Iako je ovo pogled iz mog ugla prevodioca, mislim da je baš u lokalizaciji programa ogromna prednost na strani slobodnog softvera.
Evo baš ovde konkretan primer sa ovim „Očisti nebo“: za koji trenutak, pošto ispravim to u našem prevodu, idem u centralno skladište KDEa, otvaram izvornu datoteku gde se poruka „Clear“ nalazi, i dodajem joj kontekstni obeleživač, recimo „Clear as in clear, blue sky“. Ne više od 24 sata kasnije, to dospeva u šablon za prevod, šablon se stapa sa prevodima na svim jezicima, i ostalih 80 prevodilačkih timova ima jednu novu poruku za prevod, što im se odražava u statistici. Po uvidu, svako ko je načinio sličnu grešku sada može da je ispravi.
Takođe, ovo ne ide uvek tako retroaktivno. Druga mogućnost je da poruka na licu mesta pri prevodu nije jasna, kada prevodilac (ili baram neki) otvara izvornu datoteku iz koje je poruka potekla, i u kontekstu C++ koda proverava značenje poruke. Zatim, sledi ista priča sa obeležavanjem konteksta i propagacijom te informacije svim timovima.
Dalje, prevodioci su često i sami programeri, pa se neka tehnička pitanja lokalizacije brže i efikasnije rešavaju na nivou izvornog koda. Koordinacija programera i prevodilaca je uopšte vrlo aktivna.
Sve ovo naravno ne bi značilo ništa ako pretpostavljena prednost ne bi bila i demonstrirana. S tim u vezi, ja lično imam dva zapažanja u vezi prevoda Vindouza. U vezi sa organizacijom, sa SP2 nije stigla i nadogradnja prevoda, znači sve novo nije bilo ni prevedeno. U vezi sa tehnikom lokalizacije, Vindouz izgleda ne poznaje upotrebu množina, pa su poruke tipa „Obrisano 22 datoteka“ uobičajne.