Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

SOFTWARE PATENTS

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: SOFTWARE PATENTS

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 8 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 25562 | Odgovora: 170 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Cybernoid II

Član broj: 14852
Poruke: 528

Sajt: www.youtube.com/watch?v=7..


+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS27.10.2003. u 23:24 - pre 248 meseci
Još jedna razlika između softverske i drugih grana industrije.
Programer je u isto vreme i stvaralac ideja i realizator.

Naravno da ako je neki algoritam kompleksan i originalan logično je da bude patentiran.

Ako je softver niz instrukcija koje se prosleđuju automatu na obradu i izvršenje, sve dok računari ne budu imali veštaču inteligenciju onda softverski patent treba da se sastoji od instrukcija, a ne nekog apstraktnog opisa
koji se ne može proslediti računaru. Formule, dijagrami, šeme, parametri, algoritmi, se podnose kod svih ostalih tehničkih patenata i nisu apstraktne stvari.

Malo mi je dosadilo da objašnjavam da nije stvar u tome softverski patenti da ili ne već da li je softverski patent neka opšta ideja u svim svojim mogućim izvedbama ili to mora biti nešto konkretno.


#!/usr/bin/basho
mv frog ancient_pond
echo "Splash!"
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS27.10.2003. u 23:38 - pre 248 meseci
Elem, kao jednu od prednosti patenata - u smislu motivisanja kompanija da ucestvuju u svetskim standardima mogu recimo da pomenem MPEG.

Uzmimo, na primer MPEG-4 AAC audio kodek (ili MPEG-4 AVC (H.264) trenutno najmocniji video kodek)

Elem, pri UN postoji organizacija ISO sa specijalnim komitetom 29, radna grupa 11, zvana Moving Pictures Expert Gruop. Nacin na koji se formiraju internacionalni multimedijalni standardi je sledeci:

0. Tzv. grupa za "zahteve" donosi odluku o potrebi za odredjenim standardom

1. ISO/MPEG poziva kompanije i akademiju da podnesu predloge za standard

- Recimo, radi se o potrebi da se na 64 Kb/s skladisti visoko kvalitetan zvuk

2. Kompanije i univerziteti podnose svoja (patentirana ili, mnogo redje, PD) resenja, tj. proprietary tehnologije. U slucaju AAC-a bili su u igri AT&T PAC, nastao od ASPEC-a, Dolby tehnologija od koje je kasnije nastao AC-3, FhG-ov hibridni codec, Sony-jev ATRAC i sl...

Dakle sve medju tehnologije su u tom stadijumu zatvorene i u tom momentu cekaju patentnu aplikaciju da postane patent.

3. Vrse se vrlo pazljivo organizovani testovi kako bi se identifikovali bitni parametri svake implementacije i njenih osnovnih delova kao sto su kvalitet i performanse svakog modula.

4. Prelazi se u tzv "kolaborativnu" fazu, gde se propritary algortimi kombinuju tako sto se od svakog uzima najefikasniji deo i uz pomoc tzv "verifikacionih modela" se formira celina koja se optimizuje i modelira prema zahtevima iz 0.

5. U isto vreme se prikljucuju novi kontributori sa nekim sporednim tehnologijama koje povecavaju efikasnost (u ovom slucaju NEC i Nokia, na primer)

6. Pre finalizacije standarda se proverava kvalitet i da li su dostignuti svi zahtevi iz 0 (subjektivni kvalitet, MIPS performanse, transistor load, ...)

7. Standard postaje WD (Working Draft), zatim DIS (Draft) zatim FDIS (Final Draft) i finalnim glasanjem postaje medjunarodni standard (IS), pise se i besplatni referentni softver. Standard i referentni softver postaju javno dostupni

8. Formira se patent pool, sa jedinstvenim fer i ne-diskriminisucim licencnim modelom, cenovnom politikom i sl.. Clanice patent pool-a su firme koje su svoje inovacije integrisale u standard.

------

9. Standard se kombinuje sa drugim medjunarodnim standardima (koji nastaju na vrlo slican nacin), pa recimo postaje deo DRM (Digital Radio Mondial - digitalni AM), 3GPP (3G Partnership Project za mobilne telefone trece generacije), ISMA (Internet Streaming Media Alliance), Japanski HDTV, mozda novi DVD standard i sl.. i tako mali Perica moze da sa kamerom salje svoju sliku preko mobilnog telefona sa sve zvukom :) I Majin mobilni moze da cita Pericine .3gp fajlove u MMS porukama, jer.. jer su oni H.263 (MPEG-4) video i AMR ili AAC audio fajlovi - sve sami medjunarodni standardi okrpljeni necijim patentima... jer je neko ulozio znacajan novac da tu tehnologiju i razvije.

I nigde nije zasticena necija "implementacija" mobilnog telefona ili konkretan uredjaj, cip ili kodek, vec svi 3GPP uredjaji moraju da regulisu licence sa ITU, 3GPP, IMTC, MPEG clanicama u zavisnosti od toga sta koriste od ovih tehnologija - dakle radi se o nezaobilaznim patentima.

Medjutim, 2012 vecina tih patenata prestaje da vazi. Kao sto je Philipsov patent na CD medijume prestao da vazi 2001-ve godine kada je cena medijuma drasticno pala.

Zasto ja ovo pricam - e zbog tacaka 1 i 2 - gde bez industrijskih inovacija medjunarodni standard uopste ne bi ni bio "state of the art" vec neka "krpa&zakrpa" verzija koju niko ne bi koristio - kompanije ne bi uopste bile zainteresovane da objavljuju svoju tehnologiju. A sve ostale tacke kostaju $$$ i to neko treba da finansira, a taj neko moze biti samo industrija u trenutnom poretku stvari.


DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Cybernoid II

Član broj: 14852
Poruke: 528

Sajt: www.youtube.com/watch?v=7..


+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS27.10.2003. u 23:42 - pre 248 meseci
Citat:
srki:
Ne verujem da neko moze da patentira "pretraga fajlova na hard disku" ali moze da patentira tacno odredjeni algoritam. Fora je sto neki se sada bore zbog toga protiv softverskih patenata a taj isti problem postoji odavno i u mnogim drugim patentima.


Program se sastoji od stotinak linija koda. Spajalica je parče žice.

#!/usr/bin/basho
mv frog ancient_pond
echo "Splash!"
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS27.10.2003. u 23:42 - pre 248 meseci
Citat:

Pa da, ali opet ne znas koje molekule prave ti elementi. Zato i jeste closed source. Moguce je da i dalje koriste nelegalne supstance.


Prvo - spektroskopija detektuje upravo molekule, jer se imaju eksperimentalni spektroskopski podaci za skoro sve danas u upotrebi :)

Sad... nisam bas 100% siguran,a li Food and Drug administration u USA i slicna tela u svim ostalim zemljama moraju da imaju tacan hemijski sastav necega sto se prodaje ili ima uvoznu dozvolu.

Citat:

Nekada su koristili kokain. Zato se valjda i zove Coca-Cola.


Da, jesu - kao i mnogi proizvodjaci vina. Eh, to su bila vremena :) Kasnije kada je kokain u USA postao ilegalan za posedovanje bez dozvole zamenu su nasli u kofeinu, koji je iako mnogo slabiji opet i dalje stimulans.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
..-leonardo.sbs.auckland.ac.nz



+3 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS27.10.2003. u 23:43 - pre 248 meseci
Citat:
Cybernoid II:
Jo? jedna razlika izme?u softverske i drugih grana industrije.
Programer je u isto vreme i stvaralac ideja i realizator.
Ne slazem se. Evo Ivan programira aac koder/dekoder a nije on inovator algoritma. Uopste nema razlike izmedju softverske i drugih grana industrije. Pa mnoge algoritme su smislili matematicari a ne programeri.

Citat:
Ako je softver niz instrukcija koje se prosle?uju automatu na obradu i izvr?enje, sve dok ra?unari ne budu imali ve?ta?u inteligenciju onda softverski patent treba da se sastoji od instrukcija, a ne nekog apstraktnog opisa koji se ne mo?e proslediti ra?unaru.
Ma isti ti je slucaj sa gomilom drugih patenata. To sto ti imas opis kodiranja signala ne znaci da koder moze da kodira samo uz pomoc opisa. Njemu isto trebaju instrukcije. Zato i softverski patenti ne obuhvataju samo softver vec i stvari koje su vezane za softver. Npr. nacin kako implementirati neku stvar.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS27.10.2003. u 23:47 - pre 248 meseci
Citat:

Formule, dijagrami, šeme, parametri, algoritmi, se podnose kod svih ostalih tehničkih patenata i nisu apstraktne stvari.


Sve se isto moze primeniti na softver:

- Formula, matematicka formula
- Dijagram - algoritamski dijagram
- Sema - programska sema
- Parametri - varijable
- Algoritmi - algoritmi

:)

Citat:

Ako je softver niz instrukcija koje se prosleđuju automatu na obradu i izvršenje, sve dok računari ne budu imali veštaču inteligenciju onda softverski patent treba da se sastoji od instrukcija, a ne nekog apstraktnog opisa
koji se ne može proslediti računaru.


Aha... a kojih instrukcija - nekog konkretnog programskog jezika, viseg, nizeg ili masinskog... a ako masinskog.. koje arhitekture, Harvard, CISC, RISC i cijeg tacno instrukcijskog seta? :) To o cemu pricas onda nije patent, vec kopirajtovano delo.

Citat:

Malo mi je dosadilo da objašnjavam da nije stvar u tome softverski patenti da ili ne već da li je softverski patent neka opšta ideja u svim svojim mogućim izvedbama ili to mora biti nešto konkretno.


Beeep - netacno, cilj patenta da je pokrije sto vise izvedbi (embodiments) a u patentu se navede "prefered embodiment" kao primer, ali se obavezno u "claims" stavi i da to moze biti i nesto drugo sa prostim navodjenjem alternativa i obavezan dodatak "as already known to anyone skilled in the art" :) Mozda sam trbebao da postanem patentni advokat :)




DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS27.10.2003. u 23:51 - pre 248 meseci
Citat:

Ne slazem se. Evo Ivan programira aac koder/dekoder a nije on inovator algoritma. Uopste nema razlike izmedju softverske i drugih grana industrije. Pa mnoge algoritme su smislili matematicari a ne programeri.


Mala ispravka -- nekoliko inovacija ce uskoro biti podneseno u patentni zavod :)
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Cybernoid II

Član broj: 14852
Poruke: 528

Sajt: www.youtube.com/watch?v=7..


+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 00:00 - pre 248 meseci
Citat:
I nigde nije zasticena necija "implementacija" mobilnog telefona ili konkretan uredjaj, cip ili kodek


Standard je sam po sebi detaljan tehnički opis implementacije ideje.
Dizajn integrisanog kola se može zaštiti. Asf je zaštićen od strane Microsofta.
Zabranjeno je kloniranje mobilnih telefona.
#!/usr/bin/basho
mv frog ancient_pond
echo "Splash!"
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 00:06 - pre 248 meseci
Citat:

Standard je sam po sebi detaljan tehnički opis implementacije ideje


Neverovatno, moracu jos jednom - ili se negde ne razumemo :)

Ni jedan patent koji je u vezi sa ISMA/IMTC/GSM/3GPP/MPEG/ITU standardima nigde ne pominje te standarde u svojim tvrdnjama ("claims") osim ako nije usko vezan za neki standard, sto patentni advokat koji podnosi standard naravno pokusava da izbegne sto je bolje moguce :)

Tekst standarda, pa ni sam standard nisu niti mogu biti patentirani - ISO/ITU/3GPP/IMTC/ISMA/... standardi su javno dostupni svima, eventualno je potrebno platiti dokument. Tekst standarda je zasticen kopirajtom, ali to je sasvim druga prica.

Jedino sto stoji je da standard ima nezaobilazne patente u vezi sa tehnologijom koja je ispod standarda. Ti patenti su kao neki "nadskup" - mogu se primeniti i u necem sasvim desetom i daleko su generalniji od samog standarda.

Recimo US #5,214,742 kaci 2 ISO/MPEG standarda (MP3, AAC), 1 US ACTS standard (A52), bar 4 proprietary codeca (Dolby AC-2, Dolby AC-3, AT&T PAC i MS WMA) i jedan samoproklamovani "patent free" codec...


Citat:
Asf je zaštićen od strane Microsofta.


Hmm - ovo je sasvim druga vrsta patenta btw, i pritom nije zasticen ASF kao "ASF" vec neki konkretan metod indeksiranja unutra ako me pamcenje drzi tako da su advokati efektivno "zastitili" i ceo fajl format (pametno, nema sta :-) - isto tako je patentovan tzv "hinting" MPEG-4 fajl formata za streaming server, patent drzi Apple. Ali Apple ni od koga ne sakuplja royalties za hinting.

Opet, ASF nije standard - vec proprietary resenje :)

Citat:
Zabranjeno je kloniranje mobilnih telefona.


?! Dobro, kakve sad ovo veze ima sa celom diskusijom - ovo zadire u sasvim druge zakone. Pod GSM standardom se uopste ne postavlja pitanje kako ce proizvodjac stititi svoju konkretnu implementaciju mobilnog terminala (telefona) ili bazne stanice ... za to sluze medjunarodni kopirajt i trademark zakoni kao i industrijska i patentna svojina, ali ne u kontekstu medjunarodnih standarda o cemu sam ja pricao.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Cybernoid II

Član broj: 14852
Poruke: 528

Sajt: www.youtube.com/watch?v=7..


+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 00:58 - pre 248 meseci
Citat:
Ivan Dimkovic:
Citat:

Ne slazem se. Evo Ivan programira aac koder/dekoder a nije on inovator algoritma. Uopste nema razlike izmedju softverske i drugih grana industrije. Pa mnoge algoritme su smislili matematicari a ne programeri.


Mala ispravka -- nekoliko inovacija ce uskoro biti podneseno u patentni zavod :)


Zato se ti toliko zalažeš za patentiranje ideja. A iza tebe stoji Ahead.

Da li se ta ideja može opisati sa dve rečenice i realizovati algoritmom od 5 koraka, 10 linja instrukcija pseudo koda u BNF notaciji (standard za tekstualni opis algoritma)?

U redu i najjednostavnije ideje koje danas smatramo trivijalnim je neko morao da smisli.

Citat:
Even an innovative program typically uses dozens of not-quite-new techniques and features, each of which might have been patented. Our ability to use each wrinkle will depend on luck, and if we are unlucky half the time, few programs will escape infringing a large number of patents. Navigating the maze of patents will be harder than writing software. As The Economist says, software patents are simply bad for business.

#!/usr/bin/basho
mv frog ancient_pond
echo "Splash!"
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
..-leonardo.sbs.auckland.ac.nz



+3 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 01:11 - pre 248 meseci
Citat:
Cybernoid II:
U redu i najjednostavnije ideje koje danas smatramo trivijalnim je neko morao da smisli.
Naravno. I te ideje koje danas smatramo jednostavnim su odavno u upotrebi i odavno mogu svi da ih besplatno koriste. Tako ce i mp3 uskoro moci svi besplatno da koriste kao sto sada mogu besplatno da prave cd-ove...Ali deo tih pronalazaka ne bi ni postojao da ne mogu da se patentiraju...
 
Odgovor na temu

Cybernoid II

Član broj: 14852
Poruke: 528

Sajt: www.youtube.com/watch?v=7..


+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 01:20 - pre 248 meseci
Mislim da se ne razumemo, ja govorim o mogućoj zloupotrebi velike širine opisa software patenta i da ima slučajeva gde je patentirana opšta ideja bez ulaženja u tehničke detalje.

Dakle nedefinisan minimum tehničkih detalja vezanih za softverske patente predstavlja opasnost za razvoj softvera.

Mislim da se razlikujemo u shvatanju nivoa apstrakcije detaljnosti implementacije.

Baš u tome je stvar što nedefinisano stanje ostavlja prostor za nesporazume i zloupotrebe (i stvaranje posla za advokate).

evo jedan dobar tekst na tu temu. Moje mišljenje se uglavnom poklapa sa ovde iznetim.
http://www.southernct.edu/orga...p_mono/ownership_contents.html

off topic:
Da li negde piše da mp3 i slični načini kompresije zvuka mora ju da budu linearni u vremenu tj streamig? Zašto se na primer redudantni deo pesme koji se ponavlja prenosi svaki put umesto samo prvi put a kasnije samo refenca na ranije preneti deo. Nešto kao korištenje semplova, zvučnih fontova ili je to možda zaštićeno MIDI patetnima.
#!/usr/bin/basho
mv frog ancient_pond
echo "Splash!"
 
Odgovor na temu

XTeam
Novi Sad

Član broj: 10525
Poruke: 249
*.neobee.net



+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 05:39 - pre 248 meseci
Citat:
Pa cekaj ja sada ne radim godinu dana da bih razmisljao kako moze da se kontrolise fuzija i zbog toga sto nemam para da kupim akcelerator cestica i da probam da realizujem ideju ne mogu nista da zaradim? Ne zele svi da se bave pravljenjem programa i njegovom prodajom nego neko hoce da se bavi inovacijama i da smislja nove algoritme i da samo od toga zivi. Ako ne bi bilo patenata pa dosta istrazivanja se ne bi ni desila jer ne bi bila isplativa. Hoces da kazes da je logicnije patentirati spajalicu od nekog algoritma?


Prvo, spajalica ne menja tok razvoja covecanstva.
Drugo ako neko stavi shapu na informatiku (kao sto je i billg probao sa internetom) to bi moglo da ugrozi dalji razvoj.
Trece, ko hoce neka cuva u tajnosti neka cuva sta god hoce za sebe, brojni su primeri da je puno naucnika u skoro isto vreme u razlicitim delovima sveta dolazilo da istih pronalazaka.
Ali ako neko patentira onda moze sve da PRIGRABI sebi i time SPRECI sve ostale koji bi za pola godine, godinu dana dosli isto do toga. I to je najveca steta koju patenta zasita, onako opsirna,a ne specificna, nosi sa sobom

A ako bi imao velicanstveno naucno otkrice, ne brini se, to se realizuje na druge nacine (u narednom postu vise o tome) a ne da sam sebi kupujes akcelerator

Ako hoces da se bavis inovacijama i imas smisla i znanja za to postoje mesta gde ces biti rado prihvacen.

Citat:
Hehe - da, vec vidim kompaniju XYZ Farmaceuticals, Inc. koja ulozi $100 miliona kredita od investitora u novu vakcinu protiv, recimo, hepatitisa C... osvoji tehnologiju i krene da proizvodi lek, kako proces proizvodnje leka mora biti javno dostupan FDA (u USA), neko se lepo dokopa formule, i krene da stancuje lek za vrlo male pare.


Da li ti stvarno mislis da samo kompanije pronalaze lekove, ili bilo sta drugo...?
Na prvom mestu kompanije proizvode sta-god-bilo, a inovacije pripadaju svima a ne samo njima.
Svi oni istrazivaci po bolnicama, laboratorijama, univerzitetima za sta sluze? Za ukras? Za sta drzave sirom sveta izdvajaju novac? Da finansiraju poblentavele naucnike koji nemajuci sta da rade dodeljuju nobelovu jedni drugima?
Svrati do nobelovog muzeja http://www.nobel.se/ i reci mi da li tamo vidis neku od kompanija da se proslavila svojim pojedninacnim lekom....

Bez MP3 a i Ahead Nero lako mogu, ali bez otkrica poluprovodnika koji su omogucili da danas zivimo u svetu elektronike i racunara bas i ne mogu tako lako.

Sta mislis da su naucnici zasluzni za razvoj poluprovodnika patentirali svoja otkrica? Ne njima je bilo draze da to podele sa ostatkom sveta i dobiju Nobelovu za to.


[Ovu poruku je menjao XTeam dana 28.10.2003. u 08:00 GMT]
 
Odgovor na temu

XTeam
Novi Sad

Član broj: 10525
Poruke: 249
*.neobee.net



+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 05:41 - pre 248 meseci
@srki

Ako je spajalica bila patentirana, to ne znaci da je sve zivo oko nas bilo patentirano. Iz tvojih postova proizilazi kao da je sve zivo bilo patentirano ali da je isteklo 20 god. i sada svi sve mogu da proizvode.

Citat:
Citat:

Takodje nisam siguran ni za Dunlop, i druge kompanije "Good Year", "Bridgestone", "Michelin" postoje odavno, mozda su samo imalipatentiranu posebnu verziju gume?

Pa ne nego su ili sacekale 20 godina (sto je opet dosta davno) ili su licencirale nacin proizvodnje kod Dunlopa.

A da li mislis i da je moguce da patentna prijava nije bila sveobuhvatna, nego vrlo konkretna, da se ticala samo njihovog pneumatika, te je time ostavljala dovoljno prostora i drugima da razvijaju svoje jednostavno drugacije ili pak naprednije tipove pneumatika...?

Takodje, ne radi se o paranoji anti-patentasa, ne sacinjava njih grupica pomahnitalih ljudi, imas u onome postu link prema clancima, gde lepo i objasnjava razliku izmedju US i evrope.
Mislim da npr. direktor Research&Development u Renault nije bas neki "pacijent"
Puno stvari oko nas su i rezultat naucnih istrazivanja, a ona se ne patentiraju, nego publikuju. I zato su u "public domain"-u a ne samo zato sto su nekome istekla pat. prava.
Isto tako, pronalazk jedne kompanije moze i da zakoci razvoj necega. To sto je u jednoj kompaniji stvoreno i izmisljeno nesto ne mora da znaci i da su dorasli kompletnom razvoju toga.

Recimo to ovako: ja izmislim "firtuznu". Ako su pat. pravila "loose" i dovoljavaju mi da u najsirem smislu patentiram sve sto imalo i nalik lici na tu "firtuznu", niko 20 god. nece ni smeti da ni proba da razvija nista slicno toj mojoj "firtuzni". Za to vreme progres moze poprilicno da trpi. Ako su pravila "tight" ja mogu da zastitim samo moj konkretan model "firtuzne", a drugi mogu da pocnu da izmisljaju, konstruisu, "turbo/hakamaka/ufpa-tupfa firtuzne" ili haki-maki koji je u osnovnom smislu firtuzna ali se zapravo razlikuje zbog bla, bla....
I prica nije napamet, jedan nas covek je patentirao jos pre desetak godina nesto i sada to sam proizvodi i nekoliko kompanija ceka da mu to pat. pravo vise istekne zato sto nije hteo da licencira bilo kome (nije sada vazno ko sta i kada, da ne bi ispalo da ga prozivam). Da je licencirao vec bi njegov proizvod/inovacija bila prisutna sirom sveta u toj jednoj grani industrije. On recimo koci razvoj, jer se pokazao i pored genijalne inovativnosti kao nesposoban da realizuje konkretan proizvod i plasira ga na trziste.

Citat:
Hajdn i da je patentirao simfoniju Mocart bi mogao da je koristi jer bi tada proslo 20 godina. Mada mislim da je analogija losa jer ne pruzaju softversi patento bas toliko slobodu i to je jedna od paranoja boraca protiv patenata.

posle 20 godina prodje voz....i mnogi vec odu pod ilovacu ili ostanu neotkriveni talenti zato sto je neko nesto zastitio kao polarni medved..

Jedno je zastiti OS u uzem smislu, kao konkretan proizvod sa svim specificnim karakteristikama npr. Win98.. a drugo u globalnom smislu kao pojam OS uopste...

Citat:
Da nema patenata pa onda bi firme ljubomorno cuvale i nacin da se proizvede neki lek sto nije dobro. Mnogi algoritmi ne bi bili dostupni jer pronalazaci cuvali to kao tajnu jer ne mogu samo patentiranjem i licenciranjem da zarade nego samo prodajom gotovog proizvoda.

Pa ne izmisljaju samo firme pronalaske, pobogu. A naucnici ne patentiraju nego objavljuju svoja otkrica zato sto je onda to dostupno i drugim naucnicima sirom sveta i globalno sva naucna populacija moze da se poveze i ubrzano radi na razvoju tog otkrica. A tada ukoliko je taj neki naucnik dostojan toga dobice pozive od zilion research centara koji imaju aceleratore, pa moze da nastavi sa istrazivanjima. Tek onda kada se istrazivanja poprilicno konkretizuju, kompanije pocinju da proizvode kokretne proizvode upotrebne vrednosti.
Sto se coca-cole tice, koga pa bas briga za nju? Ona nije bitna za razvoj covecanstva.uostalom tu su pepsi, cockta ha. ha ha :-)

A sto se hladne-fuzije tice bas zato sto su ona dva nesretnika sa princeton un. i patentirali otkrice umesto da su ga objavili se i desilo sto se desilo. Niko od naucne zajednice nije vise bio zainteresovan za to. To je preslo u tuke privatnih investitora i "zvalavilo se" 15-tak godina da bi nazalost videli da od toga nema niceg. Da su objavili kao naucni rad, svi bi "navalili" na to i ili bi uspeli nesto da naprave ili bi za samo godinu dve uvideli da od toga nema nista i gotova stvar. Da su uspeli, zna se ko je prvi objavio i kome idu zasluge... (imao sam negde link ka kompletnoj "cold-fusion" story, ako nadjem postovacu)

Takodje, jos jednom ne radi se o tome da li se software moze patentirati, nego u kojoj meri.
Medjutim, spomenuo si da se sinfonija ne moze patetirati jer je umetnicko delo. A sta ako i umetnici pocnu to traze? Hops? Imaju i oni konkretno partiture i sta ti ja znam sta vec sve. Pa onda matematicari? (zamisli vica da je neko patentirao "sabiranje" i "oduzimanje" hahaha - ne ovo nemojte ozbiljno uzimati u obzir).

Citat:
Citat:
Citat:
Malo mi je dosadilo da objasnjavam da nije stvar u tome softverski patenti da ili ne vec' da li je softverski patent neka opsta ideja u svim svojim moguc'im izvedbama ili to mora biti nesto konkretno.

Beeep - netacno, cilj patenta da je pokrije sto vise izvedbi (embodiments) a u patentu se navede "prefered embodiment" kao primer, ali se obavezno u "claims" stavi i da to moze biti i nesto drugo sa prostim navodjenjem alternativa i obavezan dodatak "as already known to anyone skilled in the art" :) Mozda sam trbebao da postanem patentni advokat :)

A, nece biti. Patetom se zasticuje konkretna izvedba, a to sto bi neki hteli da zastite sto vise jednom jedinom patentnom prijavom i koliko je to opasno za razvoj drugih istrazivanja, je i zapravo pitanje svega ovoga...


@Ivan
Patenti su dobri jer na osnovu njih onaj ko ih je "smislio" moze da ostvari svoja prava, a losi jer moze da ugusi sva ostala istrazivanja. Nije jedna kompanija ma kako dobra bila zamena za celu naucnu zajednicu. Neka kompanija investira 100 mil. U$ i napravi lek, ali to ne treba da spreci drugu da napravi savrseniji lek od prethodne. Uostalom cini mi se da postoji klauzula o "...korisnosti po ljudko covecanstvo, o opstem interesu"

I jos nesto, IT se itekako razlikuje od ostalih industrija. Ostale industrije proizvode materijalne stvari. A software nije materijalna stvar. Formula u hemiji opisuje kako ce se dobiti neka materijalna supstanca, jedinjenje...
Advances in software are advances in abstraction. While traditional patents were for concrete and physical inventions, software patents cover ideas. Instead of patenting a specific mousetrap, you patent any "means of trapping mammals" or "means of trapping data in an emulated environment".

A sta to u IT smeta njima da se stite copyright-om? Nego hoce bas patente? Da li patenti u IT koce razvoj?
Evo ima ovde zilion clanaka....

http://swpat.ffii.org/archive/mirror/impact/index.en.html (link vodi do viseveoma konkretnih clanaka)
Since Fritz Machlups report to the US congress of 1958, a considerable number of studies about the economic effects of the patent system has accumulated. Some studies deal with certain types of innovation (sequential, complex systems) or with special areas such as semiconductors, genetics or computing rules (algorithms, mathematics). None seems to claim that the patent system has a positive effect on innovation in these fields. Most find strong indications for negative effects. Some governmental studies (e.g. by intellectual property institutes and the like) combine such negative findings with a recommendation to legalise software patents.

Bessen & Hunt show that strategic, anticompetitive and defensive use of patents tends to concentrate in software patents, because they are easier to obtain (they don't require experimentation or prototyping, not even writing a program). They are also broader, because software is not subject to physical constraints and can therefore be composed into more complex systems, potentially infringing on hundreds of patents per program. This causes a patent buildup simlar to a cold war arms race that discourages innovation and competition, and instead of bringing new products to consumers, reduces their choice and their access to infomation society, resulting in significant costs and less productivity for businesses.

James Bessen (Research on Innovation and MIT) and Robert M. Hunt (Federal Reserve Bank of Philadelphia) in a study published in May 2003 present extensive statistical data and analysis to corroborate their hypothesis that software patenting has substituted rather than promoted R&D investments. Software patents are serving as cheap alternatives to real innovation.

I kazete da to potpomaze istrazivanja...?
Bessen & Hunt show that strategic, anticompetitive and defensive use of patents tends to concentrate in software patents, because they are easier to obtain (they don't require experimentation or prototyping, not even writing a program). They are also broader, because software is not subject to physical constraints and can therefore be composed into more complex systems, potentially infringing on hundreds of patents per program. This causes a patent buildup simlar to a cold war arms race that discourages innovation and competition, and instead of bringing new products to consumers, reduces their choice and their access to infomation society, resulting in significant costs and less productivity for businesses.

Inace kad smo kod pravljenja prototipova, Porsche je izdvajao po nekoliko stotina mil. DEM za razvoj novog modela...i to se jos smatra da su dobro prosli... Ej, po 300 - 400 mil. DEM...onda i treba da mogu da zastite svoje inovacije na 20 god. da im se te pare uopste vrate...ako im se uopste i vrate, jer ni merc., toyota, ford, ne sede skrstenih ruku...

Pitam se koliko softwarea se moze napisati kada bi te neko finansirao sa par stotina mil. EUR-a
I da li ti treba aerodinamicni tunel, lupanje kola o zid da se proveri sigurnost, beskrajno duge voznje, probni vozaci bla, bla...a tek cene prototipova...koji se polu-rucno prave jer jos nisu u proizvodnji...

I jos nesto. Imam li ja neku GARANCIJU da ce npr. Win OS da radi kako treba? Koliko software-a uopste daje garanciju da ce u potpunosti ispunjavati funkcije za koje kupac placa? Kada kupim lek, znam da se necu otrovati, uz lek su tacno navedena sva nezeljena dejstva.. Uz kola, TV, mobilni dobijem garanciju na 1 - 3 god., pa i za stampac scanner...itd. E, u tome se za sada razlikuju materijalni proizvodi i njima pripadajuci patenti...od Software patenata...

A ZA SOFTWARE? Ako mi ta toliko pominjana DUNLOP guma pukne na auto putu pri 150 mogu da tuzim DUNLOP do besvesti (pod uslovom da dokazem da je do pucanja gume doslo usled loseg kvaliteta njhovog proizvoda a ne usled eksera kojeg sam pokupio - mom stricu je pukla Michelin na autobahn-u u Germany, da vam sada ne prepricavam njihovu paniku kada im je dosao da to reklamira)
Taj isti Dunlop napravi pneumatik, testira je u svim mogucim i nemogucim uslovima i onda patentira neke od inovacija koriscene za njenu proizvodnju i napokon je izbacuje na trziste. A software...? Algoritam da patetiramo? Gde je testiran? U kojim uslovima/radnom okruzenju...? Rado cu kupiti te pneumatike, jurcati sa njima po kisi i snegu i suvom i 200 na sat, i silovito kociti i jurcati po krivinama i opet kupiti nove i neka i treba da sve patentiraju imaju i zasto...
A software...?

A ako usled nekog "bug-ovitog" SOFTWARE-a izgubim podatke ili sta bilo drugo sa racunara...sta onda...? Ima li neke GARANCIJE o kvalitetu i funkcionalnosti....ili samo sve vise patenata
 
Odgovor na temu

XTeam
Novi Sad

Član broj: 10525
Poruke: 249
*.neobee.net



+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 05:43 - pre 248 meseci
I jos nesto. Po pitanju ko izdvaja najvise para za istrazivanje.

Za mesec dana ce biti lansiran u orbitu satelit sa najsavrsenijom mernom opremom koju je svet ikada video. U sebi ce imati i ziroskop koji je sam po sebi high-end nauke. Rotori su na perfektnoj sferi. Neceg tako okruglog nema na nekoliko svetlosnih godina oko nas.
http://einstein.stanford.edu/content/story_of_gpb/gpb_story.pdf

I ko to radi? Privatna kompanija? SONY sega-mega playstation? Microsft? tvorci MP3?
Ili NASA/Natinal Academy of Science/Stanford... a sponzor je kratko i jasno United States i Cosponsors: National Aeronautics and Space Administration (NASA), Stanford University, National Science Foundation - Space TEC, Allan Hancock College, the United States Air Force and the Endeavour Center
a ne neka privatna-daj-da-sve-zastitimo-patentima-kompanija
Svi oni na gomili ne mogu ni da zamisle a kamoli da stvore takav projekat. I sto to NASA i Stanford rade? Da bi "patentirali" mozda Anjnstanovu teoriju? Ili ima tu malo i za dobrobit covecanstva...

Mada je nesumnjivo da ce brojne rezultate njihovih istrazivanja otkupiti mnoge kompanije kao i proizvodne procese koji su bili potrebni da bi se napravili pojedini delovi tog super-mernog instrumenta...
A puno toga ce biti objavljeno u vidu naucnih radova i biti u Public Domain...

I mozda ce konacno potvrda ajnastajnove opste teorije dovesti do novog "break-through" u nauci i kroz izvesno vreme podici covecanstvo na lestvicu vise...

Uostalom, od stotina i stotina hiljada naucnika iz brojnih ne-profitabilnih institucija danonocno istrazuje, pronalazi, objavljuje svoja otkrica... I jedan deo njih uspe i da stekne zasluzeno mesto u Nobelovom muzeju ovencani slavom za sva vremena... Ne trce svi u patentne zavode....

Kad BillG i sve ostale kompanije koje samo trce za zastitom svojih "patentnih" prava naprave ovako nesto bitno, neka se onda jave.
Svet (i finansije) funkcionisu i na druge nacine a ne samo kroz trku za profitom kompanija.
Toliko.




"What is GP-B?

Gravity Probe B is the relativity gyroscope experiment being developed by NASA and Stanford University to test two extraordinary, unverified predictions of Albert Einstein's general theory of relativity.

The experiment will check, very precisely, tiny changes in the direction of spin of four gyroscopes contained in an Earth satellite orbiting at 400-mile altitude directly over the poles. So free are the gyroscopes from disturbance that they will provide an almost perfect space-time reference system. They will measure how space and time are warped by the presence of the Earth, and, more profoundly, how the Earth's rotation drags space-time around with it. These effects, though small for the Earth, have far-reaching implications for the nature of matter and the structure of the Universe. "

Gravity Probe B is among the most thoroughly researched programs ever undertaken by NASA. This is the story of a scientific quest in which physicists and engineers have collaborated closely over many years. Inspired by their quest, they have invented a whole range of new technologies -- technologies that are already enlivening other branches of science and engineering.

za one koje zanima ovaj dogadjaj:
http://einstein.stanford.edu/
http://ilrs.gsfc.nasa.gov/sate...t_of_satellites/gravity_probe/

[Ovu poruku je menjao XTeam dana 28.10.2003. u 09:54 GMT]
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz



+3 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 06:07 - pre 248 meseci
Citat:
XTeam:
I jos nesto. Po pitanju ko izdvaja najvise para za istrazivanje.

Za mesec dana ce biti lansiran u orbitu satelit sa najsavrsenijom mernom opremom koju je svet ikada video. U sebi ce imati i ziroskop koji je sam po sebi high-end nauke. Rotori su na perfektnoj sferi. Neceg tako okruglog nema na nekoliko svetlosnih godina oko nas.
http://einstein.stanford.edu/content/story_of_gpb/gpb_story.pdf

I ko to radi? Privatna kompanija? SONY sega-mega playstation? Microsft? tvorci MP3?
Ili NASA/Natinal Academy of Science/Stanford... a sponzor je kratko i jasno United States i Cosponsors: National Aeronautics and Space Administration (NASA)
Nasa ima gooomilu patenata tako da tvoja prica uopste ne drzi vodu. A i recimo ovde gde sam sada na univerzitetu vecinu istrazivanja na univerzitetu finansiraju kompanije. Ako se nesto pronadje univerzitet ili kompanija patentiraju to sto je pronadjeno. Znaci patenti su najveci motivacija kompanija i univerziteta da ulazu u istrazivanje.

A sto se tice matematike, da je neko patentirao sabiranje i oduzimanje tih 20 godina bi oooodavno proslo i ne verujem da bi to sada nesto promenilo. A i tesko da neko moze to da patentira jer je a priori. Pa medju mp3 patentima ima dosta patenata gde je cista matematika. Razlika izmedju toga i recimo izvoda i integrala je samo u vremenu pronalska pa nama sada izvodi i integrali izgledaju kao nesto jednostavno sto ne bi trebalo nikada patentirati.

Citat:
Uostalom, od stotina i stotina hiljada naucnika iz brojnih ne-profitabilnih institucija danonocno istrazuje, pronalazi, objavljuje svoja otkrica...
Pa posto su te organizacije neprofatibilne, sta mislis ko finansira ta istrazivanja?
 
Odgovor na temu

srki
Srdjan Mitrovic
Auckland, N.Z.

Član broj: 2237
Poruke: 3654
*.dialup.xtra.co.nz



+3 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 06:53 - pre 248 meseci
Citat:

Svrati do nobelovog muzeja http://www.nobel.se/ i reci mi da li tamo vidis neku od kompanija da se proslavila svojim pojedninacnim lekom....
Nobelova nagrada se dodeljuje pojedincima a ne kompanijama. A i ti pojedinci su uglavnom patentirali svoje pronalaske kao sto i Tesla ima preko 1000 patenata.

Citat:
Bez MP3 a i Ahead Nero lako mogu, ali bez otkrica poluprovodnika koji su omogucili da danas zivimo u svetu elektronike i racunara bas i ne mogu tako lako.
Pa tranzistor koji se nalazi u sviom racunarima je takodje bio patentiran. Pitanje je da li bi ga neko i pronasao tada da nije bilo finansiranja a mnoga finansiranja postoje bas zbog toga sto postoji patentiranje.

Citat:
Sta mislis da su naucnici zasluzni za razvoj poluprovodnika patentirali svoja otkrica?
A mislis da nisu? Vecina tih fizicara i hemicara su imali svoje patente.

Citat:
Ne njima je bilo draze da to podele sa ostatkom sveta i dobiju Nobelovu za to.
Pa enriko fermi je dobio nobelovu nagradu ali je takodje i patentirao svoj pronalazak.

Citat:
Ako je spajalica bila patentirana, to ne znaci da je sve zivo oko nas bilo patentirano. Iz tvojih postova proizilazi kao da je sve zivo bilo patentirano ali da je isteklo 20 god. i sada svi sve mogu da proizvode.
Ma neces verovati koliko je obicnih stvari patentirano. Recimo stipaljka za ves je patentirana. Sibice. Frizider. Ma gomila stvari bez kojih ne bi mogao da zamislis zivot. A da li je to kocilo razvoj. Uglavnom nije. Ponekad se desi i da koci i to je losa strana ali da nema patenata onda bi recimo neko drzao ideju u tajnosti i odneo je sa sobom u grob. Ono sa koka kolom je bio samo primer ali lako je moglo da se desi da je umesto koka kole neki lek u pitanju. Recimo da aspirin nije bio patentiran nego da je dugo drzan u tajnosti. Koliko bi ljudi vise umrlo zbog toga?

Citat:
Citat:
Pa ne nego su ili sacekale 20 godina (sto je opet dosta davno) ili su licencirale nacin proizvodnje kod Dunlopa.

A da li mislis i da je moguce da patentna prijava nije bila sveobuhvatna, nego vrlo konkretna, da se ticala samo njihovog pneumatika, te je time ostavljala dovoljno prostora i drugima da razvijaju svoje jednostavno drugacije ili pak naprednije tipove pneumatika...?
Ne, bas su bile sveobuhvatne. Cak je i Danlop morao da placa Tomsonu jer je ovaj patentirao pneumatic tyre. Znaci iako je unapredio ipak je morao da placa licencu! Znaci nema nikakve razlike. A i kakve veze ima da li je nesto materijalno ili je to program.

Citat:
Isto tako, pronalazk jedne kompanije moze i da zakoci razvoj necega. To sto je u jednoj kompaniji stvoreno i izmisljeno nesto ne mora da znaci i da su dorasli kompletnom razvoju toga.
Naravno ali zato mogu da prodaju patent. A ovako postoji mogucnost da cuvaju dok neko drugi ne otkrije a to moze biti za 20 godina.

Citat:
Jedno je zastiti OS u uzem smislu, kao konkretan proizvod sa svim specificnim karakteristikama npr. Win98.. a drugo u globalnom smislu kao pojam OS uopste..
Pa taj proizvod se stiti copyright-om a ideje patenrima. Ako sam ja ulozio vreme i novac da bi smislio neki algoritam i onda to microsoft ubaci u windows i svi to imaju a ja da ostanem bez kuce i umrem od gladi nikom nista.

Citat:
Pa ne izmisljaju samo firme pronalaske, pobogu.
Ne, ali one su ipak zasluzne za ogroman broj pronalazaka. Pa pogledaj koliko IBM ima patenata.

Citat:
A naucnici ne patentiraju nego objavljuju svoja otkrica zato sto je onda to dostupno i drugim naucnicima sirom sveta i globalno sva naucna populacija moze da se poveze i ubrzano radi na razvoju tog otkrica.
Gresis. Pogledaj samo koliko je Tesla imao patenata. A da li je unazadio svet? Nije. Dobijao je pare za nove eksperimente i istrazivanja. A da li bi mogao da istrazuje da mu niko ne daje pare?

Citat:
A, nece biti. Patetom se zasticuje konkretna izvedba, a to sto bi neki hteli da zastite sto vise jednom jedinom patentnom prijavom i koliko je to opasno za razvoj drugih istrazivanja, je i zapravo pitanje svega ovoga...
Pa copyright zasticuje konkretnu izvedbu. A ipak postoje patenti? Znaci da patenti zasticuju ideje i ni u cemu se ne razlikuju id softverskih patenata.

Citat:
Neka kompanija investira 100 mil. U$ i napravi lek, ali to ne treba da spreci drugu da napravi savrseniji lek od prethodne.
Pa patenti to ne sprecavaju. MPEG4 je pokriven gomilom patenata i svi ga pomalo usavrsavaju. Isto tako je i Danlop unapredio prvi pneumatik. Znaci nije ga sprecio patent.

Citat:
I jos nesto, IT se itekako razlikuje od ostalih industrija. Ostale industrije proizvode materijalne stvari. A software nije materijalna stvar. Formula u hemiji opisuje kako ce se dobiti neka materijalna supstanca, jedinjenje...
Pa ako ja napravim algoritam za ispitivanje hemijskih formula i sta moze da nastane tako ja posredno imam metod za dobijanje konkretnog proizvoda. Pa mp3 plejeri nisu nematerijalni. A opet deo postupka za njihovo pravljenje je u mp3 algoritmu. Sta mislis da oni nisu dobili pare od licenciranja da li bi nastavili dalje sa istrazivanjima i da li bi bio otkriven mp3 pro? Ipak vecinu pronalazaka drze firme i insituti.

Citat:
A sta to u IT smeta njima da se stite copyright-om? Nego hoce bas patente? Da li patenti u IT koce razvoj?
Isto sto i u istatku industrije. Pazi ja da sam ziveo u to vreme i Danlop patentira samo svoju konkretnu gumu ja onda mogu da napravim moju gumu koja je ista takva ali je 2 milimetra sira i onda to nije isti proizvod. Patenti sluze da se ne bi to desavalo. Sada kada su istekli patenti ima dosta firmi koje proizvode gume za automobile.
 
Odgovor na temu

XTeam
Novi Sad

Član broj: 10525
Poruke: 249
*.neobee.net



+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 08:02 - pre 248 meseci
Citat:
Nasa ima gooomilu patenata tako da tvoja prica uopste ne drzi vodu. A i recimo ovde gde sam sada na univerzitetu vecinu istrazivanja na univerzitetu finansiraju kompanije. Ako se nesto pronadje univerzitet ili kompanija patentiraju to sto je pronadjeno. Znaci patenti su najveci motivacija kompanija i univerziteta da ulazu u istrazivanje.

Drzava nema pravo ni na kopirajt ni na patent tako da sve sto drzava finansira moze eventualno da bude "secret" neko vreme a posle ide direktno u Public domain.

Takodje , da se ne ponavljam nisu samo firme finansijeri istrazivackih/naucnih instituta, vec i drzave.

Takodje, mnogi naucnici imaju svoje patente ali zavisi za sta.
Osnovni pronalazak se objavljuje kao naucno delo, a posle neka konkretna primena se eventualno zastiti patentom. Tako se ne koci razvoj.

[Ovu poruku je menjao XTeam dana 28.10.2003. u 10:10 GMT]
 
Odgovor na temu

XTeam
Novi Sad

Član broj: 10525
Poruke: 249
*.neobee.net



+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 08:09 - pre 248 meseci
Citat:
Isto sto i u istatku industrije. Pazi ja da sam ziveo u to vreme i Danlop patentira samo svoju konkretnu gumu ja onda mogu da napravim moju gumu koja je ista takva ali je 2 milimetra sira i onda to nije isti proizvod. Patenti sluze da se ne bi to desavalo. Sada kada su istekli patenti ima dosta firmi koje proizvode gume za automobile.


Patenti sluze da neko ne bi mogao direktno da kopira neciji proizvod. Ti napravis gumu. patent. Ja dodam sare na tu gumu. patent. neko doda celicne zice itd.

I odlicno znam koliko je stvari patentirano, ali isto tako znam koliko je mala izmena potrebna da bi se napravio drugi patent. Ja sam prilikom podnosenja moje patente prijave podneo osnovnu + 4 dodatne. A i to je na kraju tako zasticeno da sa relativno malim izmena neko drugi sve moze nanovo da zasiti. Barem je tako u Evropi. Navodno u US je to malo "labavije" pa moze sire da se zastiti.

I jos jednom. Po definiciji patentom se zasticuju materijalne konkretne stvari. A ovo sa software pat. je novotarija. Sve nematerijalno se zasticuje na drugi nacin.
 
Odgovor na temu

XTeam
Novi Sad

Član broj: 10525
Poruke: 249
*.neobee.net



+1 Profil

icon Re: SOFTWARE PATENTS28.10.2003. u 08:18 - pre 248 meseci
Citat:
Pa copyright zasticuje konkretnu izvedbu. A ipak postoje patenti? Znaci da patenti zasticuju ideje i ni u cemu se ne razlikuju id softverskih patenata.


Patentom se zasiticuje ideja o konstrukciji ili kako god hoces MATERIAJLNE stvari, uredjaja....
I sta je tu slicno sa software patentom? Software nije materijalan. A software pat. nije cak ni konkretan nego apstraktan.
 
Odgovor na temu

[es] :: IT pravo i politika razvoja :: SOFTWARE PATENTS

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7 8 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 25562 | Odgovora: 170 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.