Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Neutrino - brži od svetlosti ili ne?

[es] :: Fizika :: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?

Strane: 1 2 3 4 5 6 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 23228 | Odgovora: 145 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3453

Jabber: djoka_l


+1462 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?01.03.2012. u 09:41 - pre 147 meseci
Ja ne znam da li ti mene zafrkavaš ili je nešto drugo u pitanju.

Ako treba u jednoj kratkoj rečenici da sumiraš STR, odnosno OTR, šta bi ti rekao, šta su to donele ove dve teorije?

STR: Ekvivalencija mase i energije, tj. dopuna zakona o održanju mase i zakona o održanju energije
OTR: Gravitaciona i inercijalna masa (tela u mirovanju) su jednake.

Na youtub-u možeš da pogledaš seriju jako dobrih klipova o teoriji relativnosti. Ono što sam poslednje pogledao, je:



Pogledaj, dalje na wiki: Bertozzi experiment

Evo slike na kojoj je crvenom bojom predstavljena zavisnost kvadrata brzine od kinetičke linije po klasičnoj mehanici, zelenom linijom relativistička predviđanja, a plavom rezultati Bertozzijevog eksperimenta:




Ako budeš odlučio da pogledaš snimak, samo da napomenem da Ozmoroid (autor snimka), kada izvodi jednačine, za brzinu v podrazumeva da je u pitanju, u stvari u/c, tj. brzina relativna u odnosu na brzinu svetlosti čime malo pojednostavljuje izraze. Čisto da te ne zbuni to što za Doplerov efekat kaže da je promena frekvencije 1+v i 1-v. U stvari, radi se o 1+u/c i 1-u/c...

Edit: Ispravio sam slovne greške koje sam u međuvremenu primetio...

[Ovu poruku je menjao djoka_l dana 01.03.2012. u 11:21 GMT+1]
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3453

Jabber: djoka_l


+1462 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?01.03.2012. u 10:29 - pre 147 meseci
Da odgovorim i na Sprečine komentare:

Trenutno nije poznato da li neutrino ima masu ili je nema. Ne postoji ni jedan eksperiment kojim je izmerena masa neutrina. Nagađa se da mu masa može biti oko 0,3 eV. Za poređenje, masa elektrona je veća za više od milion puta, tj. oko 0,5 MeV. Ako elektrone možemo da ubrzamo na 99,9% c, ne vidim neki problem da neutrino može da dostigne, sa svojih 0,3 eV mase i 99,999999% c. Ako nema masu, jedina brzina kojom može da se kreće je c...
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?02.03.2012. u 06:37 - pre 147 meseci
Citat:
djoka_l:
Evo slike na kojoj je crvenom bojom predstavljena zavisnost kvadrata brzine od kinetičke linije po klasičnoj mehanici, zelenom linijom relativistička predviđanja, a plavom rezultati Bertozzijevog eksperimenta:


Samo mi reci kako su ustanovljene vrednosti brzina, unete u dijagrame, koje postiže neka ubrzavana čestica.
Usput da kažem da nisi rekao ni koja je to čestica ni u odnosu na šta postiže brzinu.
 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3453

Jabber: djoka_l


+1462 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?02.03.2012. u 08:38 - pre 147 meseci
U pitanju su bili elektroni ubrzani u linearnom akceleratoru. Brzina se merila tako što je mereno vreme koje je elektronima sa poznatom energijom bilo potrebno da pređu rastojanje od 8,4 m od akceleratora do mete - diska od aluminijuma.

Evo slike Bertozijevog rada u kojem ima i slike aparature: http://spiff.rit.edu/classes/p.../lectures/relmom/bertozzi.html
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?02.03.2012. u 18:56 - pre 147 meseci
Meni se čini da linearni akceleratori moraju imati ograničenje u postizanju velikih brzina.
Evo zašto: Ako pojačamo polje koje ubrzava elektrone onda će se oni manje vremena
zadržati u akceleratoru koji ima neku određenu dužinu. A postizanje neke velike brzine
zavisi od trajanja ubrzavanja.
Takođe i dužina linearnog akceleratora ima umanjenu ulogu iz istog razloga. Potrebni su
zato što duži akceleratori da bi ubrzavanje moglo da traje dovoljno dugo.
Dakle svaki akcelerator ima ograničenje u postizanju maksimalne brzine, a to se onda
pripisuje relativističkom efektu što nije tačno.

Ovaj Bertozzijev eksperiment mi je nejasan utoliko što nisam razumeo kako se konstatuje
kolika je postignuta kinetička energija elektrona.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3453

Jabber: djoka_l


+1462 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?02.03.2012. u 19:24 - pre 147 meseci
Energija se meri kalorimetrom. Meri se promena temperature mete. Inače eksperiment je iz 1964. godine i tada su izmerena odstupanja od 10% u odnosu na teorijska predviđanja. Kao i sva otkrića u nauci, rezultat su proverile hiljade istraživača i potvrdile Bertozijeve rezultate. Eksperiment je toliko jednostavan za današnje uslove da na većini boljih fakulteta studenti rade ovaj isti eksperiment na laboratorijskim vežbama. Da ne pomeinjemo da se isti rezultati dobijaju i na mnogo ozbiljnijim akceleratorima od ovog linearnog koji je Bertozi koristio.
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?02.03.2012. u 20:53 - pre 147 meseci
E to mi je malo sumnjivo. Kod tako velikih brzina ko zna šta se događa u sudaru elektrona i mete
t.j. da li se tu oslobađa i deo energije iz elektronskog omotača atoma mete ili nekako drukčije.
Kad kresneš kresivom o kremen neće uvek da sevne varnica - moraš da udariš jače, odnosno
brže tako da se kod većih brzina oslobađa energija (toplotna) koja nije kinetička i onda kad
sabereš te energije pretvorene u toplotnu dobijaš višak jer nije sva energija generisana brzinom.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?05.03.2012. u 21:16 - pre 147 meseci
Da STR objašnjava samo to, bilo bi sumnjivo. OK, STR jeste jedno rešenje, ali ne samo tog problema, nego i niza drugih. Recimo, nije poznata nerelativistička elektrodinamika koja bi bila u saglasnosti sa izvršenim eksperimentima (a Maksvel je do nje došao eksperimentalno). Takođe, ne postoji ni alternativno objašnjenje za rad nuklearnih elektrana itd.

Evo baze eksperimenata u vezi sa STR:

http://math.ucr.edu/home/baez/...Relativity/SR/experiments.html
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?06.03.2012. u 07:10 - pre 147 meseci


Ja nisam znao za Bertozzijev eksperiment i učinilo mi se u prvi mah da je potvrda STR, ali kad se malo
razmisli - ne mora da bude. O rezultatima takvih i sličnih eksperimenata olako se sudi ne uzimajući u obzir
i druge uticaje izuzev onih koji idu u prilog želji eksperimentatora da dokaže ispravnost STR.

Na primer Michelson-Morley - ev eksperiment je upravo obrnut dokaz t. j. da su putevi svetlosti u njemu
pogrešno sračunati. STR ne može da isključi balistiku u potpunosti jer je neoboriva činjenica da svetlosni
impuls može da ima i translatorno kretanje koje se u STR negira ili ne uzima u obzir od slučaja do slučaja.

Paradoks kontrakcije dužine sam detaljno izložio, ali zagovornici STR različito reaguju i daju različita rešenja
tako da nema jedinstvenog rešenja ni za kontrakciju kao proces ni za centar kontrakcije ni za pređene
puteve.

Sagnacov efekt se može objasniti i na klasičan način premda mislim da ni jedan nije dobar.

Lorencove transformacije (prema Supeku) izvode se na osnovu nemoguće situacije. Kaže se da se emituje
zajednički svetlosni signal iz oba ishodišta koordinatnih sistema između kojih postoji relativno kretanje kada
im se ishodišta poklope. Ne kaže se, međutim, u kom sistemu se nalazi izvor tog signala odnosno koja je
njegova brzina.

Često se prikazuje sat na principu ponavljanja reflektovanja svetlosti između dva ogledala kao najjednostavniji
primer kako svetlost prelazi duži put kada se ta ogledala kreću što je direktan i očigledan napad na zdrav
razum i potpuno ignorisanje kretanja izvora svetlosti.

Ako se u akceleratorima može postići konstantno ubrzanje onda ne bi trebalo da bude teško sračunati koliko
vremena treba da neka čestica provede u njemu da bi postigla određenu brzinu i koliku dužinu bi trebalo da
ima , na primer, linearni akcelerator. Ako se postižu nadsvetlosne brzine, onda im odgovara i određena kinetička
energija, ali ako zabranjujemo takve brzine, onda se kinetička energija ne uklapa pa smo prisiljeni da kažemo
da je masa porasla.

O GPS-u je dosta rečeno, a korekcija rada satova koji nisu u jednakim uslovima je nužna jer satovi nisu
indiferentni na različite uslove.

Ja, naravno, ne mogu da kažem ništa o eksperimentima koje ne znam i čijoj analizi bi trebalo pristupiti
detaljnije nego što to čine pristrasni eksperimentatori i drugi površni komentatori rezultata eksperimenata.

U svakom slučaju verujem u takve "analize" jednako kao i u analize gore prikazanih eksperimenata i površnih
zaključaka.

Činjenica je, međutim, da relativisti jednostavno nisu spremni da odgovaraju na jednostavna pitanja i
novode složene procese u kojima nikom nisu poznati svi uticaji pojava i njihovih svojstava koji učestvuju
u tim procesima.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?06.03.2012. u 10:36 - pre 147 meseci
Što se MM eksperimenta tiče, po STR sasvim je svejedno da li se instrument "kreće" ili ne, jer svetlost u svim sistemima ima istu brzinu.

Što se Supeka tiče, reč je o jednoj sijalici koja miruje u koordinatnom početku jednog sistema, a pali se u trenutku poklapanja koordinatnih početaka.

Što se energije u akceleratorima tiče, čestica se ubrzava elektromagnetnom* silom. Nije teško izračunati zakon kretanja čestice u akceleratoru i koliku bi energiju trebalo da ima kad udari u metu. Ipak, ne uklapa se u klasičnu teoriju

*Kako li opisati elektromagnetnu silu u skladu sa Galilejevim transformacijama?

Da, za svaki od eksperimenata je moguće naći i drugo objašnjenje. Nije dovoljno da kažeš da postoji korekcija časovnika jer se nalaze u različitim uslovima, a da ne kažeš koji su to drugi uticaji i izvršiš proračun itd. Uzgred, STR nije dovoljna za GPS, već ti tu treba OTR. Takođe, možeš naći i drugu teoriju u koju se uklapaju svi ti eksperimenti. Međutim, da li će ta teorija biti jednostavnija, ako ne, onda moraš pronaći eksperiment u kome se njena predviđanja razlikuju od predviđanja STR, pa izvršiti taj eksperiment itd.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?06.03.2012. u 13:47 - pre 147 meseci
Citat:
Nedeljko: Što se MM eksperimenta tiče, po STR sasvim je svejedno da li se instrument "kreće" ili ne, jer svetlost u svim sistemima ima istu brzinu.

Ne možemo raspravljati o više pitanja odjednom. Najinteresantnije pitanje je ipak brzina svetlosti jer odatle je sve počelo.

Svetlost ima sopstvenu brzinu u odnosu na elementarni izvor u trenutku emisije i samo ta brzina ima vrednost c.
Detektor svetlosti ne interaguje sa svetlostima drukčijih brzina sve dok se uslov vs = c ne ispuni.

Prema tome konstantnost brzine svetlosti nije njeno svojstvo već svojstvo detektora pa su bili iluzorni pokušaji
da se konstatuje zavisnost brzine svetlosti od relativnog kretanja između nje i detektora. Svi eksperimenti izvedeni
u tom cilju su, mimo naše želje i nastojanja, pokazali samo svojstvo detektora.

Bilo ovo tačno ili ne ipak se nije smelo ustvrditi da je odsustvo detekcije svetlosti sa drukčijom brzinom dovoljan
dokaz da takve svetlosti ne postoje.
Između dva sita različitih otvora može da prođe šljunak određene granulacije, ali to nije dokaz da ne postoje i veća
i manja zrna od veličine zrna te granulacije.
Ako trčimo pored voza onda u njega možemo uskočiti samo ako nam je brzina ista kao i brzina voza - ni veća ni manja.

Dakle postoji i ovakva mogućnost objašnjenja konstantnosti brzine svetlosti. Tim pre što se uvažavajući ovu
pretpostavku ne nailazi gotovo ni na jedan paradoksalan problem generisan deformacijom prostora i vremena.

Takva mogućnost principijelno postoji, a njenu ispravnost ili neispravnost nužno je dokazati i logički i eksperimentalno
jer se u ozbiljnom naučnom tretmanu moraju eliminisati pretpostavke ako su u suprotnosti sa rezultatima eksperimenata
i sa logičkom analizom.

 
Odgovor na temu

Milan Milosevic

Član broj: 67
Poruke: 932
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+31 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?06.03.2012. u 19:47 - pre 147 meseci
Citat:
atelago: Ne možemo raspravljati o više pitanja odjednom. Najinteresantnije pitanje je ipak brzina svetlosti jer odatle je sve počelo.

Svetlost ima sopstvenu brzinu u odnosu na elementarni izvor u trenutku emisije i samo ta brzina ima vrednost c.
Detektor svetlosti ne interaguje sa svetlostima drukčijih brzina sve dok se uslov vs = c ne ispuni.

Prema tome konstantnost brzine svetlosti nije njeno svojstvo već svojstvo detektora pa su bili iluzorni pokušaji
da se konstatuje zavisnost brzine svetlosti od relativnog kretanja između nje i detektora. Svi eksperimenti izvedeni
u tom cilju su, mimo naše želje i nastojanja, pokazali samo svojstvo detektora.

Bilo ovo tačno ili ne ipak se nije smelo ustvrditi da je odsustvo detekcije svetlosti sa drukčijom brzinom dovoljan
dokaz da takve svetlosti ne postoje.
Između dva sita različitih otvora može da prođe šljunak određene granulacije, ali to nije dokaz da ne postoje i veća
i manja zrna od veličine zrna te granulacije.
Ako trčimo pored voza onda u njega možemo uskočiti samo ako nam je brzina ista kao i brzina voza - ni veća ni manja.

Dakle postoji i ovakva mogućnost objašnjenja konstantnosti brzine svetlosti. Tim pre što se uvažavajući ovu
pretpostavku ne nailazi gotovo ni na jedan paradoksalan problem generisan deformacijom prostora i vremena.

Takva mogućnost principijelno postoji, a njenu ispravnost ili neispravnost nužno je dokazati i logički i eksperimentalno
jer se u ozbiljnom naučnom tretmanu moraju eliminisati pretpostavke ako su u suprotnosti sa rezultatima eksperimenata
i sa logičkom analizom.



Mislim da malo gresis u tvojoj predpostavci.
Jer ukoliko nema detekcije svetlosti, tj. energiju koja ona nosi sa sobom, doslo bi do narusavanja zakona odrzanja energije.
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?06.03.2012. u 20:46 - pre 147 meseci
Nisam rekao da nema detekcije svetlosti. Ima detekcije one svetlosti koja ispunjava uslov za interakciju za detektorom.
Detekciju svetlosti i detekciju energije ne treba mešati. Svetlost koju detektujemo nosi samo deo energije koja dolazi
do detektora. Na primer naše oko ne detektuje ni infracrvenu ni ultraljubičastu svetlost ali to neznači da te svetlosti
ne nose energiju koja se može detektovati.
Naše oko ima dva ograničenja detekcije a to su frekvencijsko i brzinsko ograničenje. Detekciju energije vrše druga
čula odnosno uređaji.
 
Odgovor na temu

Milan Milosevic

Član broj: 67
Poruke: 932
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+31 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?06.03.2012. u 20:57 - pre 147 meseci
Onda bi problem relativno lako bio resen, poput pretpostavke o postojanju neutrina.
Jednostavno zakoni o odrzanju su nagovestavali njihovo postojanje.
Zbir bi bio narusen jer koliko da malo odnosi energiju ta nedetektibilna svetlost, ta energija bi nedostajala u sistemu i
lako bi se predpostavlio da ona negde curi.
Oko kao uredaj za detekciju necega odavno je prevaziden, zbog svoje nesavrsenosti.
I koje bi bile ostale fiz. osobine takve svetlosti. Mislim na frkfencu i sl.
Jer kolko se meni cini celokupni spektar el. magnetnog zracenja je ispitan.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?06.03.2012. u 21:09 - pre 147 meseci
Citat:
atelago: Ne možemo raspravljati o više pitanja odjednom. Najinteresantnije pitanje je ipak brzina svetlosti jer odatle je sve počelo.


Počelo je od elektrodinamike. I dalje niko ne nudi nerelativističko objašnjenje za elektromagnetne pojave.

Citat:
atelago: Svetlost ima sopstvenu brzinu u odnosu na elementarni izvor u trenutku emisije i samo ta brzina ima vrednost c.
Detektor svetlosti ne interaguje sa svetlostima drukčijih brzina sve dok se uslov vs = c ne ispuni.


Aha, znači izvor emituje svetlost brzine c u odnosu na sebe, a tu svetlost detektuju samo oni detektori koji miruju u odnosu na izvor. Pa, to nije ono što se opaža, već se upravo opaža da svetlost detektujemo bez obzira na to koliko se brzo približavamo izvoru ili odaljavamo od njega.

I šta bi sa GPS časovnicima u orbiti? Zašto otkucavaju brže od onih na Zemlji? Koje su razlike u uslovima relevantne?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?07.03.2012. u 05:36 - pre 147 meseci
Citat:
Milan Milosevic:
Zbir bi bio narusen jer koliko da malo odnosi energiju ta nedetektibilna svetlost, ta energija bi nedostajala u sistemu i
lako bi se predpostavlio da ona negde curi.


Zašto bi curila? i gde? Kroz crnu olovnu zavesu ne može proći ni jedna svetlost bez obzira da li ispunjava uslov detekcije ili ne.
Ukupna energija je zbir svih energija koje nose i detektabilne i uslovno nedetektabilne svetlosti.
Postoji model koji ja nisam izmislio koji pretpostavlja da elementarni detektor svetlosti može apsorbovati samo
određenu količinu energije. Kao neki prsten u koji ne može da se ugradi veća količina energije jer ne može
da uđe u njega, a manja količina prođe kroz njega - samo strogo određenu količinu može da zadrži. Ovo ne treba
shvatiti doslovno jer se verovatno radi o prelasku elektrona na viši energetski nivo kada je ispunjen uslov
elektromagnetske rezonancije.
Ostala energija je ili reflektovana ili apsorbovana kao toplinska ili je prešla u neki drugi oblik.
Gde ti uopšte vidiš gubitak energije?

Citat:
Nedeljko: Aha, znači izvor emituje svetlost brzine c u odnosu na sebe, a tu svetlost detektuju samo oni detektori koji miruju u odnosu na izvor. Pa, to nije ono što se opaža, već se upravo opaža da svetlost detektujemo bez obzira na to koliko se brzo približavamo izvoru ili odaljavamo od njega.

Ovaj odgovor biće vrlo čudan - Od izvora sa kojih detektujemo svetlost ne možemo se ni udaljavati niti im se približavati.
Ili ovako: Kojem izvoru se približavamo ili od kog izvora se udaljavamo?
Ne može se govoriti o izvoru svetlosti na način kako se to površno čini u STR. Takvi izvori realno ne postoje.

Citat:
I šta bi sa GPS časovnicima u orbiti? Zašto otkucavaju brže od onih na Zemlji? Koje su razlike u uslovima relevantne?

Drukčije je i gravitaciono i magnetno polje. Na crnoj rupi ni jedan sat ne bi ni mrdnuo.
Ali zadržimo se na razmišljanjima o brzini svetlosti.


 
Odgovor na temu

Milan Milosevic

Član broj: 67
Poruke: 932
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+31 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?07.03.2012. u 12:40 - pre 147 meseci
OK, svatam da ti govoris o realnim situacijama, i realnim detektorima.
Ali ni jedna teorija ne polaze pravo niti pokusava da obuhvati sve efekte i sve realne situacije.
Svaka teorija je modelnog tipa. U teoriji izvori su tackasti, detektori su idealni,i sl.
Ostali manje biti efekti se prosto ignorisu. To je prosto neminovnost.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?07.03.2012. u 17:16 - pre 147 meseci
Citat:
atelago: Ovaj odgovor biće vrlo čudan - Od izvora sa kojih detektujemo svetlost ne možemo se ni udaljavati niti im se približavati.
Ili ovako: Kojem izvoru se približavamo ili od kog izvora se udaljavamo?
Ne može se govoriti o izvoru svetlosti na način kako se to površno čini u STR. Takvi izvori realno ne postoje.


Nemoguće je kretanje u odnosu na šta? Čekaj bre, a šta je ova sijalica koja me obasjava? Ok, ona ima neku temperaturu, sastoji se od čestica koje se kreću u odnosu na mene, a zar to kretanje nije uzajamno?

Slaba ti je ta teorija po kojoj ne kretanje oka u odnosu na sijalicu nemoguće.

Citat:
atelago: Drukčije je i gravitaciono i magnetno polje. Na crnoj rupi ni jedan sat ne bi ni mrdnuo.
Ali zadržimo se na razmišljanjima o brzini svetlosti.


Sad odjednom prihvataš OTR.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?07.03.2012. u 18:53 - pre 147 meseci
Citat:
Milan Milosevic
Ali ni jedna teorija ne polaze pravo niti pokusava da obuhvati sve efekte i sve realne situacije.
.


Ne raspravljamo o teorijama nego o svojstvima svetlosti trenutno i načinu kako da ih istražimo.
Osim toga poistovećivanje izvora sa tačkom moguće je ako zanemarimo njegova svojstva.

Citat:
Nedeljko:Slaba ti je ta teorija po kojoj ne kretanje oka u odnosu na sijalicu nemoguće.

Nisam to rekao.
Uzmimo umesto sijalice Sunce biće jasnije. Da li je Sunce jedan izvor svetlosti ili je to ogroman skup izvora svetlosti
koji se nezavisno kreću različitim brzinama od malih pa do ogromnih? Ni jedan izvor na Suncu ne kreće se uniformno.
U bilo kom trenutku na Suncu postoji ogroman broj izvora koji imaju istu brzinu kao bilo koji promatrač na Zemlji.
Nemoguće je nemati brzinu koja se ne podudara sa brzinom nekih Sunčevih izvora. Ako promatrač u svakom trenu
ima istu brzinu kao neki izvori na Suncu koji stalno emituju svetlost brzine c u odnosu taj trenutni inercijalni sistem
onda je uslov vs = c ispunjen.
Možda je termin trenutni inercijalni sistem neprikladan jer izvori na Suncu nikad se ne kreću uniformno, ali zato mogu
emitovati svetlost kontinualno pri svakoj brzini koju zauzimaju pa mora postojati i takva brzina kao što je ima i promatrač
na Zemlji.
Bilo kako da se kreće promatrač na Zemlji on u svakom trenutku ima istu brzinu kao i ogroman broj izvora na Suncu.
Sa tih izvora promatrač detektuje svetlost jer ona u trenutku emisije ima brzinu c prema tim izvorima i imaće istu tu brzinu
i prema promatraču na Zemlji kad stigne do njega.
Izvinjavam se što vreme koje je potrebno da svetlost stigne do promatrača nisam pominjao, ali podrazumeva se taj
interval koji ne remeti izneti princip
Dakle, od takvih izvora ne može se ni pobeći niti im se približiti jer ih uvek ima ma kako se mi kretali.
U tome je velika greška STR kad ogroman skup izvora tretira kao jedan i kad govori o uniformnom kretanju
između izvora svetlosti i promatrača koje realno ne postoji
Ako smo istraživali vrednost brzine svetlosti sa Sunca moramo se zapitati sa kojih izvora smo to učinili.
Svaki konkretan terestrički makroizvor (kao na primer sijalica) ima ogroman broj elementarnih izvora koji intezivno osciluju
i mogu emitovati svetlost pri bilo kojoj brzini u toku složenog oscilovanja na analogan način kao opisani izvori na Suncu.

Ovaj tekst nisam nešto naročito revidovao, ali mislim da dovoljno jasno govori o ideji koju hoću da saopštim.
 
Citat:
Sad odjednom prihvataš OTR.

Ne! Gravitacija može da narasta zavisno od količine materije koja je u dometu nekog masivnog objekta i koja nema
dovoljnu rotaciju oko tog objekta odnosno centrifugalnu silu koja bi se uravnotežila sa gravitacijom tog objekta.
Crna rupa može nastati i bez pomoći OTR.
Ali opet bih radije o jednoj temi.

P S

Ako ne mrda sat to ne znači da ne teče vreme.



 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2790 Profil

icon Re: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?08.03.2012. u 10:11 - pre 147 meseci
Dobro, koliko ima čestica Sunca (ili sijalice) u odnosun na koje ja mirujem u toku trajanja od jedne sekunde? Može li se napraviti neka procena koliko bih ja trebao nda primam svetlosti sa tog izvora?

Kolio znam, za svaku od konačno mnogo čestica, skup trenutaka u kojima ona miruje u odnosu na mene je diskretan, pa takvih trenutaka u toku trajanja od jedne sekunde ima konačno mnogo. Obzirom da se Sunce sastoji od konačno mnogo čestica, skup trenutaka u toku trajanja jedne sekunde u kojima ja mirujem u odnosu na bar jednu česticu Sunca (ili bar jedna moja čestica u odnosu na bar jednu česticu Sunca) je konačan. Stoga je količina energije koju ja primam sa Sunca beskonačno mali deo energije koju Sunce emituje. Zapravo je ukupna količina energije sunca koju išta u svemiru apsorbuje beskonačno mali deo energije koju Sunce emituje.

Znaš kako, STR nije prazna priča, već teorija čija se predviđanbja mogu kvantifikovati i eksperimentalno proveravati.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Neutrino - brži od svetlosti ili ne?

Strane: 1 2 3 4 5 6 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 23228 | Odgovora: 145 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.