Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Teorija Relativnosti

elitemadzone.org :: MadZone :: Teorija Relativnosti
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: << < .. 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 427641 | Odgovora: 2583 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-3.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti03.01.2009. u 19:46 - pre 187 meseci
Citat:
Nedeljko:OK, znači znaš na kojim principima počiva matematika. Mogao si u jednoj rečenici da kažeš koji su to principi, ali si se izvukao,
jer ovo zaista nije forum za matematiku.

Mogao sam, ali nisam jer to nisi ni tražio pa sledi da se nisam izvukao niti sam imao potrebe za tim.
Citat:
Gde leba ti?

Kako gde? To ”gde” je tamo gde si rekao da se promatrač može kretati brzinom v većom od c i to uniformno.
Citat:
No, red je da odgovorim na ostatak tvoje poruke i poželim srećnu Novu Godinu svima koji je slave po gregorijanskom kalendaru.

Hvala ti – ako si mislio i na mene – a i ako nisi pridružujem se tvom čestitanju i svima želim samo jedno: da budu zadovoljni!

Citat:
Pa, vidim da učesnici diskusije ni to ne znaju. Uzgred, prvi put čujem za podelu korena na tačne i pogrešne.

Ne, nije ti prvi put. Pogrešan koren je zato što mu je pogrešan radikand, a za to si odavno čuo, ali nisi znao.

Citat:
Kako se u STR definišu prostorvreme i putanje materijalnih tačaka? Ja se samo držim postavki STR.

Postavke STR su pogrešne i u suprotnosti sa aksiomom o jednakim posledicama jednakih uslova.

.
Citat:
Treća varijanta je da odustanete od osporavanja STR.

Možda bismo i odustali da ti nisi pokazao da se promatrač može kretati uniformno brzinom većom od c.

Citat:
A na koje se vi to realne eksperimente pozivate?

Na MM eksperiment!

Citat:
Šta nije tako?

Brzina svetlosti nije konstantna. Zaključak da je brzina svetlosti konstantna ne sledi iz rezultata eksperimenata. Ti rezultati su pogrešno protumačeni.
Eto to nije tako!
Citat:
U blizini posmatrača, gde su brzine inače manje od c, brzine rastu i izjednačavaju se. Daleki predmeti usporavaju. No, tebe mrzi da računaš. Šta da ti radim.

Meni ne treba ništa da radiš, nego ti treba da se koriguješ i da već jednom odgovoriš na pitanje šta se dešava kad se štap udaljava od promatrača.
Mene mrzi da računam, a tebe mrzi da crtaš “daleke predmete koji usporavaju” odnosno koji imaju negativno(?) ubrzanje

Citat:
Kako izvlačimo taj zaključak?

Pa Mara se kreće brzinom većom od c – to si ti rekao - i u tom trenutku može da sjaše sa svoje metle i kreće se uniformno tom brzinom.
Citat:
Smanjuje se brzina jako dalekih predmeta.

Meni si rekao da sam se “izvukao” – a ovo nije izvlačenje nego besmislica. Otkud negativno ubrzanje bez delovanja sile?
Kod tebe više ne vazi ni zakon o inercijalnom kretanju.
Citat:
Ne znam šta su to pravolinijski referentni sistemi, ali ovo važi u ISR.


Ubrzano ili uniformno kretanje po pravoj liniji, a ne po nekoj drugoj krivoj i to važi i za te ubrzane sisteme referencije.


Citat:
Međutim, Jana i Mara nemaju istovetne zakone ubrzanja niti u jednom ISR.


Ovo je proizvoljna tvrdnja i bez ikakvog osnova. Mara i Jana se mogu jednako i nezavisno kretati u bilo kom sistemu, a ako se jednako
kreću onda prelaze jednake puteve, a jednaki putevi su međusobno jednaki za bilo koji pravolinijski referentni sistem, a to opet znači da
je odstojanje između Jane i Mare konstantno – koliko puta ti to moram reći?


Citat:
A kako misliš da proveravaš interpretaciju? Stvar je u tome da imaš neki formalizam i neku interpretaciju njegovih polaznih pojmova (koju god hoćeš). Ako ti je taj formalizam neprotivrečan i u toj interpretaciji se slaže sa eksperimentima, onda su formalizam i interpretacija OK.


Ništa tu nije OK. Ako se kupus brže ukiseli kad je toplo vreme onda možemo reći da vreme brže prolazi kad je toplo – i eto ti i formalizma i
interpretacije koji se na isti način primenjuju i u STR.
Teorija relativnosti je štetna teorija jer daje volšebna rešenja prirodnih procesa ne ulazeći u otkrivanje istinskih uzroka tih procesa.
Ona je unazadila a ponegde čak i blokirala istinski spoznajni postupak u otkrivanju stvarnih uzroka mnogih prirodnih pojava.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti04.01.2009. u 11:27 - pre 187 meseci
Citat:
galet@world: Mogao sam, ali nisam jer to nisi ni tražio pa sledi da se nisam izvukao niti sam imao potrebe za tim.


Ma, pomenuo si forum za matematiku, da sad treba da otvaram novu temu za to. Umesto toga si mogao u jednoj rečenici da kažeš koji su to principi, pa nisi. Odmah da ti kažem, obzirom da znam šta si svojevremeno lupao o realnim brojevima, ne verujem ti na reč da znaš zasnivanje matematike.

Citat:
galet@world: Kako gde? To ”gde” je tamo gde si rekao da se promatrač može kretati brzinom v većom od c i to uniformno.


A gde sam to rekao? "Posmatrač" je metafora za prostorni koordinatni početak referentnog sistema, tako da u svom referentnom sistemu posmatrač svakako miruje. No, referentni sistem se uvek bira tako da prostorni koordinatni početak može biti materijalna tačka. Kada govorimo o više posmatrača, zapravo govorimo o više koordinatnih sistema od kojih je svaki referentan za nekog posmatrača, tj. posmatrači su zapravo, ono što je malopre navedeno.

STR isključuje kretanje materijalne tačke u odnosu na neubrzanog posmatrača (tj. u koordinatnom sistemu u kome važi I Njutnov zakon mehanike) ne može biti c ili veće.

Dakle, koji je citat sporan?

Citat:
galet@world: Hvala ti – ako si mislio i na mene – a i ako nisi pridružujem se tvom čestitanju i svima želim samo jedno: da budu zadovoljni!


Rekao sam svima koji Novu Godinu slave po gregorijanskom kalendaru.

Citat:
galet@world: Postavke STR su pogrešne i u suprotnosti sa aksiomom o jednakim posledicama jednakih uslova.


Je li to ova aksioma

Citat:
galet@world: Ako se dva tela kreću pod jednakim uslovima pravolinijski u istom smeru ubrzano ili uniformno onda ta tela prelaze jednake puteve u odnosu na bilo koji pravolinijski referentni sistem a to znači da uvek imaju konstantno rastojanje za svaki od tih sistema.


Na nju sam već dao komentar, koji se koliko vidim, ignoriše.

Citat:
Nedeljko: Ne znam šta su to pravolinijski referentni sistemi, ali ovo važi u ISR.


Što se pogrešnosti tiče, ponavljam, problem je u tome što nerelativisti zapravo ne znaju šta tvrde, pa bez obzira na sve moje apeke, nikako da se izjasne o tome. Kada se raspravlja o protivrečnosti nekih principa, ne ulazi se u pitanje njihove "tačnosti" i "netačnosti", sve dok se ne izvede kontradikcija.

Citat:
galet@world: Ovo je proizvoljna tvrdnja i bez ikakvog osnova. Mara i Jana se mogu jednako i nezavisno kretati u bilo kom sistemu, a ako se jednako kreću onda prelaze jednake puteve, a jednaki putevi su međusobno jednaki za bilo koji pravolinijski referentni sistem, a to opet znači da je odstojanje između Jane i Mare konstantno – koliko puta ti to moram reći?


Niko ne brani Jani i Mari da imaju iste zakone ubrzanja u nekom ISR, ali to onda nije ondaj misaoni eksperiment, nego neki drugi. U tom drugom eksperimentu imaćemo drugačije zaključke. Drugi uslovi, drugi zaključci. Ako bi Jana i Mara imale iste zakone ubrzanja u nekom ISR, onda bi u tom ISR one imale konstantno rastojanje, ali bi se njihovo sopstveno rastojanje povećavalo, pa ne bi mogle da sede na fiksnim sedištima u istom neistegljivom avionu, osim da sede na istom sedištu (jedna da sedne drugoj u krilo), a konstantnost sopstvenog rastojanja je uslov iz tvog misaonog eksperimenta.

Sledeća tri zakona nisu uzajamno nezavisna:

1. Zakon kretanja Jane.
2. Zakon kretanja Mare.
3. Zakon njihovog sopstvenog rastojanja.

Ti si hteo to troje da izabereš, a u tom slučaju nemaš garanciju korektnosti misaonog eksperimenta, kao kada bi u misaonom eksperimentu kupovine u radnji zadavao koliko je kupac dao novca, koliki je kusur i kolika je cena robe. Zadaj dvoje od to troje, a ono treće računaj.

Citat:
galet@world: Brzina svetlosti nije konstantna. Zaključak da je brzina svetlosti konstantna ne sledi iz rezultata eksperimenata. Ti rezultati su pogrešno protumačeni. Eto to nije tako!


O ovome može da se raspravlja kada se raspravi pitanje protivrečnosti STR. Jedan od načina je da odustanete, pa da pređemo na drugu temu. Isto važi za MM eksperiment.

Citat:
galet@world: Meni ne treba ništa da radiš, nego ti treba da se koriguješ i da već jednom odgovoriš na pitanje šta se dešava kad se štap udaljava od promatrača. Mene mrzi da računam, a tebe mrzi da crtaš “daleke predmete koji usporavaju” odnosno koji imaju negativno(?) ubrzanje


Tebe mrzi da računaš, pa si našao mene budalu kao roba. To neće moći.

Citat:
galet@world: Pa Mara se kreće brzinom većom od c – to si ti rekao - i u tom trenutku može da sjaše sa svoje metle i kreće se uniformno tom brzinom.


U trenutku "sjahavanja", Mara ima prekid u zakonu ubrzanja. Već si rekao da prihvataš da se ubrzanja menjaju postepeno. Uostalom, ako Mara ima brzinu, ona u toj rečenici nije posmatrač, već posmatrani objekat, a ovakve brzine su posledica ubrzanja posmatrača.

Citat:
galet@world: Meni si rekao da sam se “izvukao” – a ovo nije izvlačenje nego besmislica. Otkud negativno ubrzanje bez delovanja sile? Kod tebe više ne vazi ni zakon o inercijalnom kretanju.


Naravno da ne važi u ubrzanom sistemu, jer inače ne bi bio ubrzan, već inercijalan.

Na ostatak ću odgovoriti kasnije.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti04.01.2009. u 15:17 - pre 187 meseci
Citat:
galet@world: Ubrzano ili uniformno kretanje po pravoj liniji, a ne po nekoj drugoj krivoj i to važi i za te ubrzane sisteme referencije.


Znači, pavolinijski referentni sistemi su ubrzano ili uniformno kretanje po pravoj liniji. Sad se mešaju pojmovi kretanja i referentnog sistema. Divno. No, da zanemarimo to što ova rečenica ne znači ništa. Ako bi se našao u otkačenom liftu i gurnuo neki predmet horizontalno, video bi da se taj predmet kreće pravolinijski. Posmatrač iz zgrade bi pak, po klasičnoj mehanici, video paraboličnu putanju. Koja je linija prava nezavisno od izbora koordinatnog sistema?

Citat:
galet@world: Ništa tu nije OK. Ako se kupus brže ukiseli kad je toplo vreme onda možemo reći da vreme brže prolazi kad je toplo – i eto ti i formalizma i interpretacije koji se na isti način primenjuju i u STR.
Teorija relativnosti je štetna teorija jer daje volšebna rešenja prirodnih procesa ne ulazeći u otkrivanje istinskih uzroka tih procesa.
Ona je unazadila a ponegde čak i blokirala istinski spoznajni postupak u otkrivanju stvarnih uzroka mnogih prirodnih pojava.


Teorija koju si naveo opisuje samo brzinu kiseljenja kupusa u zavisnosti od temperature. Ako si pak mislio da opišeš i mehaničke pojave, onda ti treba definicija vremena u kojoj važi npr. zakon održanja impulsa.

Daleko od toga da sam u STR video takve volšebnosti.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-a-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti04.01.2009. u 21:48 - pre 187 meseci
Citat:
Nedeljko:Odmah da ti kažem, obzirom da znam šta si svojevremeno lupao o realnim brojevima, ne verujem ti na reč da znaš zasnivanje matematike. 

Tvoje verovanje nije važno. Važno je da si saznao kakva je uloga matematike u fizici. Što se tiče „lupetanja“ ono se prvenstveno odnosi na tvoj stav da
funkcije imaju vrednost i kad ne postoji argument, besmislenu tvrdnju da je tačka gradivni element dužine, da je kvocjent nekog broja sa beskonačnom
vrednošću jednak razlici dvaju jednakih brojeva, o odnosima među nulama i t. d. a o besmislenom dokazivanju nekih tvrdnji uz pomoć bijekcije bi tek
trebalo da te preslišam, ali rekosmo – ovo nije forum za matematiku.
Citat:
"Posmatrač" je metafora za prostorni koordinatni početak referentnog sistema, tako da u svom referentnom sistemu posmatrač svakako miruje.

Ko je tvrdio drukčije? Ako promatrač sedi na raketi on je u ubrzanom pravolinijskom referentnom sistemu i u njemu miruje. Ili, možda, po tebi, ubrzani referentni
sistem ne može postojati?
Citat:
Dakle, koji je citat sporan?

Ovaj:
Citat:
U trenutku "sjahavanja", Mara ima prekid u zakonu ubrzanja. Već si rekao da prihvataš da se ubrzanja menjaju postepeno. Uostalom, ako Mara ima brzinu, ona u toj rečenici nije posmatrač, već posmatrani objekat, a ovakve brzine su posledica ubrzanja posmatrača.

A ovo je već lov u mutnom. Tu smo govorili o ubrzavanju štapa, a ne promatrača. EVO:
Citat:
Neverovali ili da, ako je stap jako dugacak, neke njegove tacke ce u odnosu na posmatraca imati vecu brzinu od c (nema nikakvog ogranicenja) pri cemu ce se sve takve tacke priblizavati posmatracu.

Rekao sam da prihvatam postepeno smanjivanje ubrzanja, ali to ne znači da se smanjuju brzine već naprotiv – one se uvećavaju dok god postoji imalo ubrzanja –
ili to možda ne shvataš. U trenutku sjahavanja Mara već ima brzinu veću od c i dalje se kreće po zakonu inercije tom brzinom – uniformno, ako priznaš zakon
inercije – jer ona više nema veze sa „metlom“ niti joj se više smanjuje brzina.
Citat:
Na nju sam već dao komentar, koji se koliko vidim, ignoriše.

Dao si, ali on je u suprotnosti sa aksiomom o jednakim uslovima.
Citat:
Ako bi Jana i Mara imale iste zakone ubrzanja u nekom ISR, ...

Šta će ti ISR? Jana i Mara imaju jednak potisak u smeru njihovog odstojanja i to je sve što definiše njihovo kretanje u bilo kom pravolinijskom referentnom sistemu.
Bilo kakva tvoja promena ubrzanja ili odstojanja je u suprotnosti sa početnim uslovima i sa aksiomom o jednakim uslovima. Tri „zakona“ koja pominješ su zavisna
samo od jednakosti početnih uslova.
Citat:
Jedan od načina je da odustanete, pa da pređemo na drugu temu. Isto važi za MM eksperiment

Taj način bi ti trebalo da usvojiš jer je očigledno da ti nešto ne ide.
Citat:
Tebe mrzi da računaš, pa si našao mene budalu kao roba. To neće moći.

Tražio sam da razmišljaš, a ne da računaš, a sa računicom ništa nisi ni pokazao ni dokazao.Tebe mrzi da crtaš, a i za nacrtano ti treba pomoć.
Citat:
Ako bi se našao u otkačenom liftu i gurnuo neki predmet horizontalno, video bi da se taj predmet kreće pravolinijski. Posmatrač iz zgrade bi pak, po klasičnoj mehanici, video paraboličnu putanju. Koja je linija prava nezavisno od izbora koordinatnog sistema?

Pa nisi razumeo. Radi se o međusobnoj jednakosti puteva. Ja bih gurnuo još jedan predmet istovremeno i za mene bi oba predmeta prelazila jednake puteve
i bila bi na istom odstojanju, a za promatrača iz zgrade bi oba parabolična puta bila jednaka i na istom odstojanju. Jednake stvari pod jednakim uslovima
izgledaju međusobno jednako, pod drugim uslovima izgledaju drukčije, ali međusobna jednakost tih izgleda je opet jednaka. Ni u jednom pravolinijskom
referentnom sistemu ne može put jednog predmeta izgledati drukčije od puta drugog predmeta ma kakav bio izgled tih puteva.

U konkretnom slučaju ja padam po pravoj liniji ubrzano i to je moj referentni sistem, za promatrača u zgradi bismo mogli reći da je u inercijalnom sistemu –
ali ako nam je, na primer, ringišpil referentni sistem onda se stvari komplikuju jer to više nije pravolinijski referentni sistem.
Citat:
Teorija koju si naveo opisuje samo brzinu kiseljenja kupusa u zavisnosti od temperature

Bravo! To je pravi odgovor. Biće od tebe nešto kad se otkačiš od STR.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti06.01.2009. u 13:03 - pre 187 meseci
Citat:
galet@world: Što se tiče „lupetanja“ ono se prvenstveno odnosi na tvoj stav da funkcije imaju vrednost i kad ne postoji argument, besmislenu tvrdnju da je tačka gradivni element dužine, da je kvocjent nekogdn broja sa beskonačnom vrednošću jednak razlici dvaju jednakih brojeva, o odnosima među nulama i t. d. a o besmislenom dokazivanju nekih tvrdnji uz pomoć bijekcije bi tek trebalo da te preslišam, ali rekosmo – ovo nije forum za matematiku.


Što se tiče funkcije, voleo bih da vidim link na ovo sa funkcijama da bih video o čemu se zapravo radi.

Duž jeste skup svih tačaka koje se na njoj nalaze. Polazni pojmovi u matematici su skup, relacija pripadanja skupu i jednakost skupova (ovo treće se, doduše, može svesti na na prethodna dva), a svi ostali pojmovi se definišu preko ovih polaznih. Definiciju "gradivnog elementa" nikada nisam ni video ni čuo, ali znam šta je element skupa. Dužina je sa druge strane broj pridružen nekoj krivoj.

Što se količnika tiče, ima bar tri zasnivanja analize: standardna, nestandardna i glatka infinitezimalna. Prva se zasniva na polju realnih brojeva kao kompletnom uređenom polju, a teorema je da u kompletnom uređenom polju nema ni beskonačno velike ni beskonačno male veličine. Za ma koje različite elemente postoji prirodan (dakle, konačan) broj takav da je . Međutim, zbog lakšeg rada uvodi se i tzv. prošireni skup realnih brojeva konstantama i , pri čemu ne možeš da vršiš bilo kakve operacije nad bilo kojiem elementima proširenog skupa realnih brojeva. Preciznije, prošireni skup realnih brojeva ne obrazuje polje. No, količnik konačnog i bilo kojeg od dva beskonačna elementa se definiše kao 0, a 0 je razlika bilo kojih konačnih jednakih vrednosti ( nije definisano) i razlika nejedankih vrdnosti nije 0.

U drugom zasnivanju analize imaš i beskonačno male i beskonačno velike veličine, ali se te beskonačno male veličine nikako ne zovu "nulama", jer je nula neutral za sabiranje, a u polju imaš tačno jedan neutral za sabiranje. Korektan rad sa svime time je složeniji nego što si ti svojevremeno pisao, te se iz tog razloga i ne radi na fakultetime, osim u vidu izbornog predmeta. Nije dovoljno uvesti jednu infinitezimalu, pa je množiti konačnim veličinama, stepenovati itd. Konstrukcija je složenija i izvodi se preko tzv. ultrastepena. Za konstrukciju ti treba neglavni ultrafilter nad skupom prirodnih brojeva, koji ne možeš da konstruišeš, već samo posredno da dokažeš njegovo postojanje, tako da eksplicitna konstrukcija takvog ultrastepena zapravo nije ni moguća.

U trećem zasnivanju analize se dopušta rad sa beskonačno malim veličinama, mada ih nema u eksplicitnom obliku. Beskonačno male veličine se u tom slučaju definišu kao veličine različite od nule, čiji je neki stepen (npr. kvadrat) jednak nuli. U polju takvi elementi ne mogu da postoje, pa zato iskaz "postoji bar jedna infinitezimala" nije teorema tog sistema. Za razumevanje tog koncepta je neophodno poznavanje intuicionističke logike, a za dokaz neprotivrečnosti takve teorije mnogo više (intuicionistički topos modeli).

Mogu ja da shvatim da neko pravi neko novo zasnivanje. Međutim, kritikovanje nečega što neko nije nikada ni upoznao je u najmanju ruku besmisleno, ako ne i bezobrazno. Ako pak neko ponudi neko svoje zasnivanje, onda mora jasno da ga formuliše (preko aksioma ili preko modela). Reći "ovaj zadatak se radi ovako" jednostavno nije dovoljno, tako da su se iz svega što si pisao videli samo neznanje, bezobrazluk i oholost.

Što se nula tiče, kao što već rekoh, u polju imaš tačno jednu. Ali šta vredi tebi pisati, kada ne znaš ni šta je polje. Ne uči se matematika iz poruka, već iz debelih knjiga.

A što se bijekcije tiče, matematika je neumoljiva. Ima svoja pravila po kojima proizvodi teoreme, sviđale se one nekome ili ne. To što neko smatra neki stav "besmislenim" ne znači da taj stav nije matematička teorema. Stavodi se prihvataju na osnovu korektnosti dokaza, a ne na osnovu odgovaranja našoj intuiciji i "sviđanja". Isto važi i za dokaze. Bitno je da li je izveden po matematičkim pravilima, a ne da li se nekome sviđa. Reč "besmisleno" se obično upotrebljava kada nešto ne odgovara nečijim shvatanjima. Reč "nekorektno" se pak upotrebljava kada za konkretan korak možeš da utvrdiš da nije po pravilima. Ali, za to treba znati pravila.

Citat:
galet@world: Ko je tvrdio drukčije? Ako promatrač sedi na raketi on je u ubrzanom pravolinijskom referentnom sistemu i u njemu miruje.


Opet se pozivaš na pojam "pravolinijskog" referentnog sistema, za koji sam rekao zašto je problematičan, ali ko mene šiša.

Citat:
galet@world: A ovo je već lov u mutnom. Tu smo govorili o ubrzavanju štapa, a ne promatrača. EVO:


U odnosu na šta?

Citat:
galet@world: Rekao sam da prihvatam postepeno smanjivanje ubrzanja, ali to ne znači da se smanjuju brzine već naprotiv – one se uvećavaju dok god postoji imalo ubrzanja – ili to možda ne shvataš.


Ako Jana posmatra Maru, smanjenjem ubrzanja Jane će se Marina brzina u Janinom sistemu smanjivati. O tome se radi. U velikoj sam dilemi da li uopšte da nastavljam raspravu dok ne proučiš one formule, jer ovako nema svrhe.

Citat:
galet@world: Dao si, ali on je u suprotnosti sa aksiomom o jednakim uslovima.


Čak i ako je tako, šta me briga - tvoj aksiom je tvoj problem.

No, Jana i Mara u Janinom sistemu imaju iste zakone brzina (pa, samim tim i ubrzanja) - miruju, pa im je rastojanje u tom sistemu konstantno. Njihovo rastojanje je nekonstantno u referentnom sistemu zemlje, a u njemu Jana i Mara nemaju iste zakone ubrzanja. U prethodnom eksperimentu sa dva aviona su zakoni brzina aviona bili isti u sistemu vezanom za zemlju, pa su u njemu imali konstantno rastojanje, dok njihovo sopstveno rastojanje nije isto, i u referentnom sistemu bilo kog aviona njihova ubrzanja nisu ista. U čemu je problem?

Citat:
galet@world: Šta će ti ISR? Jana i Mara imaju jednak potisak u smeru njihovog odstojanja i to je sve što definiše njihovo kretanje u bilo kom pravolinijskom referentnom sistemu.


A šta to znači da "imaju potisak"? Nose li ga u tašnama? Kad ovo razjasniš, videćeš šta će ti referentni sistemi. Opet se pozivap na "pravolinijske" referentne sisteme.

Citat:
galet@world: Bilo kakva tvoja promena ubrzanja ili odstojanja je u suprotnosti sa početnim uslovima i sa aksiomom o jednakim uslovima.


Pa, početni uslovi su da nema ni brzine ni ubrzanja Jane i Mare u odnosu na pistu. I tako nam Jana i Mara ostadoše na pisti ravnopravne. Nema poletanja.

Da bi avion poleteo, mora postojati neka sila, a da bi postojala bar jedna sila, moraš imati bar jednu osnovnu silu. Usled gravitacione (o kojoj ne govorimo u STR) avion ne može poleteti. Elektromagnetne se plašiš. Ubiće te struja ako mi odgovoriš na pitanje o elektrodinamici. Jaka i slaba nuklearna, koliko znam, deo su standardnog modela, tako da možda i ne postoje u nerelativističkom obliku. Kako će tvoj avion da poleti?

Citat:
galet@world: U trenutku sjahavanja Mara već ima brzinu veću od c i dalje se kreće po zakonu inercije tom brzinom – uniformno, ako priznaš zakon inercije – jer ona više nema veze sa „metlom“ niti joj se više smanjuje brzina.


Ne priznajem zakon inercije u ubrzanim referentnim sistemima. Na to sam već odgovorio. Toga nema ni u klasičnoj mehanici.

Citat:
galet@world: Taj način bi ti trebalo da usvojiš jer je očigledno da ti nešto ne ide.


Meni ide dok ne izvedete kontradikciju, a kada je izvedete, onda će vama da ide.

Citat:
galet@world: Tvoje verovanje nije važno. Važno je da si saznao kakva je uloga matematike u fizici.


Šta mi napriča. To mi kaže neko ko ne zna ni šta je kontradikcija, ni šta on sam zapravo tvrdi.

Citat:
galet@world: Tražio sam da razmišljaš, a ne da računaš, a sa računicom ništa nisi ni pokazao ni dokazao.Tebe mrzi da crtaš, a i za nacrtano ti treba pomoć.


A ja od tebe tražim da ne postavljaš opet pitanja na koja je već odgovoreno. U sledećim porukama ćeš na sva pitanja na koja odgovor daju formule dobijati uniforman odgovor "vidi formule".

Citat:
galet@world: Pa nisi razumeo. Radi se o međusobnoj jednakosti puteva. Ja bih gurnuo još jedan predmet istovremeno i za mene bi oba predmeta prelazila jednake puteve
i bila bi na istom odstojanju, a za promatrača iz zgrade bi oba parabolična puta bila jednaka i na istom odstojanju. Jednake stvari pod jednakim uslovima
izgledaju međusobno jednako, pod drugim uslovima izgledaju drukčije, ali međusobna jednakost tih izgleda je opet jednaka. Ni u jednom pravolinijskom
referentnom sistemu ne može put jednog predmeta izgledati drukčije od puta drugog predmeta ma kakav bio izgled tih puteva.

U konkretnom slučaju ja padam po pravoj liniji ubrzano i to je moj referentni sistem, za promatrača u zgradi bismo mogli reći da je u inercijalnom sistemu –
ali ako nam je, na primer, ringišpil referentni sistem onda se stvari komplikuju jer to više nije pravolinijski referentni sistem.


To nije bio primer za jednakost puteva, već za problematičnost pojma "pravolinijskog sistema". Ako je taj sistem vezan za lift pravolinijski, kako to da loptu koju komšija šutne po tlu sprata i koja se kreće pravolinijski, iz lifta vidiš da se kreće krivolinijski.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-a-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti06.01.2009. u 18:15 - pre 187 meseci
Ovo nije forum za matematiku, ali ako hoćeš, izjasni se pa da ti na forumu za matematiku pokažem i dokažem šta ja tvrdim.


A sad o sistemima:
Inercijalni sistemi se u odnosu na druge inercijalne sisteme kreću isključivo po pravoj liniji. Onaj u kom je promatrač zovemo još i referentnim.
Neinercijalni sistemi se u odnosu na inercijalne sisteme kreću po bilo kakvoj krivoj i jedna od tih krivih može biti i prava linija. Onaj u kom se
nalazi promatrač zovemo referentnim neinercijalnim sistemom. Ovo nauči i zapamti!
Dakle – šta je problematično kod pravolinijskog neinercijalnog referentnog sistema? Šta je problematično kod kružnog, eliptičnog ili nekog drugog
neinercijalnog referentnog sistema? U kakvom referentnom sistemu se nalazimo mi na Zemlji u odnosu na ostale planete?
Kakvi neinercijalni referentni sistemi mogu postojati po tvojoj nagruvanoj nauci?

Citat:
U odnosu na šta?

Opet smicalica, pa u odnosu na promatrača.
Citat:
Čak i ako je tako, šta me briga - tvoj aksiom je tvoj problem.

AAAAA .... tu leži zec. Pa onda se postaraj da ga oboriš kao što je uradio Lobačevski sa Euklidovom.
Citat:
A šta to znači da "imaju potisak"? Nose li ga u tašnama? Kad ovo razjasniš, videćeš šta će ti referentni sistemi. Opet se pozivap na "pravolinijske" referentne sisteme.

Pa ti ne znaš ni šta je potisak! To je sila, Nedeljko, koja te gura da se krećeš ubrzano, a ubrzanje je promena brzine sa manje na veću.
Citat:
Kako će tvoj avion da poleti?

Ne pomaže ti izvrdavanje. Ne jedan avion nego dva. Početni uslovi su : da su jednaki, da poleću istovremeno iz istog inercijalnog sistema,
da imaju jednak potisak, a posledice su da imaju jednako ubrzanje, da prelaze jednake puteve i da je rastojanje između njih konstantno.
Citat:
Meni ide dok ne izvedete kontradikciju, a kada je izvedete, onda će vama da ide

Ako ti tvrdiš da promatrač iz jednog aviona vidi da se u toku ubrzanog kretanja onaj drugi avion od njega udaljava (“puca sajla”) onda
ti avioni ne prelaze jednake puteve, a to znači da nemaju isto ubrzanje, a to opet mora da znači da nemaju jednak potisak.
I eto ti izvođenja kontradikcije – ako se dešava ono što ti tvrdiš – negiraš početne uslove.
Citat:
U sledećim porukama ćeš na sva pitanja na koja odgovor daju formule dobijati uniforman odgovor "vidi formule".

Te formule su samo matematička nadgradnja nad upravo dokazanom kontradikcijom.
Citat:
To nije bio primer za jednakost puteva, već za problematičnost pojma "pravolinijskog sistema". Ako je taj sistem vezan za lift pravolinijski, kako to da loptu koju komšija šutne po tlu sprata i koja se kreće pravolinijski, iz lifta vidiš da se kreće krivolinijski.


Ovo je namerno podmetanje. Nigde nisam rekao da je izgled nekog puta jednak i nezavisan iz kog i kakvog se referentnog sistema promatra.
Govorio sam isključivo o međusobnoj jednakosti izgleda jednakih puteva iz bilo kakvog pravolinijskog referentog sistema.

Zar ne vidiš iz ovog tvog citata da bi i inercijalni sistem promatrača na Zemlji s jednakim pravom mogao nazvati „problematičnim”.
Nema problematičnih referentnih sistema – ista stvar se vidi različito iz različitih referentnih sistema, ali se međusobno jednake stvari
vide jednako iz svih pravolinijskih referentnih sistema. Obrati pažnju na reč : „međusobno”

I na kraju – pošto sam ti izveo kontradikciju koju si tražio – možemo da pređemo na prikaz nelogičkog matematičkog lupetanja u sračunavanju
puteva svetlosti u MM eksperimentu.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti07.01.2009. u 13:26 - pre 187 meseci
Citat:
galet@world: Ovo nije forum za matematiku, ali ako hoćeš, izjasni se pa da ti na forumu za matematiku pokažem i dokažem šta ja tvrdim.


Pošto si ti taj koji tvrdi da svi ostali jedu goBna, pokretač teme bi trebao da budeš ti.

Citat:
galet@world: A sad o sistemima:
Inercijalni sistemi se u odnosu na druge inercijalne sisteme kreću isključivo po pravoj liniji. Onaj u kom je promatrač zovemo još i referentnim.
Neinercijalni sistemi se u odnosu na inercijalne sisteme kreću po bilo kakvoj krivoj i jedna od tih krivih može biti i prava linija. Onaj u kom se
nalazi promatrač zovemo referentnim neinercijalnim sistemom. Ovo nauči i zapamti!


Inercijalni sistemi su u međusobnom ravnomernom pravolinijskom kretanju. Bilo neravnomerno, bilo krivolinijsko kretanje proizvodi ubrzanje. Takođe, možemo imati više posmatrača, tako da se o referentnosti sistema može govoriti samo ako se zna na kojeg se posmatrača misli.

Mogao bi da naučiš i zapamtiš da ne možeš govoriti o kretanju van konteksta koordinatnog sistema, a ne u apsolutnom smislu, jer apsolutno kretanje ne postoji ni u klasičnoj mehanici.

Citat:
galet@world: Dakle – šta je problematično kod pravolinijskog neinercijalnog referentnog sistema?


Problematična je definicija "pravolinijskog" koordinatnog sistema. Evo tvog odgovora na pitanje šta je pravolinijski koordinatni sistem:

Citat:
galet@world: Ubrzano ili uniformno kretanje po pravoj liniji, a ne po nekoj drugoj krivoj i to važi i za te ubrzane sisteme referencije.


Dakle, koordinatni sistem je kretanje! Alo, znaš li ti šta pričaš? Mešaš pojmove kretanja i koordinatnog sistema.

Citat:
galet@world: Šta je problematično kod kružnog, eliptičnog ili nekog drugog neinercijalnog referentnog sistema? U kakvom referentnom sistemu se nalazimo mi na Zemlji u odnosu na ostale planete? Kakvi neinercijalni referentni sistemi mogu postojati po tvojoj nagruvanoj nauci?


U pojmu ubrzanog (neinercijalnog) sistema nije ništa problematično. Problematična je samo definicija "pravolinijskog" sistema. Naravno, u ubrzanim sistemima ne važi zakon inercije.

Citat:
galet@world: Opet smicalica, pa u odnosu na promatrača.


Pročitaj pitanje na koje je ovo odgovor, pa odgovor na koji je bilo postavljeno to pitanje, pa odgovor na koji je to bio odgovor, pa kad budeš video kontekst, kašće ti se samo.

Ako je Jana ubrzani posmatrač koji posmatra daleku drugaricu Maru, Mara se približava Jani većom brzinom od c usled Janinog ubrzanja. Nije Marino sjahavanje sa metle releventno, već je Jana ta koja treba da sjaše, a onda će usled Janinog sjahavanja Mara usporiti u odnosu na Janu.

Mogla je ubrzana Jana da gleda u neubrzanog Miloša (zaljubila se). Sjahavao Miloš ili ne, isto mu se vata (zakon kretanja mu se ne menja, jer ionako nije bio ubrzan). Jana je ta koja treba da sjaše sa metle.

Citat:
galet@world: AAAAA .... tu leži zec. Pa onda se postaraj da ga oboriš kao što je uradio Lobačevski sa Euklidovom.


Opet stižemo do starog problema da zapravo ne znaš šta tvrdiš. Tvoj posao je da izvedeš kontradikciju držeći se samo STR i ničega više. Ja ne moram ništa da obaram, već samo da preispitujem korektnost tvojih izvođenja kontradikcije iz STR i nikakvi me principi koji nisu sastavni deo STR ne interesuju. Ako želiš da se pozivaš na neki dodatan princip, na tebi je da ga izvedeš iz STR. Tek onda imaš pravo da ga koristiš u izvođenju kontradikcije STR.

Vidiš, inženjeri i dan danas koriste euklidsku geometriju. Nisu znali da je "protivrečna". Ni Lobačevski ni bilo ko drugi nije oborio euklidsku geometriju, kao ni geometriju Lobačevskog. To su dva ravnopravna geometrijska sistema.

Citat:
galet@world: Pa ti ne znaš ni šta je potisak! To je sila, Nedeljko, koja te gura da se krećeš ubrzano, a ubrzanje je promena brzine sa manje na veću.


1. Pojam brzine je izveden iz pojma kretanja, koje je lancima vezano za pojam koordinatnog sistema. Naravno, sistem i kretanje nisu isto (kao što si napisao), ali se o kretanju može mgovoriti samo u kontekstu sistema, koji ovde ne vidim, ali baš nigde.

2. Koja sila kada u tvom "ošišanom" svemiru nemaš nijedan izvor sile? Evo šta je model tvog svemira:

Imaš konačan broj čestica bez dimenzija, koje se kreću u nekom izabranom inercijalnom sistemu S0. Čestice se u njemu kreću ravnomerno pravolinijski, bez sudara i svaka čestica ima masu mirovanja. Inercijalni su oni sistemi koji se u odnosu na ovaj sistem kreću ravnomerno i pravolinijski, a ostali su neinercijalni. Inercijalni sistemi su povezani Lorencovim transformacijama, a mase čestica, koje ovde ne igraju nikakvu ulogu, se određuju po relativističnom obrascu preko mase mirovanja čestice i brzine čestice u razmatranom sistemu (inercijalnom ili neinercijalnom). U svim inercijalnim sistemima se čestice kreću ravnomerno i pravolinijski.

Ovo ti ostaje ako se odrekneš svih osnovnh sila, a obzirom da tada ni masa ne igra nikakvu ulogu, slobodno i nju možeš da zaboraviš. Znači imaš čistu kinematičku (da ne kažem geometrijsku) teoriju, bez traga fizike. Tako kako si krenuo bi trebao da pokažeš da ovakav model nije moguć.

Vidiš, Ajnštajn nije imao taj problem, već je još u prvom članku preko Maksvelovih jednačina imao elektromagnetnu silu, pa je i odgovarajući model bio bogatiji.

Citat:
galet@world: Ne pomaže ti izvrdavanje. Ne jedan avion nego dva. Početni uslovi su : da su jednaki, da poleću istovremeno iz istog inercijalnog sistema, da imaju jednak potisak, a posledice su da imaju jednako ubrzanje, da prelaze jednake puteve i da je rastojanje između njih konstantno.


Koja sad dva aviona kad se Jana i Mara voze u istom?

Početni uslov je isto što i Košijev uslov za diferencijalne jednačine kojima se opisuju prirodni zakoni. U tvom svemiru su početni uslovi mase čestica (rekosmo da nisu bitne) i položaji i brzine čestica u istom trenutku u nekom sistemu (može i neinercijalnom). Kad to zadaš, onda pusti zakone izražene diferencijalnim jednačinama da dalje rade (izdvoje jedno rešenje zakona kretanja čestica) i nemoj da se mešaš. Obzirom da nemaš nijednu osnovnu silu, jedini zakon koji ti ostaje je da u inercijalnim sistemima čestice imaju konstantne vektore brzine, tj. vektor ubrzanja im je 0.

Citat:
galet@world: Ako ti tvrdiš da promatrač iz jednog aviona vidi da se u toku ubrzanog kretanja onaj drugi avion od njega udaljava (“puca sajla”) onda ti avioni ne prelaze jednake puteve, a to znači da nemaju isto ubrzanje, a to opet mora da znači da nemaju jednak potisak. I eto ti izvođenja kontradikcije – ako se dešava ono što ti tvrdiš – negiraš početne uslove.


Opet pričaš o pređenim putevima van konteksta koordinatnog sistema. Pilot aviona se ne šeta po avionu, pa u sistemu aviona pilot ne prelazi nikakav put, npr.

Citat:
galet@world: Zar ne vidiš iz ovog tvog citata da bi i inercijalni sistem promatrača na Zemlji s jednakim pravom mogao nazvati „problematičnim”. Nema problematičnih referentnih sistema – ista stvar se vidi različito iz različitih referentnih sistema, ali se međusobno jednake stvari
vide jednako iz svih pravolinijskih referentnih sistema. Obrati pažnju na reč : „međusobno”


Naravno da nema problematičnih referentnih sistema. Jedino što je problematično je definicija "pravolinijskog" sistema. Podsećam, definisao si ga kao kretanje, a ne kao koordinatni sistem. Ta definicija bi morala da se popravi.

Citat:
galet@world: I na kraju – pošto sam ti izveo kontradikciju koju si tražio – možemo da pređemo na prikaz nelogičkog matematičkog lupetanja u sračunavanju puteva svetlosti u MM eksperimentu.


Koju kontradikciju? Gde su tu dva isključujuća iskaza?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

zzzz
milan kecman
bluka

zzzz
Član broj: 11810
Poruke: 2156
*.broadband.blic.net.



+197 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti07.01.2009. u 15:31 - pre 187 meseci
Nedeljko:
Mogao bi da naučiš i zapamtiš da ne možeš govoriti o kretanju van konteksta koordinatnog sistema, ...


Kretanje se proučavalo i opisivalo daleko prije rođenja Dekarta.Koordinatni sistem
je samo alatka koju možemo, ali i ne moramo koristiti.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-3.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti07.01.2009. u 20:54 - pre 187 meseci
Kao što kaže Milan – koordinatni sistemi su samo pomoćna stvar, a inercijalni ili neinecijalni sistemi su te pomoćne stvari vezani za neka tela
koja se mogu kreati u odnosu na druga tela ubrzano ili uniformno – dakle može se govoriti o kretanju nekih tela u odnosu na te pomoćne stvari
a isto tako u principu može se govoriti i o kretanju tih pomoćnih stvari u odnosu na neka tela. Toliko o tvom filozofiranju u vezi sa referentnim
sistemima. To u svakom slučaju nije predmet oko koga postoje bitno različita mišljenja.

Što se tiče Jane i Mare opet nešto izmišljaš. Kad smo uopšte govorili da Jana posmatra Maru jer si ti uvek govorio da su one u istom sistemu
bilo da su u avionu ili na štapu i da za njih nema promene njihovog odstojanja. Ali zanemari sve što smo rekli pa nacrtaj to što tvrdiš ili
zamoli nekoga da ti pomogne pa da to i vidimo.

Euklid je rekao da se kroz neku tačku van prave može povući samo jedna paralelna prava, a Lobačevski da može više. A sad ti kaži šta
ne valja ili kako treba popraviti moj aksiom o jednakim uslovima.

Tvoja priča o silama je skretanje sa teme, ali to neće moći – o tome možemo otvoriti posebnu temu – ali ne o silama nego o poljima sila koja se
pod odgovarajućim uslovima manifestuju kao kontinualne ili koncentrične sile.

Ni Koši ni Ajnštajn ne bi osporio mogućnost postojanja jednakih početnih uslova. To samo tebi može pasti napamet eda bi nekako spasio ono
što se spasiti ne može.

Vratio sam se na dva aviona zato što Janu i Maru muvaš po tvojoj volji a ne drugarski onako kako se dogovorimo.

Citat:
Opet pričaš o pređenim putevima van konteksta koordinatnog sistema.

Pa nije istina. Tebi treba sve nacrtati. Jesam li rekao da startuju iz istog inercijalnog sistema? Pa čak i da nisam rekao – ako se avioni međusobno
udaljavaju onda prelaze različite puteve u odnosu na bilo koje referentno telo ili bilo koji tvoj koordinatni sistem.
Stvarno si preterao, ali ništa ti to ne pomaže.

Kontradikcija je potpuno korektno izvedena.Ovi iskazi se isključuju:
1. Avioni su jednaki, startuju istovremeno iz istog inercijalnog sistema u istom smeru, imaju jednak potisak i kreću se kroz isti medijum i sve ostalo.
2. Razmak između aviona se povećava, avioni nemaju jednako ubrzanje ni brzine što znači da ne mogu prelaziti jednake puteve ni prema kom
referentnom telu ili sistemu.
Ili kraće:
a) Avioni su jednaki i kreću se pod jednakim uslovima
b) Avioni se različito kreću

Principijelno tvoja tvrdnja izgleda ovako: JEDNAKE POJAVE POD JEDNAKIM USLOVIMA DOGAĐAJU SE RAZLIČITO
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti08.01.2009. u 09:57 - pre 187 meseci
Citat:
zzzzNedeljko: Kretanje se proučavalo i opisivalo daleko prije rođenja Dekarta.Koordinatni sistem je samo alatka koju možemo, ali i ne moramo koristiti.


OK, kojom si se brzinom kretao tokom kucanja ovog posta?

Citat:
galet@world: Kao što kaže Milan – koordinatni sistemi su samo pomoćna stvar, a inercijalni ili neinecijalni sistemi su te pomoćne stvari vezani za neka tela koja se mogu kreati u odnosu na druga tela ubrzano ili uniformno – dakle može se govoriti o kretanju nekih tela u odnosu na te pomoćne stvari a isto tako u principu može se govoriti i o kretanju tih pomoćnih stvari u odnosu na neka tela. Toliko o tvom filozofiranju u vezi sa referentnim sistemima. To u svakom slučaju nije predmet oko koga postoje bitno različita mišljenja.


OK, kojom si se brzinom kretao tokom kucanja ovog posta?

Citat:
galet@world: Što se tiče Jane i Mare opet nešto izmišljaš. Kad smo uopšte govorili da Jana posmatra Maru jer si ti uvek govorio da su one u istom sistemu bilo da su u avionu ili na štapu i da za njih nema promene njihovog odstojanja. Ali zanemari sve što smo rekli pa nacrtaj to što tvrdiš ili zamoli nekoga da ti pomogne pa da to i vidimo.


Što se Mare tiče, ti si počeo da izmišljaš neke metle. Slažem se da to ne odgovara prvoj priči o njima. No, za to si ti kriv. Što se slika tiče, dao sam formule koje govore sve.

Citat:
galet@world: Euklid je rekao da se kroz neku tačku van prave može povući samo jedna paralelna prava, a Lobačevski da može više.


I ko je od njih dvojice u pravu?

Citat:
galet@world: A sad ti kaži šta ne valja ili kako treba popraviti moj aksiom o jednakim uslovima.


Ne valja to što se u izvođenju kontradikcije u nekoj teoriji pozivaš na nešto što nije sastavni deo te teorije. Imaš pravo da koristiš kakve kod hoćeš principe koje prethodno izvedeš iz STR, ali tek kad ih izvedeš, a pošto si ti taj koji tvrdi da je ta teorija protivrečna, sav taj posao je na tebi. Moje je samo da proveravam korektnost izvođenja i isključivost iskaza.

Citat:
galet@world: Ni Koši ni Ajnštajn ne bi osporio mogućnost postojanja jednakih početnih uslova.


Pa, ja to nisam ni osporavao, samo tvrdim da ono što si napisao nikako nisu početni uslovi, a iz naših početnih uslova sledi jedino da avioni ostadoše na pisti.

Citat:
galet@world: Pa nije istina. Tebi treba sve nacrtati. Jesam li rekao da startuju iz istog inercijalnog sistema? Pa čak i da nisam rekao – ako se avioni međusobno udaljavaju onda prelaze različite puteve u odnosu na bilo koje referentno telo ili bilo koji tvoj koordinatni sistem.
Stvarno si preterao, ali ništa ti to ne pomaže.


Udaljavanje je pojam izveden iz rastojanja, o kome se može govoriti samo u kontekstu koordinatnog sistema, a upravo o rastojanju govoriš u apsolutnom smislu. Pobogu, pa šta je kontrakcija dužina ako je rastojanje apsolutno?

Citat:
galet@world: Kontradikcija je potpuno korektno izvedena.Ovi iskazi se isključuju:
1. Avioni su jednaki, startuju istovremeno iz istog inercijalnog sistema u istom smeru, imaju jednak potisak i kreću se kroz isti medijum i sve ostalo.
2. Razmak između aviona se povećava, avioni nemaju jednako ubrzanje ni brzine što znači da ne mogu prelaziti jednake puteve ni prema kom
referentnom telu ili sistemu.


Stavi tačku 2. u kontekst koordinatnog sistema, pa ćeš valjda videti.

U 1. je pomenuti inercijalni sistem vezan za zemlju i ako se cela tačka 1. odnosi na njega, onda je ta tačka u redu. Međutim, u tom koordinatnom sistemu je njihovo rastojanje konstantno i prelaze jednake puteve, pa svakako 2 ne važi u tom referentnom sistemu. Ono što se povećava je njihovo sopstveno rastojanje, što zbog kontrakcije dužina nikako ne može biti isto što i njihovo rastojanje u sistemu vezanom za zemlju. Dakle nekorektnost izvođenja je u nevođenju računa o koordinatnom sistemu u tački 2., tj.navođenju tačke 2. van konteksta koordinatnog sistema.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti08.01.2009. u 18:45 - pre 187 meseci
Citat:
NedeljkoOK, kojom si se brzinom kretao tokom kucanja ovog posta?

Pitanje je glupo. Onaj ko tebe uvažava mogao bi da kaže – izvini ali nisam video koordinatne sisteme pa ne znam.
Inercijalno kretanje možeš konstatovati samo u odnosu na druga tela, a ubrzano kretanje zbog delovanja neke sile
potiska možeš u nekim slučajevima konstatovati i bez toga, ali ti to verovatno ne razumeš. Neću da te zamaram.
Što se tiče Euklida – površan si – trebalo je da obratiš pažnju na reči „samo jedna” .
Što se tiče kontradikcije – tvoji principi iliti propisi me ne interesuju. Služim se isključivo logičkim zaključivanjem,
a tu su relativisti vrlo tanki. Po njihovoj “logici” avioni ne mogu da lete nikako akamoli jednako.
Citat:
Pobogu, pa šta je kontrakcija dužina ako je rastojanje apsolutno?

Rekao sam da je rastojanje za date uslove konstantno, a kontrakcija dužina je greška i to sam ti pokazao i dokazao.
Citat:
Stavi tačku 2. u kontekst koordinatnog sistema, pa ćeš valjda videti.

Pa stavio sam - citiram sebe: ”... što znači da ne mogu prelaziti jednake puteve ni prema kom referentnom telu ili sistemu.”

Pa zar ti ne osećaš kakvu glupost braniš: sopstveno rastojanje aviona se povećava i upravo toliko je kontrahiranje
tog rastojanja za promatrača na Zemlji pa on uvek vidi konstantno rastojanje – dakle promatrač sa Zemlje uopšte
ne vidi šta se sa avionima dešava. O promeni sopstvenog rastojanja aviona on nema pojma ma koliko bilo njihovo
ubrzanje. Skrivena tajna za sve referentne sisteme izuzev za povlašćeni sistem jednog ili drugog pilota.

Ne Nedeljko, to nema veze ni sa stvarnošću ni sa logikom. Ovo je neumoljivo:

JEDNAKE STVARI POD JEDNAKIM USLOVIMA DOGAĐAJU SE JEDNAKO

A odatle nedvosmisleno sledi da ne može biti ni kontrakcije ni tvoje dilatacije.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti08.01.2009. u 20:00 - pre 187 meseci
Citat:
galet@world: Pitanje je glupo. Onaj ko tebe uvažava mogao bi da kaže – izvini ali nisam video koordinatne sisteme pa ne znam.
Inercijalno kretanje možeš konstatovati samo u odnosu na druga tela, a ubrzano kretanje zbog delovanja neke sile potiska možeš u nekim slučajevima konstatovati i bez toga, ali ti to verovatno ne razumeš. Neću da te zamaram.


Pa, neka je i glupo. Postoji li odgovor?

Citat:
galet@world: Što se tiče Euklida – površan si – trebalo je da obratiš pažnju na reči „samo jedna” .


Pročitao sam, ali i dalje nema odgovora na pitanje ko je u pravu, Euklid ili Lobačevski.

Citat:
galet@world: Što se tiče kontradikcije – tvoji principi iliti propisi me ne interesuju. Služim se isključivo logičkim zaključivanjem,
a tu su relativisti vrlo tanki.


Pa, u izvođenju kontradikcije u STR i ne bi trebalo da te interesuju moji ili Perini ili Žikini principi, već principi STR. Kada izvedeš kontradikciju oborio si principe koje si koristio. Naravno, barem jedan od njih. Ako si koristio neke svoje principe u izvođenju kontradikcije, onda upravo oni mogu biti uzrok kontradikcije. Uvedeš li svoje principe i izvedeš li kontradikciju, onda si samog sebe oborio. Zato se u izvođenju kontradikcije u nekoj teoriji koriste isključivo principi te teorije, da ništa drugo ne bi moglo biti uzrok kontradikcije.

Kažeš da si izveo kontradikciju služeći se isključivo logikom. Ako bi to bilo tačno, onda bismo imali protivrečnost u logici nevezano sa bilo kakvom fizikom.

Citat:
galet@world: Po njihovoj “logici” avioni ne mogu da lete nikako akamoli jednako.


Ne, nego po tvojoj logici odbacivanja svih osnovnih sila. Relativisti imaju kvantnu elektrodinamiku (zasnovanu na STR) koja obuhvata elektromagnetnu silu. Sa njom i kvantovanjem opisuje hemijske reakcije itd. - sve u svemu, sasvim dovoljno da se opiše rad bilo mlaznih bilo elisnih motora. Još imaju i standardni model, koji opisuje čak i rad nuklearnih motora. A imaju i OTR koja obuhvata gravitaciju i elektromagnetnu silu.

Citat:
galet@world: Pa stavio sam - citiram sebe: ”... što znači da ne mogu prelaziti jednake puteve ni prema kom referentnom telu ili sistemu.”


E, pa postoji sistem u kome je rastojanje konstantno i drugi sistem u kome se rastojanje povećava. U prvom su pređeni putevi isti, a u drugom različiti. Šta je tu sporno? Imaš jedan sistem u kome su pređeni putevi isti i drugi sistem u kome se rastojanje povećava. Da je reč o istom sistemu, to bi bila kontradikcija, ali reč je o različitim sistemima i zato nemaš kontradikciju. Ne postoji nijedan sistem u kome je cela tačka 2 ispunjena, već jedan u kome je prvi deo ispunjen i drugi u kome je drugi deo ispunjen.

Citat:
galet@world: Pa zar ti ne osećaš kakvu glupost braniš: sopstveno rastojanje aviona se povećava i upravo toliko je kontrahiranje
tog rastojanja za promatrača na Zemlji pa on uvek vidi konstantno rastojanje


Drago mi je da si shvatio iskaz koji zastupam. Jedino mi nije jasno zašto je to glupost.

Citat:
galet@world: dakle promatrač sa Zemlje uopšte ne vidi šta se sa avionima dešava. O promeni sopstvenog rastojanja aviona on nema pojma ma koliko bilo njihovo ubrzanje. Skrivena tajna za sve referentne sisteme izuzev za povlašćeni sistem jednog ili drugog pilota.


STR predviđa da je dužina štapa najveća u onom sistemu u kome on miruje, a ista je tolika i u sistemima koji se kreću u odnosu na štap po pravcu normalnom na štap. U ostalim sistemima je manja. Šta je tu problematično?

Citat:
galet@world: Ne Nedeljko, to nema veze ni sa stvarnošću ni sa logikom. Ovo je neumoljivo:

JEDNAKE STVARI POD JEDNAKIM USLOVIMA DOGAĐAJU SE JEDNAKO


Šta bi sa loptom koja se za jednog posmatrača kreće pravolinijski, a za drugog po paraboli?

ISTA POJAVA MOŽE DA IZGLEDA RAZLIČITO U RAZLIČITIM SISTEMIMA[/quote]

Citat:
galet@world: A odatle nedvosmisleno sledi da ne može biti ni kontrakcije ni tvoje dilatacije.


Pazi samo da odatle ne sledi 0=1.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti08.01.2009. u 20:02 - pre 187 meseci
Što se realnih brojeva tiče, možeš da posetiš forum za matematiku. Ima novosti.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-a-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti09.01.2009. u 20:27 - pre 187 meseci
Citat:
Pročitao sam, ali i dalje nema odgovora na pitanje ko je u pravu, Euklid ili Lobačevski.

Ako sam ne vidiš odgovor džabe je da ti ga bilo ko da.
Citat:
Uvedeš li svoje principe i izvedeš li kontradikciju, onda si samog sebe oborio

Ma nemoj mi reći – alal ti logika!
Mika, Pera i Laza su rođeni kao trojke. Mika liči na Lazu i Pera liči na Lazu, ali po tvojoj tvrdoglavoj tvrdnji (STR) Mika i Pera
ne liče pa ne liče. Ja onda uvedem “svoj” princip koji glasi: Ako su dve stvari slične trećoj onda su i međusobno slične. Na
osnovu toga principa tvrdim da ti nisi u pravu i da je tvoja tvrdnja u kontradikciji sa mojim principom. Oborio sam tebe, a ne
samog sebe. I šta je važno čiji je princip ako je tačan? Pričaš bajke.
Citat:
Ne, nego po tvojoj logici odbacivanja svih osnovnih sila.

Opet neistina – to nigde i nikad nisam učinio. Ti sebi svašta dozvoljavaš. Rekao sam samo da potisne sile bilo kakvih avionskih
motora mogu biti jednake.
Citat:
U prvom su pređeni putevi isti, a u drugom različiti. Šta je tu sporno? Imaš jedan sistem u kome su pređeni putevi isti i drugi sistem u kome se rastojanje povećava.

Sporno je to što je ta tvrdnja u suprotnosti sa aksiomom o MEĐUSOBNOJ JEDNAKOSTI jednakih stvari u bilo kom ISR
Ako su, na primer, dve duži jednake i paralelne i nalaze se u određenom ISR, onda su one MEĐUSOBNO jednake i
paralelne i u bilo kom drugom pravolinijskom SR s tim što obe mogu biti kraće zavisno od ugla iz kojeg ih promatramo, ali
uvek MEĐUSOBNO jednake i paralelne. Zato je to što ti braniš glupost. Pokušaj da ukapiraš!

AKO SU POJAVE JEDNAKE, ONDA SU ONE MEĐUSOBNO JEDNAKE ZA BILO KOJI PRAVOLINIJSKI SISTEM REFERENCIJE.
Citat:
STR predviđa da je dužina štapa najveća u onom sistemu u kome on miruje, a ista je tolika i u sistemima koji se kreću u odnosu na štap po pravcu normalnom na štap. U ostalim sistemima je manja. Šta je tu problematično?

Problematično je smanjivanje.
Citat:
Šta bi sa loptom koja se za jednog posmatrača kreće pravolinijski, a za drugog po paraboli?

Slabo te služi pamćenje. Odgovorio sam ti na ovo pitanje baš kao i ti ovim:
ISTA POJAVA MOŽE DA IZGLEDA RAZLIČITO U RAZLIČITIM SISTEMIMA
Ovo je apsolutno tačno ako je u pitanju izgled – slažem se u potpunosti – ali nije u suprotnosti (kontradikciji) sa ovim:
AKO SU POJAVE JEDNAKE, ONDA SU ONE MEĐUSOBNO JEDNAKE ZA BILO KOJI PRAVOLINIJSKI SISTEM REFERENCIJE.
Jednake pojave mogu izgledati različito u različitim sistemima, ali ne i međusobno različito. Udubi se malo u ovo!
Citat:
Pazi samo da odatle ne sledi 0=1.

TO odatle ne sledi kao ni OVO: a – a = a/beskonaćno = 0.
TO sledi iz STR Pomogao si mi. Međusobno kretanje u jednom referentnom sistemu = međusobno mirovanje u drugom.

 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti09.01.2009. u 21:30 - pre 187 meseci
Citat:
galet@world: Ako sam ne vidiš odgovor džabe je da ti ga bilo ko da.


Stara dobra metoda izvlačenja.

Citat:
galet@world: Ma nemoj mi reći – alal ti logika!


Ovde ne vredi ni raspravljati. Čovek izvede kontradikciju iz T+P (mada ni to nisam video kako treba) i iz toga tvrdi da nije T. Kažeš mu i on tera dalje. Tim metodom možeš "oboriti" svaku teoriju uvodeći novu aksiomu 0=1. Neka je G bilo koji tvoj iskaz i A aksioma 0=1. G+A je svakako protivrečno, pa dakle tvoj iskaz G nije tačan. Možeš li da prihvatiš primenu iste "metode obaranja" na tvoje iskaze? Ako budeš ovako terao dalje, ja bataljujem dalju diskusiju, jer bez poštovanja osnovnih pravila logike argumentovana diskusija nije ni moguća.

Citat:
galet@world: Mika, Pera i Laza su rođeni kao trojke. Mika liči na Lazu i Pera liči na Lazu, ali po tvojoj tvrdoglavoj tvrdnji (STR) Mika i Pera ne liče pa ne liče. Ja onda uvedem “svoj” princip koji glasi: Ako su dve stvari slične trećoj onda su i međusobno slične. Na osnovu toga principa tvrdim da ti nisi u pravu i da je tvoja tvrdnja u kontradikciji sa mojim principom.


Ovo mi se sviđa. Aksioma zapravo glasi: svaka binarna relacija je tranzitivna. Primeni to na sledeću relaciju sličnosti: ljudi su slični ako im se broj vlasi kose razlikuje za najviše 1. Mika ima n vlasi, Laza n+1, a Pera n+2 vlasi. Mika i Pera su svakako slični Lazi. No, pošto po tvojoj akskiomi onda moraju i Mika i Pera biti slični, dolazimo do toga da je . Uvođenjem ovakvih principa uvek možeš da izvedeš kontradikciju.

Citat:
galet@world: Na osnovu toga principa tvrdim da ti nisi u pravu i da je tvoja tvrdnja u kontradikciji sa mojim principom. Oborio sam tebe, a ne samog sebe. I šta je važno čiji je princip ako je tačan? Pričaš bajke.


Ako izvedeš kontradikciju iz A+B i dokažeš B (korišćenjem eventualno logike i pretpostavke A), onda si oborio A. Da, ako iz logike + STR izvedeš neki princip, slobodno ga koristi u izvođenju protivrečnosti STR.

Citat:
galet@world: Opet neistina – to nigde i nikad nisam učinio. Ti sebi svašta dozvoljavaš. Rekao sam samo da potisne sile bilo kakvih avionskih motora mogu biti jednake.


Jesi. Uporno si odbijao da odgovoriš na pitanje kako bi uveo elektromagnetnu silu. OK, mogu ja da razumem antirelativiste da se plaše da ih ne ubije struja, ali nisi dao nijedan drugi izvor sile. Potisne sile motora moraju imati izvor. Ako nema izvora sila, ne može biti ni sila, nikakvih, pa ni potisnih od motora. U takvom svetu i jesu sve sile jednake - nuli.

Citat:
galet@world: Sporno je to što je ta tvrdnja u suprotnosti sa aksiomom o MEĐUSOBNOJ JEDNAKOSTI jednakih stvari u bilo kom ISR Ako su, na primer, dve duži jednake i paralelne i nalaze se u određenom ISR, onda su one MEĐUSOBNO jednake i paralelne i u bilo kom drugom pravolinijskom SR s tim što obe mogu biti kraće zavisno od ugla iz kojeg ih promatramo, ali uvek MEĐUSOBNO jednake i paralelne. Zato je to što ti braniš glupost. Pokušaj da ukapiraš!

AKO SU POJAVE JEDNAKE, ONDA SU ONE MEĐUSOBNO JEDNAKE ZA BILO KOJI PRAVOLINIJSKI SISTEM REFERENCIJE.


Sporan je pojam pravolinijskog sistema referencije. Definisao si ga kao pravolinijsko kretanje i nisi se nigde korigovao. OK, prihvatiću to da pravolinijski sistem referencije nije sistem referencije, nego kretanje i izvršiti odgovarajuće zamene u tvom iskazu

Citat:
Sporno je to što je ta tvrdnja u suprotnosti sa aksiomom o MEĐUSOBNOJ JEDNAKOSTI jednakih stvari u bilo kom ISR Ako su, na primer, dve duži jednake i paralelne i nalaze se u određenom ISR, onda su one MEĐUSOBNO jednake i paralelne i u bilo kom drugom pravolinijskom kretanju s tim što obe mogu biti kraće zavisno od ugla iz kojeg ih promatramo, ali uvek MEĐUSOBNO jednake i paralelne. Zato je to što ti braniš glupost. Pokušaj da ukapiraš!

AKO SU POJAVE JEDNAKE, ONDA SU ONE MEĐUSOBNO JEDNAKE ZA BILO KOJE PRAVOLINIJSKO KRETANJE.


Šta to znači da su duži jednake i paralelne u nekom kretanju? Šta znači da su pojave jednake za neko kretanje? Ove rečenice nemaju nikakvog smisla.

Razumeš li ti šta je kretanje (promena položaja nečega u vremenu) a šta koordinatni sistem (sistem predstavljanja prostorvremenskih tačaka brojevima) i koje si dve stvari izjednačio?

Citat:
galet@world: Problematično je smanjivanje.


Zašto?

Citat:
galet@world: TO odatle ne sledi kao ni OVO: a – a = a/beskonaćno = 0.
TO sledi iz STR Pomogao si mi. Međusobno kretanje u jednom referentnom sistemu = međusobno mirovanje u drugom.


Međusobno kretanje jednog tela u odnosu na drugo podrazumeva kretanje prvog u koordinatnom sistemu u kome drugo telo miruje, a ne rastojanje u proizvoljnom sistemu. Ovo je tačno:

Iz STR sledi da dva tela koja imaju konstantno rastojanje u jednom inercijalnom sistemu, mogu imati nekonstantno rastojanje u nekom neinercijalnom sistemu.

Kao i

Iz STR sledi da dva tela koja imaju nekonstantno rastojanje u jednom inercijalnom sistemu, mogu imati konstantno rastojanje u nekom neinercijalnom sistemu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti10.01.2009. u 17:10 - pre 187 meseci
Citat:
Nedeljko: Tim metodom možeš "oboriti" svaku teoriju uvodeći novu aksiomu 0=1.

Takvim aksiomima se ti služiš!
Citat:
Primeni to na sledeću relaciju sličnosti: ljudi su slični ako im se broj vlasi kose razlikuje za najviše 1

Što bih primenjivao takvu relaciju koju ti primenjuješ– ima i relacija apsolutne sličnosti.
Citat:
Da, ako iz logike + STR izvedeš neki princip, slobodno ga koristi u izvođenju protivrečnosti STR

0=1 ili kretanje = mirovanje i to sam i koristio u izvođenju protivrečnosti.
Citat:
Jesi. Uporno si odbijao da odgovoriš na pitanje kako bi uveo elektromagnetnu silu. OK, mogu ja da razumem antirelativiste da se plaše da ih ne ubije struja, ali nisi dao nijedan drugi izvor sile. Potisne sile motora moraju imati izvor. Ako nema izvora sila, ne može biti ni sila, nikakvih, pa ni potisnih od motora. U takvom svetu i jesu sve sile jednake - nuli.

Nisam niti me interesuje priroda sila i to nije tema – važno je da postoje potisne sile i da su jednake. Sve ostalo ti je priča bez potrebe i skretanje
sa teme.
Citat:
Definisao si ga kao pravolinijsko kretanje i nisi se nigde korigovao.

Znam da ti ovaj sistem zadaje glavobolju ali ako ga tobože ne razumeš – veži ga za referentno telo koje se kreće ubrzano po pravcu.
Citat:
Šta to znači da su duži jednake i paralelne u nekom kretanju? Šta znači da su pojave jednake za neko kretanje? Ove rečenice nemaju nikakvog smisla.

O da – imaju itekako smisla – pređeni putevi su takve duži i one su jednake za jednake avione.
Citat:
Razumeš li ti šta je kretanje (promena položaja nečega u vremenu) a šta koordinatni sistem (sistem predstavljanja prostorvremenskih tačaka brojevima) ....?

Razumem, a ti?
Citat:
Zašto?

Zato što upravo o tome i raspravljamo!
Citat:
Iz STR sledi da dva tela koja imaju konstantno rastojanje u jednom inercijalnom sistemu, mogu imati nekonstantno rastojanje u nekom neinercijalnom sistemu.

Kao i

Iz STR sledi da dva tela koja imaju nekonstantno rastojanje u jednom inercijalnom sistemu, mogu imati konstantno rastojanje u nekom neinercijalnom sistemu.

Nema šanse!

Bilo bi dobro, na primer, da nam kažeš iz kakvog referentnog sistema bi se neke dve zvezde, koje su
na konstantnom rastojanju, međusobno približavale. Opiši nam taj referentni sistem. Budi ljubazan.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti10.01.2009. u 21:36 - pre 187 meseci
Citat:
galet@world: Takvim aksiomima se ti služiš!


Gde to leba ti? Drugo, po čemu ti možeš da uvodiš neke aksiome, koje nemaju veze sa STR u obaranju STR, a ja ne mogu da uvodim aksiome u obaranju tvojih iskaza?

Citat:
galet@world: Što bih primenjivao takvu relaciju koju ti primenjuješ– ima i relacija apsolutne sličnosti.


Zato što si uveo neki princip za relaciju sličnosti, koju niti si definisao, niti si zadao bilo kakav uslov za nju. Znači, princip se primenjuje na bilo koju binarnu relaciju.

Citat:
galet@world: 0=1 ili kretanje = mirovanje i to sam i koristio u izvođenju protivrečnosti.


Pa, ako si koristio 0=1 ili kretanje = mirovanje, onda je to uzrok protivrečnosti. Za to ti ne treba STR. Iz toga je vrlo lako izvesti protivrečnost. No, to onda ne znači da je STR protivrečna.

Citat:
galet@world: Nisam niti me interesuje priroda sila i to nije tema – važno je da postoje potisne sile i da su jednake. Sve ostalo ti je priča bez potrebe i skretanje sa teme.


U, itekako si sa podsmehom odbacio razmatranje elektrodinamike, a to nije da baš nema veze sa temom, jer je upravo elektrodinamika problem koji nerelativisti nisu uspeli da reše. No, niko ti ne brani da pokušaš da izvedeš kontradikciju iz STR bez pozivanja na Maksvelove jednačine. Prirodu sila sam morao da pomenem kada si počeo da pričaš o "posledicama početnih uslova". U našem slučaju je početni uslov stajanje aviona na pisti i jedina posledica tog početnog uslova je da avioni ostadoše na pisti, budući da izvora sila nema.

Citat:
galet@world: Znam da ti ovaj sistem zadaje glavobolju ali ako ga tobože ne razumeš – veži ga za referentno telo koje se kreće ubrzano po pravcu.


Ako sam dobro razumeo, pravolinijski sistem je sistem koji se kreće pravolinijski u odnosu na bar jedan inercijalan sistem. To je već čista i jasna definicija sa kojom se može raditi.

No, u tom slučaju se taj sistem kreće krivolinijski u odnosu na neki drugi inercijalni sistem. Zamisli sistem S vezan za lift koji se otkačio. On je pravolinijski jer se kreće pravoj liniji u odnosu na inercijalni sistem zemlje. Zamisli sada sistem S' vezan za biciklistu koji se kreće po zemlji ravnomerno i pravolinijski. Sistem S' je inercijalan jer se kreće ravnomerno pravolinijski u odnosu na inercijalni sistem zemlje. Međutim, pravolinijski sistem S se kreće krivolinijski u odnosu na inercijalni sistem S'.

Citat:
galet@world: pređeni putevi su takve duži i one su jednake za jednake avione.


Nije bitna jednakost aviona, već jednakost početnih brzina i zakona ubrzanja. No, o tome ima smisla govoriti samo u kontekstu koordinatnog sistema.

1. U sistemu vezanom za zemlju su ti parametri isti i pređeni putevi su isti.
2. U sistemu vezanom za jedan od aviona, ti parametri su različiti i pređeni putevi su različiti.

Ako pak govoriš o sopstvenom ubrzanju aviona (koje osećaju piloti), početnim brzinama u odnosu na zemlju i pređenim putevima u odnosu na repere na zemlji, onda su parametri jednaki i pređeni putevi su jednaki. To to je tačka 1. (merenje parametara u odnosu na zemlju). Ako pitamo pilote kolike su puteve prešli, da dobićeš jednake izveštaje. To nije sporno. No, to nije u suprotnosti sa povećavanjem sopstvenog rastojanja, jer jedno je ubrzanje koje pilot A oseća, a drugo je izveštaj pilota B o ubrzanju pilota A.

Citat:
galet@world: Zato što upravo o tome i raspravljamo!


Nešto je problematično zato što raspravljamo o tome. Zanimljivo. Znači problematično je sve o čemu iko raspravlja.

Citat:
galet@world: Nema šanse!

Bilo bi dobro, na primer, da nam kažeš iz kakvog referentnog sistema bi se neke dve zvezde, koje su
na konstantnom rastojanju, međusobno približavale. Opiši nam taj referentni sistem. Budi ljubazan.


Krećeš se ubrzano po pravcu tih dveju zvezda, a nisi između tih zvezda.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-a-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti11.01.2009. u 07:52 - pre 186 meseci
Citat:
Nedeljko:Gde to leba ti? Drugo, po čemu ti možeš da uvodiš neke aksiome, koje nemaju veze sa STR u obaranju STR, a ja ne mogu da uvodim aksiome u obaranju tvojih iskaza? 

Evo: relativno kretanje između dva tela ne može se konstatovati. To je tvoj aksiom, a moji su istiniti.
Citat:
Zato što si uveo neki princip za relaciju sličnosti, koju niti si definisao, niti si zadao bilo kakav uslov za nju. Znači, princip se primenjuje na bilo koju binarnu relaciju.

Ako bismo sve opisivali u tančine trebalo bi nam mnogo više i vremena i prostora – a ti se vataš za dlake.
Citat:
Za to ti ne treba STR. Iz toga je vrlo lako izvesti protivrečnost. No, to onda ne znači da je STR protivrečna.

Znači - jer po tebi ona tvrdi da je 0 =1 odnosno relativno kretanje= mirovanje.
Citat:
U, itekako si sa podsmehom odbacio razmatranje elektrodinamike, a to nije da baš nema veze sa temom, jer je upravo elektrodinamika problem koji nerelativisti nisu uspeli da reše

Nisu ni relativisti.
Citat:
U našem slučaju je početni uslov stajanje aviona na pisti i jedina posledica tog početnog uslova je da avioni ostadoše na pisti, budući da izvora sila nema.

Sve se tu podrazumeva a ovo je tvoja 3aje.ancija – ne znam samo što ne ideš još dalje – jer avione je valjda trebalo i napraviti , zar ne ?
Citat:
Međutim, pravolinijski sistem S se kreće krivolinijski u odnosu na inercijalni sistem S'.

Objasni mi po čemu si to zaključio pa ću ja posle da objasnim.
Citat:
Nije bitna jednakost aviona, već jednakost početnih brzina i zakona ubrzanja

Eto opet cepidlačenje – kad sam rekao „jednaki avioni” mislio sam na jednake uslove – zašto da to stalno ponavljam, a ako ćemo
cepidlačiti mogu i ja da kažem da si i ti sad pomenuo „jednakost početnih brzina” koje su jednake nuli pa ni tvoji avioni neće poleteti.
Citat:
2. U sistemu vezanom za jedan od aviona, ti parametri su različiti i pređeni putevi su različiti

Koji putevi u sistemu vezanom za jedan avion? Znaš li ti šta pričaš? Pa čak i po tebi postoji u tom sistemu samo put onog drugog aviona.
Stalno grešiš. Dokle da te ispravljam?
Citat:
Nešto je problematično zato što raspravljamo o tome. Zanimljivo. Znači problematično je sve o čemu iko raspravlja.

O tome raspravljamo zato što je problematično – a šalu ili alegoriju ne dozvoljavaš. Dobro, nastojaću da toga ne bude.
Citat:
Krećeš se ubrzano po pravcu tih dveju zvezda, a nisi između tih zvezda.

Onda ćeš videti samo jednu zvezdu i - nisi dao definiciju tog referentnog sistema jer ne možeš da izbegneš onaj moj pravolinijski.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Nedeljko
Član broj: 314
Poruke: 8632
195.222.97.*



+2790 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti11.01.2009. u 12:37 - pre 186 meseci
Citat:
galet@world: Evo: relativno kretanje između dva tela ne može se konstatovati. To je tvoj aksiom, a moji su istiniti.


Pod kretanjem aviona A i odnosu na avion B se podrazumeva kretanje aviona A u sistemu aviona B. Naravno da pilot aviona B može da meri promenu odaljenosti aviona A od njega.

Citat:
galet@world: Ako bismo sve opisivali u tančine trebalo bi nam mnogo više i vremena i prostora – a ti se vataš za dlake.


Najzad da priznaš da grešiš. Onda lepo formuliši šta je sve relevantno za relaciju, pa da vidimo.

Citat:
galet@world: Znači - jer po tebi ona tvrdi da je 0 =1 odnosno relativno kretanje= mirovanje.


Pa, ne tvrdi to STR, nego ti. Pogledaj šta si napisao

Citat:
galet@world: 0=1 ili kretanje = mirovanje i to sam i koristio u izvođenju protivrečnosti.


Znači, to su tvoje dodatne pretpostavke, a ne nešto što je izvedeno iz STR.

Citat:
galet@world: Nisu ni relativisti.


Sad smo prešli na etiketiranje. Gde su ti argumenti za to?

Citat:
galet@world: Sve se tu podrazumeva a ovo je tvoja 3aje.ancija – ne znam samo što ne ideš još dalje – jer avione je valjda trebalo i napraviti , zar ne ?


Kad budeš naučio diferencijalne jednačine i Košijev uslov, videćeš šta su početni uslovi. Odnose se na stanje celog svemira u jednom trenutku, bez obzira kako se do tog stanja došlo. Kao kada zadaš mase planeta i Sunca i njihove položaje i brzine u jednom trenutku, a onda pustiš zakone da dalje rade svoj posao. Nisam te ja terao da pominješ posledice početnih uslova.

Citat:
galet@world: Objasni mi po čemu si to zaključio pa ću ja posle da objasnim.


Isto kao da biciklista puca verikalno uvis, pa je hitac u odnosu na njega vertikalan (pašće mu na glavu), a u odnosu na posmatrača sa zemlje kos - klasična mehanika predviđa paraboličnu putanju.

Citat:
galet@world: Eto opet cepidlačenje – kad sam rekao „jednaki avioni” mislio sam na jednake uslove – zašto da to stalno ponavljam, a ako ćemo cepidlačiti mogu i ja da kažem da si i ti sad pomenuo „jednakost početnih brzina” koje su jednake nuli pa ni tvoji avioni neće poleteti.


Nisam ti ja kriv što nemaš nijedan izvor sile. To je tvoja fizika. Kao što rekoh, mi relativisti imamo i elisne i mlazne, pa čak i nuklearne motore.

Citat:
galet@world: Koji putevi u sistemu vezanom za jedan avion? Znaš li ti šta pričaš? Pa čak i po tebi postoji u tom sistemu samo put onog drugog aviona. Stalno grešiš. Dokle da te ispravljam?


Postoji i put prvog aviona, ako nulu priznaješ kao validnu vrednost. No, poznato je da imaš problema sa nulom.

Citat:
galet@world: O tome raspravljamo zato što je problematično – a šalu ili alegoriju ne dozvoljavaš. Dobro, nastojaću da toga ne bude.


Pa, opet ne reče što je problematično.

Citat:
galet@world: Onda ćeš videti samo jednu zvezdu i - nisi dao definiciju tog referentnog sistema jer ne možeš da izbegneš onaj moj pravolinijski.


A šta ako je bliža zvezda poluprovidna? Mislim, izvlačiš se.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-3.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti11.01.2009. u 20:05 - pre 186 meseci
Citat:
Nedeljko: Pod kretanjem aviona A i odnosu na avion B se podrazumeva kretanje aviona A u sistemu aviona B. Naravno da pilot aviona B može da meri promenu odaljenosti aviona A od njega.

A pešak sa Zemlje mu kaže da laže. (i svi pešaci iz Vasione)
Citat:
Najzad da priznaš da grešiš. Onda lepo formuliši šta je sve relevantno za relaciju, pa da vidimo.

Pa formuliši ti – treba li da prebrojavamo i zube, nokte, prste i ostale detalje koji po tebi anuliraju sličnost ili ti ne znaš
šta je sličnost? Nisi zadovoljan ni sa apsolutnom sličnošću.
Citat:
Pa, ne tvrdi to STR, nego ti. Pogledaj šta si napisao

Ovo: 0=1 ili kretanje = mirovanje i to sam i koristio u izvođenju protivrečnosti.
Samo sam preneo tvoje misli odnosno tvrdnje.
Citat:
Znači, to su tvoje dodatne pretpostavke, a ne nešto što je izvedeno iz STR.

Ne moje nego tvoje, a ja sam se s njima samo poslužio.
Citat:
Kad budeš naučio diferencijalne jednačine i Košijev uslov, videćeš šta su početni uslovi. Odnose se na stanje celog svemira u jednom trenutku, bez obzira kako se do tog stanja došlo. Kao kada zadaš mase planeta i Sunca i njihove položaje i brzine u jednom trenutku, a onda pustiš zakone da dalje rade svoj posao. Nisam te ja terao da pominješ posledice početnih uslova.

Ja sam, doduše, učio samo deset tipova diferencijalnih jednačina, odnosno rešenja koja zadovoljavaju definisane uslove odnosno
njihove posledice, a što se tiče zakona koji određuju položaje Sunca i planeta tu si tanak ne samo ti nego i čitava dosadašnja nauka.
Seti se samo problema triju tela i ne mlataraj sa onim o čemu nemaš pojma.
Citat:
Isto kao da biciklista puca verikalno uvis, pa je hitac u odnosu na njega vertikalan (pašće mu na glavu), a u odnosu na posmatrača sa zemlje kos - klasična mehanika predviđa paraboličnu putanju.

Zaboravio si da kažeš „metak” jer on može da padne na glavu i zaboravio si da taj metak ima i brzinu bicikliste.
Citat:
Nisam ti ja kriv što nemaš nijedan izvor sile. To je tvoja fizika. Kao što rekoh, mi relativisti imamo i elisne i mlazne, pa čak i nuklearne motore.

Sve vi to možda imate, ali mi imamo princip akcije i reakcije, a bez toga su svi vaši motori gomila za otpad. Nisam ni ja tebi kriv što ne znaš
kako se ostvaruje potisak.
Citat:
Postoji i put prvog aviona, ako nulu priznaješ kao validnu vrednost. No, poznato je da imaš problema sa nulom.

Ne ja nego ti! Umesto da priznaš grešku izvlačiš se i to na netačnu foru.
Citat:
Pa, opet ne reče što je problematično.

Ja reče ili si zaboravio o čemu raspravljamo.
Citat:
A šta ako je bliža zvezda poluprovidna?

A ovo kao nije izvlačenje. Gde je definicija?






 
0

elitemadzone.org :: MadZone :: Teorija Relativnosti
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: << < .. 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 427641 | Odgovora: 2583 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.