Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

SMPS za pojacalo

[es] :: Elektronika :: Audio-elektronika :: SMPS za pojacalo
(TOP topic, by 1OXB)
Strane: << < .. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 955408 | Odgovora: 2536 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

aca.jevtic94
Valjevo

Član broj: 247241
Poruke: 1293
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+32 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo26.12.2012. u 19:25 - pre 136 meseci
Evo PCB i raspored za poslednji smps:
Acca Electronic
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

MILANAN
MILAN ANDRIC
OPERATRER,PCRACUNARA
SVRLJIG,SRBIJA

Član broj: 257039
Poruke: 876
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+10 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo26.12.2012. u 19:39 - pre 136 meseci
To sam prvo uradio sa sijalicom i ista stvar
MILAN ANDRIC
 
Odgovor na temu

TeslaElectronic

Član broj: 301757
Poruke: 384



+25 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo26.12.2012. u 20:19 - pre 136 meseci
da li ima 5v standby to je ljubičasta žica
 
Odgovor na temu

yt1nvs
programer,microm
srbija

Član broj: 231966
Poruke: 152
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+7 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo26.12.2012. u 20:35 - pre 136 meseci
@aca.jevtic94
a sta se desava kad na sekundaru napravis namerno ili slucajno kratku vezu,mislim na sve ove tvoje flyback verzije?
nisam probao pa pitam.
 
Odgovor na temu

MILANAN
MILAN ANDRIC
OPERATRER,PCRACUNARA
SVRLJIG,SRBIJA

Član broj: 257039
Poruke: 876
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+10 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo26.12.2012. u 20:45 - pre 136 meseci
Ima 5v st sve sto premeremirim i zamenim je uredu i opet isto.
MILAN ANDRIC
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo26.12.2012. u 21:33 - pre 136 meseci
Citat:
yt1nvs:
@aca.jevtic94
a sta se desava kad na sekundaru napravis namerno ili slucajno kratku vezu,mislim na sve ove tvoje flyback verzije?
nisam probao pa pitam.


Odgovoricu ja umesto Ace.

Kod ovako jednostavnih flyback, koji komutiraju pomocu zasicenja jezgra, kod kratkog spoja frekvencija poraste i ima vremena za obican topljivi osigurac na izlazu, ali obavezno mora biti postavljen posle diode i elko (najsnazniji sekundar nikad ne sme ostati bez diode i elko), i pri tom je obavezno staviti bleeder optornik na taj glavni izlaz, bez obzira da li imamo osigurac ili ne.

Bleeder, tj. opterecenje praznog hoda, se dimenzionise tako da u praznom hodu pretvaraca izlazni napon beznacajno poraste. Njegova velicina zavisi veoma od sprege trafoa, tj. od individualne konstrukcije pretvaraca.

Sto je bolja sprega trafoa, bleeder moze konzumirati manje snage. Obicno je za 100W pretvarac dovoljno par W opterecenja praznog hoda da bi sve ostalo pod kontrolom (ako je pretvarac dobro konstruisan, inace bi bilo potrebno vece opterecenje praznog hoda).

Uz malo nekih "caka" flyback-u se moze napraviti izvrsna zastita od kratkog spoja.

Ovaj Acin je jedan od najjednostavnijih, ali postoje izuzetno dobro konstruisani flyback, koji su se dokazali u visedecenijskoj upotrebi.

Jedan od najpouzdanijih, sto je praksa dokazala, je flyback sa Siemens-ovim TDA4601.

Kolo nije posebno skupo, ima izvrsne karakteristike, odlicne zastite, i u TV prijemnicima (gde je masovno korisceno u jednom periodu) se pokazalo izuzetno robustnim.

Bila je prava retkost da taj flyback strada, cak i kod probijanja diode na glavnom sekundaru, ili gubljenja kapaciteta elko unutar njega.

TV majstori iz starije garde se mogu prisetiti TV prijemnika gde je to decenijama dobro radilo i pored relativno nekvalitetnih komponenti od kojih je bilo sastavljeno (Samsung, Iskra, B40, Grundig, Nordmende, i jos puno drugih TV)

Evo gde se taj IC moze naci:
http://www.proelectronic.rs/search.htm (TDA4601)

Takodje su izuzetno pouzdani jednocipni flyback iz Fairchildove serije FPS (KAxSxxx, poput KA3S680), ali su prilicno skupi.

Kao treca opcija po pouzdanosti bio bi stari dobri UC384x

Svaki od njih se moze napraviti sa "hickup" zastitom, cak i ovaj najjednostavniji sa jednim ili dva tranzistora, a "hickup" zastita omogucava toleranciju na kratki spoj u neogranicenom trajanju.

Kada budem objasnjavao fluback, napisacu i o tome.

Pozz


 
Odgovor na temu

yt1nvs
programer,microm
srbija

Član broj: 231966
Poruke: 152
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+7 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo26.12.2012. u 22:40 - pre 136 meseci
Lepo objasnjeno,sto se tice TDA4601 i ja sam servisirao takva napajanja TV i sl.

pitanje:

koliko struje moze dati Standby napajanje iz ATX napajanja da li je to bar 1.5A na 5V,meni zaninljivo zbog napajanja nekih projekata.
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 01:03 - pre 136 meseci
Flyback SMPS
---------------
U ovom postu cu sistematski predstaviti definitivno najrasprostranjeniji SMPS na svetu, a to je flyback.
---------------------------------------------------------------------------------------------------

Nasi najblizi izrazi koji bi mogli opisati dve osnovne grane hard switching SMPS bi mozda bili:

- "Zaporni pretvarac", kao predstavnik svih pretvaraca koji sekundarnoj strani isporucuju glavninu energije za vreme pauze prekidackih elemenata na primarnoj strani (buck, boost, inverting buck-boost, flyback..., sustinski princip im se svodi na isti).

- "Provodni pretvarac", kao predstavnik svih pretvaraca koji sekundarnoj strani isporucuju energiju za vreme provodjenja prekidackih elemenata na primarnoj strani, a sto je najinteresantnije, to sto na sekundarnoj strani prihvata energiju predatu za vreme impulsa neminovno pripada porodici zapornih pretvaraca, i tek onda predaje energiju potrosacu. (forward, push-pull, i ostale vrste koje potrosacu isporucuju energiju preko "posrednika" koji je najcesce buck).

Dakle, opsti zakljucak je da u obe osnovne grane pretvaraca mora postojati predstavnik prve vrste, kao osnovni "akumulator" energije.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kada pomenemo izvor napajanja, nase najcesce potrebe se svode na naponski izvor.

Osnovna osobina teoretskog naponskog izvora je da mu se napon ne menja u zavisnosti od potrosnje i da je cetvorokvadrantan, tj. da stanje napona na njegovim krajevima ne zavisi od smera struje kroz njega.
Iz toga proizilazi da mu:unutrasnja otpornost mora biti nula, struja beskonacna, a napon nepromenljiv pri bilo kom opterecenju i smeru struje.
U praksi ne postoje idealne osobine bilo cega, pa mozemo naponskim izvorima smatrati sve realne izvore ciji se napon neznatno menja u sirokim granicama promene opterecenja.

Komponenta cije su osobine najblize prethodno opisanim je kondenzator.
I zaista, na svakom elektronskom naponskom izvoru cemo na njegovim izlaznim krajevima zateci kondenzator.

Kondenzator:
- idealan kondenzator ima nultu unutrasnju otpornost, i u kracem intervalu vremena ga mozemo smatrati naponskim izvorom
- prakticni kondenzator ima izuzetno malu unutrasnju otpornost, tj. u kracem intervalu vremena ga mozemo smatrati realnim naponskim izvorom.
- kondenzator je reaktivna i akumulaciona komponenta, sto znaci da se posle delovanja na njega on moze odazvati nekakvom reakcijom, takodje mu je neophodna sposobnost akumulacije da bi mogao "uzvratiti".
- kondenzator je komponenta koja se moze plasticno opisati kao komponenta koja se "protivi" svakom pokusaju promene napona na njegovim krajevima (bio pun ili prazan), a to "protivljenje" se obavlja pomocu enormnih velicina struje koje kondenzator moze "konzumirati" ili "uzvratiti" da bi sprecio promene napona na sopstvenim krajevima.

Verujem da je vecina ljudi koja je bilo sta radila sa strujom imala prilike da isprazni neki kondenzator kratkim spojem, i prilikom toga zacula snazan prasak, sa istovremenim vidljivim ostecenjem predmeta kojim je kondenzator praznjen.

Prasak potice od eksplozije isparenog metala, koji je u delicu vremena bio izlozen enormnoj jacini struje kojom je kondenzator pokusao odrzati stanje napona na svojim krajevima, i to je potrajalo dok se nije potrosila energija akumulirana u njemu.

Za to vreme je kondenzator svojim osobinama bio veoma blizak idealnom naponskom izvoru.
Takodje istu "strujnu sposobnost" ima za vreme punjenja.

Najobicniji elko od 100uF, napunjen sa "nasih" 320VDC, moze pri cvrstom kratkom spoju razviti nekoliko kiloampera.

Taj "najobicniji" elko od svega 100uF, napunjen na koju stotinu VDC, je sam po sebi i vise nego dovoljan da unisti tranzistor koji je deklarisan za trajnih 500A opterecenja, i to treba dobro zapamtiti!

Cemu sva ova prica o kondenzatoru? Stoga sto je shvatanje njegove sustine od vitalne vaznosti za shvatanje rada flyback-a, a i ostalih SMPS.

Kada bi tranzistorom koji radi u prekidackom rezimu direktno punili izlazni kondenzator, to bi po tranzistor imalo pogubne efekte, tj. bilo bi ravno kratkom spoju za svaki impuls pojedinacno.

Moramo dakle izmedju kondenzatora i tranzistora umetnuti komponentu koja je suprotnog karaktera, a to je induktivitet.

Induktivitet sam podrobno plasticno opisao u nekom od mojih prethodnih postova, pa kome je od interesa, moze "otici" u moj profil, i pretragom pronaci to.

Ukratko: induktivitet je blizak idealnom strujnom izvoru, posmatrano u kracem vremenskom intervalu, tj. odlikuje se neznatnom promenom struje sa bekonacnom promenom napona na njegovim krajevima.
Kao reakciju, sposoban je proizvesti beskonacan napon na svojim krajevima da bi sprecio promenu struje kroz njega (bez obzira na velicinu struje, sto vazi i za nultu vrednost).

Realan induktivitet se ne razlikuje mnogo od idealnog, jednostavno, velicine napona nisu beskonacne, ali su enormne.

To pak znaci da kada na krajeve induktiviteta dovedemo konstantan napon, struja ce rasti polagano, sto je lako drzati pod kontrolom, i odgovara prekidackom radu tranzistora iz razloga sto nam je struja u svakom trenutku poznata i ima konacnu vrednost.

U kratkom vremenskom intervalu, struju kroz induktivitet mozemo smatrati konstantnom.

Puneci kondenzator (citaj kao dinamicki kratak spoj, ili naponski izvor), kroz induktivitet (citaj kao izvor konstantne struje, ili beskonacnu dinamicku otpornost) kome dinamicki kratak spoj ni malo ne smeta, dobijamo polagane promene za njihove korespodentne sustinske velicine (induktivitet-struja, kapacitivnost-napon), pri cemu obe komponente atakujemo veoma naglom promenom koja je posledica prekidackog rada tranzistora.

Induktivitet i kondenzator stoga cine idealan akumulaciono-reaktivni par komponenti za rad u prekidackim napajanjima.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vraticemo se konacno na sam flyback.

To je jedan od najstarijih oblika elektronskih pretvaraca. Pojavio se neposredno po nastajanju elektronskih cevi u obliku bloking oscilatora, koji je bio flyback potpuno identican onom Acinom najjednostavnijem, samo se tada nije tako zvao.

Od pretvaraca koji ima jednu zavojnicu, "najzgodniji" za shvatanje potpune povezanosti flyback sa svima iz takve vrste je inverting boost-buck.
Ako zamislimo da mozemo izduzno pocepati zicu zavojnice inverting boost-buck konvertora, i tom metodom je razdvojiti na dve zice, prakticno dva namotaja, imacemo pred sobom sliku flyback konvertora. (vidi pdf1)

Ovom malom metamorfozom na pdf1 je plasticno objasnjena potpuna povezanost flyback sa: buck, boost, i inverting boost-buck pretvaracima.

Nastavak u sledecem postu...

Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 03:44 - pre 136 meseci
Nastavak o flyback...

Razumevanje flyback-a nije ni malo jednostavno. Pocetniku je to ozbiljan "zalogaj", jer bi morao imati uvezbanu sposobnost posmatranja istovremeno sa vise aspekata.

No, upravo zbog tih teskoca, smatram da je flyback najlakse objasniti unazad, pocev od izlaznog napona.

U prethodnom postu smo napomenuli da se induktivitet ponasa kao izvor konstantne struje. Kao takvom mu ni malo ne smeta kratak spoj, ili pak dinamicki kratak spoj kakav predstavljaju naponski izvori ili kondenzator.

Kolicina energije koja je akumulirana u kondenzatoru je E = (U^2[V] x C[F])/2
Kolicina energije koja je akumulirana u zavojnici je E = (I^2[A] x L[H])/2

Ako odaberemo kondenzator takve velicine kapaciteta da mu je kolicina energije koju moze akumulirati jednaka nekoj velicini npr. 100 nekih jedinica i istovremeno odaberemo zavojnicu takve velicine induktiviteta i struje kroz nju da ce akumulirati npr. 1 istih jedinica, proizilazi da ce ako energiju zavojnice ispraznimo u doticni kondenzator, promena napona na njemu u odnosu na prethodni napon biti 1/100, tj. stoti deo.
Takvu promenu napona mozemo smatrati beznacajnom, tj. uzeti napon na kondenzatoru kao konstantan u nekom intervalu vremena.

Zauzmite takav stav posmatranja kao da jedno praznjenje zavojnice u kondenzator nece ni malo promeniti napon na kondenzatoru. Takav stav ce biti neophodan za sustinsko razumevanje flyback.

Neutralna tacka sekundara (ona u odnosu na koju cemo meriti napon na njemu) ce nam biti - kraj od izlaznog kondenzatora.
Neutralna tacka u odnosu na koju cemo meriti napon primara ce nam biti + na elko napajanja primara flyback (poput onog za 320VDC)

Poci cemo od stacionarnog stanja (steady state), tj. od stanja gde flyback vec ima zeljeni napon na izlaznom elko.

Pretpostavicemo da nam je taj izlazni napon 10V.

Pretpostavicemo da nam je prenosni odnos transformatora 10:1 ( npr. 100 navoja na primaru i 10 navoja na sekundaru).

Za vreme pauze, izvesna kolicina energije akumulirana u jezgru transformatora, kod opadanja jacine polja, indukovace u svim namotajima KEMS (kontra elektromotornu silu) koja tezi da razvije beskonacan napon na svakom.

Posto nam je za taj period (pauza) pretvaraca, izlazna dioda okrenuta tako da smer KEMS sekundara moze puniti kondenzator, KEMS sekundara ce biti ogranicena (clamped) dinamickim kratkim spojem kondenzatora na velicinu napona koji je vec na njemu, a to je onih nasih 10V. (setimo se da jedno praznjenje zavojnice nece promeniti napon na kondenzatoru)
Imamo dakle sa aspekta sekundara 1V po navoju, sto za vreme pauze vazi i za namotaje primara.
Posto nam je prenosni odnos trafoa 10:1, odnosno, na primaru imamo 100 navoja, na primaru ce se pojaviti premasaj iznad napona napajanja od tacno 100V.

Sada najvaznije:

Posmatrano u odnosu na + napajanja primara, kada je tranzistor provodan, drugi kraj primara (kolektor tranzistora) postaje negativan u odnosu na + napajanja.
Dakle, ako + napajanja primara posmatramo kao nultu (neutralnu) liniju, sto u stvarnosti i jeste, u odnosu na tu tacku, za vreme provodjenja tranzistora cemo imati negativan pravougaoni impuls, a za vreme pauze pozitivan pravougaoni impuls.

Povrsine (u geometrijskom smislu) ova dva impulsa moraju biti jednake.

Ako bi nam napon napajanja bio npr. 100VDC, onda impuls tranzistora mora potrajati tacno onoliko vremena koliko traje pauza. Dakle duty mora biti 50% ili 0,5.

Ako bi nam napon napajanja bio 200VDC, onda impuls mora biti dva puta kraci od vremena pauze. Dakle duty bi bio 0,333, jer je preostala vrednost dvostruko veca, tj. 0,666, a njihov zbir cini jedan period.

Ako bi nam napon napajanja bio 300VDC, onda impuls mora potajati tri puta manje od pauze. Tri plus jedan je cetiri, dakle duty ce nam biti 0,25......

Vreme puta napon ce nam dati povrsinu impulsa provodjenja, plus vreme pauze, cinice ukupni period pretvaraca.

Povrsine impulsa (negativnog u odnosu na +napajanja, a koji predstavlja impuls) i pozitivnog impulsa koji je premasaj u odnosu na + napajanja (a koji predstavlja pauzu) moraju biti jednake.

Posto nam je premasaj, tj. ono sto nam predstavlja pauzu, direktno odredjen velicinom izlaznog napona i prenosnim odnosom transformatora, on se nece menjati.

Dakle, premasaj iznad + napajanja ce uvek biti onih 100V, bez obzira na velicinu napona napajanja.
Menjace se samo vreme trajanja impulsa, tj. vreme punjenja jezgra.

U prvom slucaju (100V napajanja), napon na kolektoru tranzistora ce biti 100V napajanja + 100V premasaja = 200Vpk.
U drugom slucaju (200V napajanja), napon na kolektoru ce biti 200V napajanja + 100V premasaja = 300Vpk.
U trecem slucaju (300V napajanja), napon na kolektoru ce biti 300V napajanja + 100V premasaja, dakle 400Vpk.

Iz ovog proizilazi opsti zakljucak da: duty cycle flyback pretvaraca zavisi samo od prenosnog odnosa transformatora i napona napajanja flyback-a .

U praksi se duty minimalno menja u zavisnosti od opterecenja, i to samo u granicama koje su potrebne da bi se nadoknadili padovi napona na poluprovodnicima i termogenim otporima trafoa, sto je ravno promeni napona napajanja u tim granicama jer se padovi napona oduzimaju od ukupnog napona napajanja.

Nekog ko je vec posmateao oscilograme flyback-a ne treba da zbuni promena sirine impulsa u zavisnosti od opterecenja.
To se dogadja kod flyback koji ima promenljivu radnu ucestanost, tj. period, ali duty se i u tom slucaju minimalno menja.
Jedino sto je ta minimalna promena duty daleko lakse vidljiva kod flyback koji imaju konstantnu frekvenciju, tj. konstantan period.

Iz prethodna tri slucaja napajanja (100VDC, 200VDC i 300VDC), proizilazi "zbunjiva" cinjenica da u prvom slucaju imamo za vreme impulsa 1V po navoju primara, u drugom slucaju 2V po navoju primara, a u trecem 3V po navoju primara.

To stanje se reflektuje na sekundar sa takodje -1V, -2V i -3V po navoju sekundara, ali to se samog potrosaca ne dotice, posto je dioda zato vreme zaporno polarisana, no veoma je vazno, posto se taj negativni napon sabran sa izlaznim naponom pojavljuje na krajevima iste diode i posluzice kao osnov za njeno dimenzionisanje.

Dakle u tri nabrojana slucaja, dioda ce morati da podnese -20V, -30V i -40V, pri 10V izlaznih.

Takodje ce maksimalni napon napajanja odrediti minimalni induktivitet, tj. broj navoja, sto ce nas trafo drzati van granice zasicenja jezgra.

Inicijalni proracuni flyback-a se rade unazad, pa tek onda se obradjuju uslovi primara.

Za razliku od forward ili push-pull pretvaraca (citaj kao isti princip), gde je veoma poznat napon po navoju, kod flyback je ta stavka promenljiva i zavisi od napona napajanja (koji se takodje moze kretati u znacajnom rasponu).

Takodje, izvodimo zakljucak da: duty moze biti odredjen naponom napajanja, kao i prenosnim odnosom transformatora.

To je konacno na konstruktoru, i na njegovom izboru.

Izborom prenosnog odnosa transformatora se direktno utice na izbor rada izmedju DCM moda i CCM moda.

DCM mod (mod diskontinualne struje):

-mali broj navoja
-mali duty
-dovoljno prostora za motanje i lakse motanje
-jezgro se potpuno prazni pre isteka perioda
-struja tranzistora pocinje od nule
-veci ripple na izlazu
-manje recovery struje izlazne diode
-veoma opterecen tranzistor udarnim strujama
-veoma opterecena dioda udarnim strujama
-veoma optereceni izlazni i bulk elko udarnim strujama

CCM mod (mod kontinualne struje):

-veliki broj navoja
-veliki duty
-"tesan" prostor za motanje
-struja tranzistora nikada ne pocinje od nule
-u jezgru uvek ima magnetne energije
-potreban veci procep zbog snaznijeg DC bias
-mali ripple na izlazu
-velike recoverry struje izlazne diode, sto se reflektuje velikom ali kratkotrajnom udarnom strujom tranzistora
-manje ukupne udarne struje kroz diodu
-manje ukupne udarne struje kroz tranzistor
-nize opterecenje izlaznog i bulk elko

---------------------------------------------------------------

DCM vs CCM pitanje je sad?

I jedan i drugi nacin rada mogu imati konacno isti KKD.

DCM mod je zahtevniji za sposobnijim komponentama, takodje ima brzi odziv, i kod naglog smanjenja potrosnje nema zaostalu kolicinu energije u trafou koja moze naneti stetu...
Cesce se bira za manje snage i malene transformatore, gde je izolacija pretezni "konzumator" prostora za motanje, gde nije problem "zrtvovati" snaznije elemente po cenu lakseg izvodjenja trafoa, a gde je opet los ripple pokriven "zrtvovanjem" mnogo vecih kondenzatora na izlazu.
Srece se cesce kao AUX power suply, do 50-tak W, posle cega vec postaje problematican izbor tranzistora, ali napretkom modernih tranzistora snage ta granica vise nije na toj snazi.

CCM mod je "meksi" sa zahtevnoscu prema sposobnosti komponenti, pa se jos uvek moze pronaci tranzistor za vece snage, ali je zato transformator veci problem, pa je izbor tog nacina rada cesci kod vecih snaga i vecih transformatora, gde ima prostora za smestaj veceg broja navoja. Kod naglog smanjenja opterecenja, zaostalo "punjenje" jezgra se mora isprazniti negde, ili u snubber na primaru ili u sekundar, pa se zato u takvim uslovima na oba mesta javlja znacajan naponski premasaj. CCM ima sporiji odziv i teze ga je kontrolisati kod naglog rasterecenja.
--------------------------------------------------------------------------------------

Flyback je toliko masovno u primeni, da njegov razvoj ni jednog trenutka nije prestao od nastanka do danasnjeg dana.

Stalno se pojavljuju novi superinteligentni cipovi za njega, odavno je razvijen kvazirezonantni sa ZVS osobinom, takodje se u poslednjih nekoliko godina pojavio i takav da sa jednim tranzistorom i par namotaja vise, istovremeno bude flyback i PFC, takodje je postoji i dvoprekidacki flyback, koji deli izvesne osobine sa forwardom (vraca "visak" u napajanje) i ima postregulatore.

Uradjeno je bezbroj variacija na temu flyback, i jos ce ih biti.

Toliko od mene...

I evo neke literature sa interesantnim stvarima o temi:

http://www.google.com/url?sa=t...Qg&bvm=bv.1355534169,d.bGE

http://www.google.com/url?sa=t...pg&bvm=bv.1355534169,d.bGE

http://www.st.com/internet/com...PPLICATION_NOTE/CD00003925.pdf

http://www.google.com/url?sa=t...v.1355534169,d.Yms&cad=rja



Pozdrav!

 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 10:31 - pre 136 meseci
U narednom postu cemo razazraditi moguce metode izvodjenja zastite od preopterecenja i kratkog spoja kod flyback, a i kod ostalih pretvaraca.

Bice to prvom prilikom kada nadjem dovoljno vremena...

Pozdrav!
 
Odgovor na temu

44250

Član broj: 265420
Poruke: 4090



+166 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 11:42 - pre 136 meseci
Dragoljub je živa legenda!
"chop your own wood and it will warm you twice..."
 
Odgovor na temu

HeYoo

Član broj: 72595
Poruke: 491



+1017 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 13:27 - pre 136 meseci
Svaka cast Macola. Jako lepo objasnjeno.

Ovakve tvoje postove bi trebalo skupiti na jedno mesto kao neki mali udzbenik koji bi koristio svakom ko je zainteresovan za elektroniku. Retkost je na nasem jeziku procitati bilo sta "strucnije", a da je direktna objasnjenja bez nepotrebnog uvijanja i potrebe da se izgleda prepametno.
 
Odgovor na temu

taurus22
Marko Lekovic
Student
Kragujevac

Član broj: 304198
Poruke: 39
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 14:01 - pre 136 meseci
Uze mi rec iz usta, HeYoo.
Citam malopre ovo predavanje od gospodina Macole i razmisljam kako bi lepo bilo kad bi se izdvojili svi njegovi komentari i sastavio prirucnik za izradu SMPS.
Jos da se dodaju neke slike i seme, kao ilustracija. I obavezno tablice i proracuni za ferite od Emisara. I on je dosta stvari razjasnio.
I na kraju slike gotovih projekata od Miodraga i Ace.
JOs nam samo ostaje da smislimo dobar naslov :)
 
Odgovor na temu

taurus22
Marko Lekovic
Student
Kragujevac

Član broj: 304198
Poruke: 39
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 14:32 - pre 136 meseci
Da li neko moze da mi pomogne oko jednog napajanja iz miksete? Drugaru je crklo elektronsko napajanje i pokusavam vec par dana ga opravim, ali neide.
Zamenio sam sve zivo na njemu osim jezgra i dalje ne radi.
Kvar je sledeci: Posto ono treba da daje 5V, zatim +/-15V za operaciona kola i 60V za fantom microfon. Naponi od 15v konstantno pulsiraju.
umesto 15V daje u rasponu od 23-33v, a umesto -15v daje od -12 do -23V.
Napon od 5v je proradio kad sam zamenio stabilizator. ali ostali naponi nece da rade. Napon od 60v nije ni bitan. Ne koriste se puno ti mikrofoni.
A promenio sam sledece: TOP245Y kolo, Kondenzator od 150uF/400V , umesto kondenzatora na izlazu koji su se naduli, stavljeni novi,
optokapler 4N35 zamenjen, neki sitni kond. takodje, IC kolo KIA431 zamenjeno, TIP31C TIP32C izgoreli ,zamenjeni sa jacim BD243,244.
Ovo napajanje ne poseduje nikakve zavojnice na izlazu vec iskljucivo posle dioda kondenzatore.
Okacicu i par slika.
Unapred hvala.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

aleksandara 93
Aleksandar Krstic
Nezaposlen
Svrljig

Član broj: 202097
Poruke: 1652
*.dynamic.isp.telekom.rs.

Sajt: www.google.com


+30 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 16:12 - pre 136 meseci
Nema veze sa napajanjima za pojacalo ali ima sa smps...

Danas radili neku maketu i imali smo 3 pistolj lemilice od kojih je jedna bila sa smps a druge dve klasican trafo.

Morao sam da probam kako radi

Sve su bile 100W tako da razlike u lemljenju nije bilo, samo u tezini.

Terorisao sam je koliko sam mogao tj. skoro da je nisam ni iskljucivao i izdrzljiva je to sprava.

Radila sve dok zastita nije iskljucila jer se naravno zagrejala sacekao par minuta i nastavio, da je koriscena kako treba to se verovatno ne bi desilo.

Ove druge lemilice se nisu iskljucile moguce zato sto imaju klasican trafo ili mozda i nemaju termicku zastitu, ali i kolege su manje uradili...

Tako da mozda je trafo izdrzljiviji ali smps ne zaostaje mnogo.

Pozdrav!


Aca 93
 
Odgovor na temu

aca.jevtic94
Valjevo

Član broj: 247241
Poruke: 1293
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+32 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 16:34 - pre 136 meseci
Ko zeli perfektnu stabilizaciju evo seme sa optokaplerom.
Za jedan volt na izlazu namotajte jedan navojak.(npr. 12V ima 12 navojaka).





















Acca Electronic
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

ogylab
Ognjen Prica
Prijedor RS

Član broj: 105304
Poruke: 579
*.teol.net.



+59 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 16:41 - pre 136 meseci
Citat:
taurus22:
Da li neko moze da mi pomogne oko jednog napajanja iz miksete? Drugaru je crklo elektronsko napajanje i pokusavam vec par dana ga opravim, ali neide.
Zamenio sam sve zivo na njemu osim jezgra i dalje ne radi.
Kvar je sledeci: Posto ono treba da daje 5V, zatim +/-15V za operaciona kola i 60V za fantom microfon. Naponi od 15v konstantno pulsiraju.
umesto 15V daje u rasponu od 23-33v, a umesto -15v daje od -12 do -23V.
Napon od 5v je proradio kad sam zamenio stabilizator. ali ostali naponi nece da rade. Napon od 60v nije ni bitan. Ne koriste se puno ti mikrofoni.
A promenio sam sledece: TOP245Y kolo, Kondenzator od 150uF/400V , umesto kondenzatora na izlazu koji su se naduli, stavljeni novi,
optokapler 4N35 zamenjen, neki sitni kond. takodje, IC kolo KIA431 zamenjeno, TIP31C TIP32C izgoreli ,zamenjeni sa jacim BD243,244.
Ovo napajanje ne poseduje nikakve zavojnice na izlazu vec iskljucivo posle dioda kondenzatore.
Okacicu i par slika.
Unapred hvala.


Jesu li ok otpornici R5, R10, R11 i R12. Pozdrav!
 
Odgovor na temu

taurus22
Marko Lekovic
Student
Kragujevac

Član broj: 304198
Poruke: 39
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 16:47 - pre 136 meseci
R5-10K, R10,11,12-680K svi u redu.
 
Odgovor na temu

taurus22
Marko Lekovic
Student
Kragujevac

Član broj: 304198
Poruke: 39
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+2 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 16:49 - pre 136 meseci
Inace napajanje je iz Behninger 24kanalne muzicke miksete. Model napajanja UB-SPSU2. Ima nekih 30-40w potrosnju.
 
Odgovor na temu

ogylab
Ognjen Prica
Prijedor RS

Član broj: 105304
Poruke: 579
*.teol.net.



+59 Profil

icon Re: SMPS za pojacalo27.12.2012. u 16:50 - pre 136 meseci
Behringer Xenyx.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Audio-elektronika :: SMPS za pojacalo
(TOP topic, by 1OXB)
Strane: << < .. 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 955408 | Odgovora: 2536 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.