Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Majklson-Morlijev eksperiment

[es] :: Fizika :: Majklson-Morlijev eksperiment

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11

[ Pregleda: 33128 | Odgovora: 215 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment07.06.2013. u 04:47 - pre 131 meseci

Ne postoji nikakva moja teorija o vektorima. Na ovoj slici su ti prikazane elementarne stvari o sabiranju vektora. Ovo na slici nisu vektori nego pomoćni grafički prikaz gde je intenzitet vektora proporcionalan sa nacrtanim dužinama. Vektor ima hvatište ili napadnu tačku što je ista stvar.
Na slici 1 i 2 prikazana je suma vektora a i b. Ta suma zove se rezultanta r. Vektori a i b mogu se uravnotežiti silom koja ima isti intenzitet i suprotan smer i leži na istom pravcu. To se obično zove reakcija (-r) Vektori a i b i reakcija -r čine zatvoren poligon sila što znači da su te tri sile u ravnoteži. (sl 3)
U statici se još kaže da je jedan od uslova ravnoteže triju sila da moraju da prolaze kroz istu tačku.(hvatište ili napadnu tačku).
Da bi se dobila rezultanta niza sila ne treba crtati paralelograme sila nego se sile samo nadovezuju jedna na drugu kao što je prikazano na slici 4 odnosno reakcija na slici 5. Na slici 6 ti je prikazan malo opštiji slučaj.
 
Odgovor na temu

0rc
BG

Član broj: 151321
Poruke: 107
*.iritel.bg.ac.rs.



+40 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment07.06.2013. u 08:39 - pre 131 meseci
Citat:
Nedeljko: Kome to pišeš? Meni? Ja se samo raspituem za njegove teorije.


Pisem teoreticaru.

Citat:
Forzgov:
Vektor ima hvatište ili napadnu tačku što je ista stvar.
(...)
U statici se još kaže da je jedan od uslova ravnoteže triju sila da moraju da prolaze kroz istu tačku.(hvatište ili napadnu tačku).


Mesas pojmove sile i vektora. Vektor nema napadnu tacku, sila ima. Napadnu tacku je cesto pogodno definisati drugim vektorom.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment07.06.2013. u 09:47 - pre 131 meseci
Forzgov

Na tim slikama je hvatište drugog sabirka jednako hvatištu ili vrhu prvog sabirka. Šta ćemo kada su hvatišta i vrhovi sabiraka u opštem položaju? Gde je hvatište, a gde vrh zbira?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment07.06.2013. u 10:07 - pre 131 meseci
Ajmo ovako, neka je bilo koji vektor i i vektori koji imaju isti pravac, smer i intenzitet, pri čemu je hvatište prvog hvatište vektora , a hvatište drugog je vrh vektora .

Po onim slikama je . Po aksiomama vektorskih prostora izvodimo

,
,
,
,
.

Pošto se isti objekti ne mogu razlikovati ni po jednoj osobini, zaključujemo da vektori i imaju isto hvatište. No, na osnovu načina njihovog izbora to znači da se hvatište i vrh vektora poklapaju. Međutim, postoje vektori kojima se hvatište i vrh ne poklapaju, što konačno daje kontradikciju.

Već na onoj slici se vidi da se mogu izabrati vektori tako da se vektoru hvatište i vrh razlikuju i da vektori imaju isti pravac, smer i intenzitet, ali da je hvatište od hvatište od i hvatište od vrh od , tako da ta slika u interpretaciji u kojoj vektor ima vrh i hvatište nije u skladu sa aksiomama vektorskih prostora.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment07.06.2013. u 19:10 - pre 131 meseci
Ko je govorio o vrhu vektora i šta bi to uopšte značilo. Kakav je sad to novi pojam? Postoji hvatište, smer i imntenzitet. Prihvatili ste pomoćni grafički crtež kao vektor i pričate o nekakvom vrhu vektora.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment07.06.2013. u 21:51 - pre 131 meseci
Ma, nije valjda! A šta je onaj vrh strelice na slici? Zovi ga kako hoćeš, ali on na slici postoji. Na slici su vektori nekakve strelice koje imaju početak i kraj. Ja sam sve vreme mislio da je hvatište taj početak, odnosno da je hvatište vektora tačka . Ako to nije slučaj, onda dešifruj tu sliku.

Pa, valjda jedna tačka A i pravac, smer i intenzitet određuju neku tačku B, koja je u odnosu na tačku A u tom pravcu i tom smeru i koja je od tačke A na rastojanju jednakom tom intenzitetu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment07.06.2013. u 22:11 - pre 131 meseci
Dakle, imam pitanja o toj tvojoj teoriji vektora.

1. Da li je na toj slici vektor prikazan strelicom?
2. Da li je početak strelice hvatište vektora koji ona predstavlja?
3. Šta je vrh strelice?
4. Neka su na slici dati hvatište, pravac, smer i intenzitet. Može li vrh strelice koja predstavlja odgovarajući vektor biti bilo gde ili je položaj vrha strelice jednoznačno određen datim podacima (hvatište, pravac, smer i intenzitet)?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment08.06.2013. u 06:22 - pre 131 meseci
Ipak napreduješ. Prihvatio si hvatište. Izmislio si vrh. Vektor nema vrh!
Stvarni, a ne tvoj misaoni, vektor ima hvatište, intenzitet i smer. Šta će ti pravac? I šta će ti vrh?
I pravac i "vrh" su dati hvatištem, smerom i intenzitetom.
Brkaš pomoćne grafičke prikaze vektora sa njegovim stvarnim karakteristikama.

 
Odgovor na temu

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
31.176.198.*



+33 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment08.06.2013. u 19:35 - pre 131 meseci
Imam utisak da Nedeljko ne uočava značaj kolinearnih i komplanarnih vektora (i vektorskih veličina) u STR.
@Forzgrov, ne može on "napredovati", jer ga za 10 godina nism uspio naučiti šta je "Nedeljkovo vrijeme" tv = vt/c, niti sam ga uspio naučiti kako da razlikuje smisao Einsteinovog od Lorentzovog "crtkanog" vremenskog intervala
Moje znanje pedagogije i psihologije je zatajilo na ovom konkretnom očito "beznadežnom" slučaju (ali ne iz njegovih intelektualnih osobina, već iz njegovih karakternih osobina, osobina ličnosti). Kad mu i pokažeš ili ukažeš na neku konkretnu istinu on je ne vidi, ne zato što ne može da je vidi već zato što ne želi da je vidi



Relativni odnosi vremenskih intervala u Lorencovim "formulama za transformaciju koordinata" su sljedeći:

Isti taj odnos slijede i odgovarajuće dužine brzinama c > v za te intervale, c/v = n > 1.

@Nedeljko, ako ti je to ikakva uteha, ovi "moji" iz Tuzle profesori matematike i fizike čitali su postove na ovom forumu i više veruju Tebi nego meni i algebri i geometriji koju predočavaju formule koje ispisujem i crteži koje uz to prilažem!? Javno sam ih se odrek'o (ko evlada)!

Algebra je "srce" matematike, a Euklidova geometrija je njena "duša"
Jedne prigodne prilike u nekom od postova Nedeljku Stefnović napišem da je PC=PC'=PN =ct = a - velika poluosa elipse, a mala poluosa elipse b = vt = ct/n = PB = PT = PB', "veliki um" mi napiše - "ne vidim ja tu nikakvu elipsu"!? Naravno, odmah sam izgubio volju za bilo kakvim razgovorom sa čovjekom (uz to i matematičarem) koji napiše da "ne vidi tu nikakvu elipsu", kako je čovjek matematičar, takva rečenica za zadani a= ct velika poluosa elipse i b = vt mala poluosa elipse, može značiti samo jedno ili je čovjk "lažnjak" (nije mtematičar ili je sasvim neozbiljan sugovornik). Stekao sam utisak da je "nečovjek", a ne čovjek-"lažnjak" i da ga se treba kloniti (nemati ništa sa njim)!


[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 10.06.2013. u 20:32 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment08.06.2013. u 21:06 - pre 131 meseci
Citat:
Forzgov: Ipak napreduješ. Prihvatio si hvatište. Izmislio si vrh. Vektor nema vrh!
Stvarni, a ne tvoj misaoni, vektor ima hvatište, intenzitet i smer. Šta će ti pravac? I šta će ti vrh?
I pravac i "vrh" su dati hvatištem, smerom i intenzitetom.
Brkaš pomoćne grafičke prikaze vektora sa njegovim stvarnim karakteristikama.

Evo trola!

Na koliko si od postavljenih pitanja odgovorio?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment08.06.2013. u 21:32 - pre 131 meseci
Odgovorio sam ti na sva pitanja samo se potrudi da razumeš. Takođe još uvek se nisi potrudio da naučiš prvu lekciju o sabiranju vektora.
Nećemo ići dalje. Ne bi bilo pedagoški. Nastavićemo kad savladaš osnovne stvari.
 
Odgovor na temu

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
31.176.198.*



+33 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment08.06.2013. u 21:55 - pre 131 meseci
Ako je Michelson Morly-jev eksperiment i veličine ikazane uz proračun očekivanog rzultata u tom eksperimentu poslužio kao podloga za Ajnštajnov članak, nemamo nikakvog razloga da te iste veličine ne koristimo i u našem razgovoru, naprimjer, vremenski intervl t iz tog eksperimenta:
, pa i odgovarajuće dužine za to vrijeme, naprimjer
,
Algebra i geometrija neće nas obmanuti
vt = ct/n

Ako je ovo Einstein koristio (a jeste u svom članku iz 1905.) nema nikakva razloga da to i mi ne koristimo u svojim postovima u ovoj temi
Ukupno trajanje putovanja iz tačke A do tačke B (u ovom slučaju kretanje zamišljenog fotona svjetlosti konstantnom brzinom c) i nazad iz tačke B u tačku A jednako je zbiru ova dva veremenska intervala (tB – tA) + (t'A – tB) = t'A – tA.
Albert Einstein u svom članku „O elektrodinamici tijela u kretanju“ opisuje kretanje putnika P' nekom brzinom c > 0 (celeritas - c) na putu AB počev iz tačke A u nekom vremenskom trenutku tA i stizanjem putnika u tačku B u nekom drugom vremenskom trenutku tB. Trajanje putovanja iz tačke A do tačke B brzinom c nazivamo vremenski interval tB – tA. Ovaj algebarski zapis geometrijskog opisa kretanja brzinom c nekog fizičkog objekta počev iz tačke A i njegovo stizanje u tačku B možemo nazvati i prvom Ajnštajnovom formulom upotrijebljenoj u članku iz 1905.g. prilikom utemeljenja Specijalne teorije relativnosti, iz kojeg kopiram sljedeći dio:
If at the point A of space there is a clock, an observer at A can determine the time values of events in the immediate proximity of A by finding the positions of the hands which are simultaneous with these events. If there is at the point B of space another clock in all respects resembling the one at A, it is possible for an observer at B to determine the time values of events in the immediate neighbourhood of B. But it is not possible without further assumption to compare, in respect of time, an event at A with an event at B. We have so far defined only an “A time” and a “B time.” We have not defined a common “time” for A and B, for the latter cannot be defined at all unless we establish by definition that the “time” required by light to travel from A to B equals the “time” it requires to travel from B to A. Let a ray of light start at the “A time” from A towards B, let it at the “B time” be reflected at B in the direction of A, and arrive again at A at the “A time” .
Kopiram Einsteinov tekst jer to i te kako ima veze sa vašom pričom ( u kojoj mi Forzgov djeluje inteligentnije od N. Stefanovića) o vektorima, putevima, dužinama,....!



[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 09.06.2013. u 07:25 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment08.06.2013. u 22:05 - pre 131 meseci
Citat:
Forzgov: Odgovorio sam ti na sva pitanja samo se potrudi da razumeš. Takođe još uvek se nisi potrudio da naučiš prvu lekciju o sabiranju vektora.
Nećemo ići dalje. Ne bi bilo pedagoški. Nastavićemo kad savladaš osnovne stvari.

Sa lažovima se ne može polemisati.

Pozdrav!
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.06.2013. u 04:31 - pre 131 meseci
Citat:
Nedeljko: Sa lažovima se ne može polemisati.

Ova izjava je glupost. Pametnom lažovu se može dokazati njegova laž.
Da ne bude zabune, govorim o izjavi a ne o njenom autoru jer ne želim nikoga da vređam. Takođe je neophodno razlikovati laž, zabludu i glupost.
 
Odgovor na temu

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
31.176.198.*



+33 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.06.2013. u 06:55 - pre 131 meseci
Onaj tko zna da govori neistinu taj laže (mala djeca ne lažu i kad govore o izmišljenim sadržajima koja kreira samo njihova mašta).
Matematika (od grčkog mathema - znanost) je znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći matematičku logiku.
Matematika je jedan od načina sporazumijevanja među ljudima. Jezik koji koristi simbole za sažet i precizan iskaz ljudskih misli i ljudskih spoznaja.
Matematika je i svojevrstan logički spoznajni proces i metod u formiranju ljudske misli i spoznaje!
"Matematika je, dakle, skup znanja i umijeća pomoću kojih se realni objekti i njihovi odnosi prikazuju pomoću apstraktnih objekata i njihovih odnosa. Takve prikaze zovemo matematičkim modelima."
Geometrija je posrednik između prirode i matematike, a koordinatni sistemi samo jedno od pomoćnih sredstava matematičkog jezika! Sila, brzina, akceleracija, nisu vektori (vektori su geometrijski pojmovi) već fizički pojmovi, jesu vektorske veličine.
Centralno mjesto u matematici pripada Euklidovoj geometriji, teoriji broja i algebri. Ove tri oblasti objedinjene i zajedno čine srce, dušu i tijelo matematike.

[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 09.06.2013. u 08:33 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Forzgov
Project Manager
London, UK

Član broj: 265380
Poruke: 101
*.dynamic.sbb.rs.



+3 Profil

icon Re: Majklson-Morlijev eksperiment09.06.2013. u 09:44 - pre 131 meseci
Evo nešto lakše za Nedeljka:

https://www.google.rs/url?sa=t...mp;sig2=kxTmR81AH7hmmtHxw9ka2w

http://www.youtube.com/watch?v=Uj3WztQ2Fe0
http://www.youtube.com/watch?v=DSPcHAL-GWc


[Ovu poruku je menjao Forzgov dana 09.06.2013. u 22:48 GMT+1]
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Majklson-Morlijev eksperiment

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11

[ Pregleda: 33128 | Odgovora: 215 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.