broker
Član broj: 2415 Poruke: 8514 *.verat.net
|
Peco, nisam od tebe očekivao baš ovakvu neobjektivnost. Porediš najskupljuju moguću Windows varijantu sa najjefitijom mogućom Linux varijantom. To nije u redu.
Gledaj to ovako, ako koristiš Windows, moraš da platiš samo njega. Sve ostalo možeš da nađeš besplatno. Prvo open office umesto MS Office-a, dalje, uz sam Windows dobijaš Internet Explorer i Outlook Express, koji, ma koliko ih mi ne oleli, jesu dobri programi i jesu referenca za sve ostale programe tog tipa (naravno, mogu se zameniti Mozzilom, koja takođe postoji i za Windows). Za sve ostalo što radiš na računaru bez problem ćeš naći freeware koji će da radi posao, naravno ne kao komercijalni softver ali svakako bar na nivou odgovarajućih free programa pod Linux-om. Da ne govorimo o tome da uz svaki hardver dobijaš drajvere i najosnovnije aplikacije koje ga koriste i to besplatno. Plus na sve to je što firma može da koristi neku specijalnu poslovnu aplikaciju, najčešće knjigovodstvo ili tako nešto, jer takve aplikacije, bar kod nas, skro sve su razvijene da rade na DOS ili Windows platformi.
I tako, kad se sabere, najjeftiniji Windows košta 80 USD, najjeftinija LInux distribucvija koji može po lakoći instalacije i korišćenja da se poredi sa Windows'om je oko 89 USD a sve ostalo može na oba OS-a da bude besplatno.
A sad da okrenemo na tvoju drugu kombinaciju. Ti dakle tvrdiš da softver za računar potreban web dizajneru, računajući i PhotoSHop i Macromedia Studi o ostalo mor ad akošta oko 200 EUR. Ne sporim, to je otprilike ta cifra.
A koliko će da takvo okruženje košta istog web dizajnera pod Linux'om. Ništa? Složiću se uz dve pretpostavke: prvu, da odgovarajući softver ne postoji pa naravno ništa i ne košta i drugu, da web dizajneri koji koriste Linux obično koriste upravo PhotoShop, Macromediu i ostalo samo po emulacijom na Linuxu pa smatraju da njih niko neće uhvatiti da to koriste te da su sigurni i ne moraju da plate softver. Ako hoceš da ustvrdiš da je drugačije, onda mi samo objasni kako to web dizajneri koji prave Flash animacije to rade pod Linux-om?
Naravno, nećemo pričati o tome da postoje aplikacije pod Linuxom koje imaju istu namenu. Pričamo o apliakcijama koje imaju i situ funkcionalnost. DAkle GIMP ne može da zameni PhotoShop a za DreamWeaver i nema nekog konkurenta kao zamena. Naravno, na Linuxu postoje programi u kojima se može raditi WEB i koji jesu besplatni, ali zar ne misliš da slični takvi programi ne postoje i pod Windows-om? Ja sam ih probao nekoliko, čak odličnih programa, koji su samo imali taj baksuz da je kod nas i DreamWeaver bio besplatan a s njim u toj cenovnoj klasi ne mogu da se mere.
Hoćemo li da pređemo na programiranje? Uzeo si za primere Delphi i Visual Studio. Da li pod Linuxom postoji ijedno programersko okruženje koje s njima može da se meri? Kylix ne računamo, pošto je to Delphi i toliko i košta.
U nekoj od prethodnih poruka si se dičio kako si na Linuxu počeo da koristiš ne znam koliko programskih jezika i ne znam koliko uvećao svoje prihode programiranjem. Nije ti palo na pamet da za sve te jezike uopšte nisi morao da menjaš platformu? Sve to što ti koristiš radi i pod Windowsom i takođe je besplatno.
Ovo ti govorim sa stanovišta čovek akoji se bavi vrlo sličnim ako ne i istim poslom kao i ti, s jedinom razlikom što ja koristim windows platformu. Koristim maltene iste programske jezike, i moji proizvodi rade u istom okruženju kao i tvoji. A budi siguran kad bih bio prinuđen da se preselim na Linux, ne bih bio ograničen ničim osim slabim komforom samog korisničkog okruženja. Meni je taj komfor bitan i to bi mi uvek smetalo ali me ne bih sprečavalo da napravim ono što treba da napravim.
Kada se priča o umrežavanju, ima Windows i tu mnogo prednosti, pogotovo kada se radi o malim office mrežama od dva, tri, deset ili dvadeset računara. U najvećem broju slučajeva pod umrežavanjem, ljudi smatraju mogućnosta da kroz mrežu razmene datoteke, da mogu da štampaju na šerovanom štampaču, i da im knjigovodstvena aplikacija radi na više radnih stanica a jedini predulov je da postoji mogućnost šerovanja diskova i štampača).
Windows omogućava upravo takvu mrežu, koju instaliraš na tri klika mišem.
Ne trebaju ti serveri, ne trebaju ti CAL'ovi, i posebne licence za konekcije. Najobičniji workgroup radi posao.
Kažeš, prednost Linuxa je u otvorenom kodu? Ja takve tvrdnje nikada nisam mogao da razumem. Ko tu ima prednost? Krajnji korisnik sigurno ne. Čak bih rekao da je za krajnjeg korisnika zastrašujuća ideja da BILO KO može da prčka po kodu aplikacije i menja je. On očekuje softver koji radi to što treba da radi i da u novoj verziji taj softver radi još bolje i ima nove mogućnosti.
Uzmimo za primer Open Office, evo skoro napravljena je lokalizovana verzija. Sjajan posao, mukotrpan ali po onome što sam video dobro odrađen. Međutim ima tu i kvaka. Prvo, distribucija uopšte nema oznaku verzije koja je upotrebljena. Dakle, krajnji korisnik ne zna šta će s njom da dobije. Ako je verzija starija, eto i starih bagova. A kako se lokalizacija radi (o kranje gluposti!) tako što trčiš kroz sors i ispravljaš stringove, ima li garancije da nije neko nekom greškom "ispravio" i nešto što nije trebalo? A šta kada se pojavi nova verzija Office-a? Ili da idemo u krajnost, šta ako korisnik zaista iskoristi mogućnost i dopuni ofis nekim funkcijama koje mu trebaju. Potroši na to nekoliko meseci rada. A onda izađe nova verzija offica u kojoj je ispravljeno nekoliko veoma kritičnih bagova? Šta on da radi? Da uzme novu verziju pa prepravlja ponovo?
Zatvoreni kod ne znači nemogućnost prilagođavanja. on samo znači kontrolisano prilagođavanje. On znači neophodnost definisanih specifikacija o načinu kako se vrše prilagođenja, čak i onda kada se ta prilagođenja moraju isprogramirati. I nravno, znači garanciju da aplikacija radi baš ono što je autor isprogramirao i na način na koji je on to isprogramirao.
Naravno, kada se radi o ozbiljnim mrežama, o Internetu, o monstrumima od servera pred kojima su vrlo rigorozni zahtevi, unix, i to pre FreeBSD nego Linux tu stupa na scenu. To je njegova priroda, i nikakav windows server ne može ni da mu primiriše ma koliko se Microsoft upinjao da se uglavi u tu oblast.
Evo ti pogledaj kako ES radi, iako je na FreeBSD-u, ako se ne varam, i ima vrlo jasnu namenu pa je Gojko, siguran sam dobrano optimizovao konfiguraciju. Opet, svaki dan problemi. Uveren sam da sličan posao nijedan Windows ne bi mogao da obavi ni približno dobro a kamoli bolje. I tako i treba da bude.
Naprosto, ne može jedan OS, ma koji da je, da dobro radi sve poslove. Čak je i Microsoft bio prinuđen da praktično pravi različite OS-ove da bi pokrio sve oblasti u kojima je hteo da dominira. Ja bih naravno, voleo da vidim Desktop verziju Unix-a, ali sam uveren da je skoro nećemo videti. Ne zato što je nemoguće napraviti tako nešto, nego zato što ljudi koji bi trebali da to naprave uopšte ne mogu da razumeju problem i reše ga (ne zato što su glupi ili neznalice, nego zato što drugačije gledaju na svet i njima je potpuno stran koncept desktop OS-a). S druge strane da se to napravi treba itekako mnogo rada (i para) a toga nema.
|