Citat:
Reljam:Ali upravo to se i desava! RedHat i kompanija vrlo lepo zaradjuju na svom softveru i "sisaju vas naivne". Jeste, mozes da skines ISO sa sajta, ali pravi kupci, oni koji bi taj softver platili, oni ga i debelo placaju RedHatu. Razlika da li oni placaju support ili softver ili source je samo semanticka - poenta je da oni zaradjuju na "vama naivnima".
A vi sve vreme navijate bas za to. Kao sto sam rekao u prvoj temi ovog threada, meni nesto tu nije jasno.
Reljam, drago mi je da ima izgleda da se vratimo i na početnu temu ;-)
Kao prvo, činjenica je da preduzeća prolaze bolje od pojedinačnih programera, ali kao što i sigurno sam znaš, preduzeća prolaze bolje i od pojedinačnih programera i u svetu vlasničkog softvera. Isto kako se to može „srediti“ uzimanjem akcija preduzeća kod „vlasničkog“ softvera, isto tako se to može „srediti“ i u svetu slobodnog softvera.
Jednom prilikom je Nemanja pomenuo da on nikada ne bi mogao da uradi QA, i onu finu doradu programa da bi on bio upotrebljiv širokim narodnim masama, ako mu ne bi plata (i samim tim opstanak, vožnja dodžeta, nošenje starog mornara,...) zavisio od toga. Kao profesionalni programer, sigurno znaš da upravo ovaj deo „programiranja“
nije jednostavan, i zahteva dosta discipline, motiva i znanja. A retki su oni koji ovo smatraju „izazovnim“ delom pisanja programa.
Eto, to je ono što preduzeća
vraćaju programerima slobodnog softvera, a neretko ih i zapošljavaju i daju im plate na istom nivou sa tvojom, ili platom nekog drugog profesionalnog programera (naravno, govorim o nekim apstraktnim „prosečnim“ primanjima, ne konkretno o tvojoj ili nekog drugog programera).
Takođe, mnoga preduzeća iskorišćavaju marketinški privlačan „Linux“ (zašto ne postoji nijedno preduzeće koje objavljuje GNU/Linux, dok „dobrovoljačkih“ distribucija tog tipa ima nekoliko?). Uostalom, Linux jezgro je sve samo ne podobno za apsolutno svaku arhitekturu na ovom svetu (a kao što možemo primetiti, trend je da se upravo ono prenese na bezbroj arhitektura, uključujući i veliki broj „embedded“ gde ipak mislim da mu nije mesto). Na sreću, Linux jezgro
nije simbol zajednice slobodnog softvera, ono je samo njegov najisplativiji deo.
A ko uživa u programiranju, ne znam zašto bi mu bilo bitno da li od toga zarađuje ili ne. Uopšte, ako imaš potrebu da napišeš određeni program, i ako imaš vremena za to (znači, uspeo si da sebi obezbediš opstanak tako da ne posvećuješ sve slobodno vreme „redovnom“ poslu), zašto to ne bi uradio?
Dalje, privlačnost zajednice slobodnog softvera je i u tome što je ona... zajednica. Ljudi se već vekovima okupljaju iz nekih imaginarnih razloga („slavljenje godišnjice dana rođenja“ koju često nazivaju i „rođendanom“, slavljenje „nove godine“ — prilično neprecizno i nepravilno slavljenje raznih tačaka u vremenu koje su
relativno blizu približno ponovljenim pozicijama Zemlje u odnosu na Sunce i druge zvezde, uz to korelisano i sa potpuno nezavisnom rotacijom Zemlje, što dovoljno govori o besmislenosti istoga slavlja), pa je lako utvrditi da ljudi imaju potrebu da se „druže“ i da izmišljaju neke rituale. Okupljanje oko jedne ideje je prilično dobra osnova za ovakvo „druženje“.
Znači, pored uživanja u razvoju softvera, programeri dobijaju i mogućnost za upoznavanje sa drugim ljudima, što je ponekad, u toku programiranja, teško postići ;-)
Opet, tvrdim da osnovni motivi nisu
zarada, i da zbog toga nema pravih para. U slučaju preduzeća, osnovni motiv jeste zarada, i zato je situacija drugačija. Inače, ne verujem da bi onaj Nemanjin program ikada prošao kroz QA ;-)
Citat:
srki:
Nisam im uskratio slobodu. Oni i dalje od tebe mogu da uzmu source a ja sam im zabranio da vide samo dve linije koje sam ja dodao. Zasto da me neko ogranicava da moram da svima pokazem te dve linije koje sam dodao? Licenca jeste restriktivna. Neke firme nece mnogo da se bave tehnickom podrskom nego samo razvoju softvera...
Srki, GPL licenca
jeste ograničavajuća (ili, na tom stranom jeziku, „restriktivna“), i to ne treba da ističeš. Da bi razumeo zašto je to tako, moraš da pogledaš motive za uspostavljanje GPL licence.
Naime, ljudi koji su se okupili oko toga su imali problem, a to je da programi koje su dobijali uz uređaje (drajveri za uređaje, operativni sistemi, korisnički programi...) nisu zadovoljavali njihove potrebe. Ali, taman toliko da bi im bilo dovoljno da dodaju te 2 linije. Međutim, proizvođač nije hteo da doda te dve linije (zato što je tih korisnika bilo 3, a prodato je 10 hiljada kopija), a oni sami nisu mogli da ih dodaju zato što softver nije bio slobodan.
I kako rešiti ovaj problem? Prosto, shvatiš da je velika greška da ti platiš softver i da ne možeš da ga koristiš. A „koristiti“, iz njihovog, a i mog ugla znači i programirati. Zašto? Pa zato što jesam programer (ili bar želim da budem — ali to nije tema ove rasprave).
Slobodnog softvera je bilo i pre GPL licence — i to mnogo pre, a neretko i vrlo kvalitetnog softvera. Uostalom, i velika preduzeća nemaju problema sa objavljivanjem veoma složenih programa kao slobodnih programa. Takav je slučaj sa X11 tehnologijom (HP, IBM, Sun, ... ima li još koje veliko preduzeće koje nije na ovoj listi :-), kao i mnogo čime drugim.
E sad, ideja tvoraca GPL licence je da
sav softver treba da bude slobodan. U tom slučaju, GPL licenca ne nameće nikakva ograničenja, zar ne? Ona je namenjena da radi u određenom krugu. Da bi se ukazalo na
osnovni problem modernog razvoja softvera, ubačeno je ovo ograničenje.
Zašto ti želiš da onoga kome prodaš tvoj program vežeš samo za tebe? Monopol u malom? A šta ako te mrzi da mu uradiš, iako će te platiti mnogo? Ili, ti si napredovao pa sada svoj sat naplaćuješ 50-tostruko kako si naplaćivao kada si taj program napravio?
Uostalom, već smo čuli da ni vlasničkim programerima nije bitno kako će biti objavljen program, već da je bitno samo da oni zarade
dovoljno (znači, Reljam ne očekuje da ima $60 milijardi, ali kaže da je
dobro plaćen).
Taj odnos koji su neki prihvatili (mogućnost da preduzeće ima „intelekt“, da bude tvorac programa, itd.) je ono što upravlja takvim stavom. A ako program ipak treba da naprave ljudi, vidiš da je njima svejedno. Prosto, zanatski posao kao i svaki drugi. Idi u građevinarce, ili kopaj. Ako hoćeš nadnicu, nećeš moći da gradiš Vavilonske terase, ili aleje sa cvećem, već ćeš da radiš na fabrici ili da okopavaš krompir. ;-)
Možda se moje mišljenje promenilo, ali ne i činjenica da sam u pravu.