zvuka. Za nekoga bi EM talasi isli brze, za nekog sporije, mozda bi malo savijali tamo ili ovamo sa promenom orijentacije Zemlje ili bi mozda uglavnom sve bilo vezano za povrsinu planete, a menjalo se tek u slobodnom prostoru, itd, itd... Treba imati u vidu da u vremenu kada je eksperiment obavljen nista od toga nije bilo apsolutno iskljuceno kao mogucnost.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 15:13 - pre 133 meseci
Čekaj, ako važe Maksvel-Hercove jednačine, onda je brzina prostiranja elektromagnetnih talasa, pa samim tim i svetlosti, nezavisna od kretanja posmatrača i izvora. To jednostavno predviđaju Maksvel-Hercove jednačine. One isključuju mogućnost da ako se krežeš ka izvoru talasa, da se talas koji ide ka tebi u odnosu na tebe kreće većom brzinom u odnosu na talas koji ide od tebe. Ako pak to izmeriš, to onda znači da se nalaziš u sistemu u kome ne važe Maksvel-Hercove jednačine. Pošto ovo "nalaženje u sistemu" fizički ne znači ama baš ništa, izraziću se preciznije - ne postoji sistem u kome miruješ, a u kome važe svi zakoni koji su relevantni za eksperiment.

Takođe, definitivno ne mogu postojati inercijalni sistemi u uzajamnom kretanju takvi da u oba važe i Njutnovi zakoni (mehanike i gravitacije) i Maksvel-Hercove jednačine.

Mislim da je u vreme eksperimenta nešto drugo bilo u pitanju - sa novim idejama je išlo teško baš kao i sa neeuklidskim geometrijama.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

0rc
BG

Član broj: 151321
Poruke: 107
*.adsl-a-1.sezampro.rs.



+40 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 17:21 - pre 133 meseci
Naravno, nista nije sporno, ali oni nisu znali (pogotovo ne sa sigurnoscu) da Maksvelove jednacine vaze.

Pogledaj samo uvod Majkelsonovog i Morlijevog rada. Teza od koje krecu je da etar miruje, osim u unutrasnjosti providnih tela, gde se krece brzinom koja je vezana za indeks prelamanja... Zatim sledi diskusija o stisljivosti etra i da li se moze pretpostaviti da on lako prolazi kroz celu Zemlju... To su sve bila epiciklicna natezanja kojima se pokusavala pomiriti klasicna mehanika sa opazanjima koja joj nisu isla u prilog. Ako pogledas, cak kazu da se "...kretanje etra u unutrasnjosti providnih tela, koliko god bilo neverovatno, mora smatrati dokazanim...", a da ce se njihov rad baviti hipotezom da van providnih tela, etar miruje. Daleko je to od rasprave o Lorencovim transformacijama - za naucnu javnost je tada ocigledno bilo tesko zamislivo da se prostiranje svetlosti ne moze na neki nacin direktno dobiti iz klasicne mehanike.

Mislim da se mozemo sloziti da su saznanja iz oblasti elektromagnetizma tada jos uvek bila relativno skromna i svakako ne univerzalno prihvacena (Maksvelove jednacine su objavljene 15-ak godina pre tog rada), a otpor novim idejama je uvek prisutan, pogotovo kada te ideje narusavaju sklad postojecih opsteprihvacenih teorija. Mislim da je odredjena mera (argumentovanog) otpora zdrava. Naucni metod omogucava idejama koje uspesno prevazilaze ogranicenja postojecih teorija da ih naslede ili dopune.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.05.2013. u 18:38 - pre 133 meseci
Na kraju, na osnovu Okamove britve, ovek se traži najjeftinije rešenje, tako da je revizija celokupne fizike kao najskuplje rešenje prihvaćena tek kada su sve ostale mogućnosti iscrpljene (propravljanje Maksvel-Hercovih jednačina itd.).

Hvala veliko na ovim odgovorima.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment10.05.2013. u 14:39 - pre 133 meseci

Meni to nekako izgleda sasvim jednostavno. Ako je brzina svetlosti jednaka za sve inercijane sisteme onda se pomoću svetlosti ne može konstatovati kretanje
a to odmah znači da se ni sa interferometrom ne može isto konstatovati jer je svejedno da li se on kreće ili ne, jer u njega ulazi uvek svetlosni zrak sa istom brzinom i uvek se sve događa kao da interferometar stoji pa nema interferencije.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment11.05.2013. u 18:57 - pre 133 meseci
Citat:
Forzgov: Meni to nekako izgleda sasvim jednostavno.


Pa i meni,čak i još jednostavnije.Jer interferometar radi sa ogledalima.A ogledalo radi na principu reemisije svjetlosti.Na zaklon padaju reemitovani el.magnetni talasi koji imaju lokalnu brzinu.Ta brzina se ne mijenja ako se mijanja relativna brzina interferometra i inicijalnog izvora svjetlosti.Zato nema promjene interferentnih šara.Mjenja se frekvencija,a to je eksperimentalno dokazano.

Em.talas ne djeluje na ogledalo kao ping pong loptica.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment11.05.2013. u 19:32 - pre 133 meseci
Citat:
zzzz: Ta brzina se ne mijenja ako se mijanja relativna brzina interferometra i inicijalnog izvora svjetlosti. Zato nema promjene interferentnih šara.

Maksvel-Hercove jednačine predviđaju uvek istu brzinu prostiranja elektromagnetnih talasa u odnosu na prijemnik, bez obzira na kretanje izvora i to je eksperimentalno provereno.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment11.05.2013. u 20:35 - pre 133 meseci
Interferentne šare nastaju zbog putne razlike ako je ima.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment11.05.2013. u 21:17 - pre 133 meseci
Citat:
Forzgov: Interferentne šare nastaju zbog putne razlike ako je ima.


Putne razlike ima i zato imamo šare.Ali do promjena šara bi došlo ako se mijenja put ili brzina.Ne mijenja se ni jedno ni drugo pa su šare ostale iste.

Citat:
Nedeljko: Maksvel-Hercove jednačine predviđaju uvek istu brzinu prostiranja elektromagnetnih talasa u odnosu na prijemnik,.....


Ne već u odnosu na etar.Bili su ubjeđeni da postoji.

Citat:
Nedeljko: ..., bez obzira na kretanje izvora i to je eksperimentalno provereno.


Nije.

Precizni eksperimenti za mjerenje brzine svjetlosti rade tako da se izmjeri talasna dižina uređajem sličnim intereferometru.Slično se mjeri i frekvencija.
Brzina se dobije množenjem ove dvije veličine.
Tako dobijena vrijednost je brzina reemitirane svjetlosti od strane ogledala u mjernim uređajima.Mjerenje puta i vremena (Jtzv.jednosmjerno) bilo je doskora tehnološki neizvodivo.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment11.05.2013. u 23:36 - pre 133 meseci
zzzz

Ti ili ne čitaš ili ne razumeš.

Gde je etar u Maksvel-Hercovim jednačinama? One predviđaju istu brzinu prostiranja svetlosti u sistemu u kome važe Maksvel-Hercove jednačine, bez obzira da li u tom sistemu izvor miruje ili se kreće. Ako su smatrali da postoji globalni mirujući etar, to onda znači da su smatrali da Maksvel-Hercove jednačine važe u sistemu u kome on miruje. Kretanje izvora nema nikakve veze, a šta su smatrali, o tome je 0rc detaljno pisao.

Ono o čemu sam ja pisao je da bez obzira da li hipoteza globalnog mirujućeg etra važi ili ne, ako su Maksvel-Hercove jednačine tačne u jednom inercijalnom sistemu, kretanje u odnosu na taj sistem se ne može izmeriti posmatranjem samo elektromagnetnih pojava.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment11.05.2013. u 23:39 - pre 133 meseci
Citat:
zzzz: Nije.

Precizni eksperimenti za mjerenje brzine svjetlosti rade tako da se izmjeri talasna dižina uređajem sličnim intereferometru.Slično se mjeri i frekvencija.
Brzina se dobije množenjem ove dvije veličine.
Tako dobijena vrijednost je brzina reemitirane svjetlosti od strane ogledala u mjernim uređajima.Mjerenje puta i vremena (Jtzv.jednosmjerno) bilo je doskora tehnološki neizvodivo.

Jedno su merenja, a drugo eksperimenti. Na taj način se meri konstanta koja učestvuje u teoriji koja se smatra tačnom. Teorija se pak proverava eksperimentima, a ako oni nisu izvodljivi, posmatranjima. Ne postoji nijedno astronomsko posmatranje koje ukazuje na to da kretanje izvora svetlosti ima ikakve veze sa brzinom njenog prostiranja, čak naprotiv.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 12.05.2013. u 16:30 GMT+1]
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment12.05.2013. u 02:26 - pre 133 meseci
Crveni ili plavi pomak spektralnih linija nekog izvora svetlosti se javlja ako postoji brzina izvora u odnosu na nas.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment12.05.2013. u 09:52 - pre 133 meseci
Tačno, ali to je promena frekvencije, a ne brzine.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Majklson-Morlijev eksperiment

Strane: 1 2 3 4 5 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 33345 | Odgovora: 215 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.