Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

DOO vs. agencija vs. NVO

[es] :: E-Poslovanje :: DOO vs. agencija vs. NVO

[ Pregleda: 11732 | Odgovora: 6 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Freespirit

Član broj: 5666
Poruke: 107
*.NBS.BG.AC.YU



Profil

icon DOO vs. agencija vs. NVO30.10.2003. u 12:40 - pre 248 meseci
Da li bi neko mogao da objasni razlike izmedju DOO, agencije i NVO? Mislim, znam osnovne razlike, u smislu da za DOO treba ukupno 5000 dolara osnivackog kapitala (ako se ne varam).

Koliko kosta osnivanje agencije, sta je potrebno za registraciju? Koji poslovi se mogu raditi iskljucivo sa DOO (npr. proizvodnja, uvoz opreme)? Koliko i kako se placa porez? Bilo je reci da nece ni postojati agencije, radnje i slicno nego ce sve biti preduzece.

Kako se moze osnovati NVO? Gde treba da se obratim? Koliko kosta? Iako NVO spada u neprofitne organizacije smatram da mogu da se odrze odredjena predavanja preko kojih bi se sakupljao novac za aktivnosti. Da li sam u pravu? Na primer, NVO za sport i zdrav zivot, da li moze da drzi predavanje o zdravom nacinu zivotu, da se na tim predavanjima prodaju knjige...

Unapred hvala svima!
 
Odgovor na temu

ddz
Dušan Dželebdžić
Pravni fakultet UUB
Beograd

Član broj: 3272
Poruke: 711
*.sbb.co.yu



Profil

icon Re: DOO vs. agencija vs. NVO30.10.2003. u 14:12 - pre 248 meseci
Na http://www.cups.org.yu/download/ imaš jednu arhivu, u kojoj su dokumenta vezana za osnivanje NVO. NVO je neprofitna organizacija, što znači da ona sama ne može imati profit, ali njeni članovi i te kako mogu.
If you can't beat your computer at chess, try kickboxing.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.ppp-bg.sezampro.yu.

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: DOO vs. agencija vs. NVO17.07.2005. u 11:31 - pre 227 meseci
U Srbiji o nevladinim organizacijama vlada mišljenje da ih je mnogo i da se tu valjaju velike pare Daj da otvorim NVO pa da zgrnem pare, često se može čuti. Priča se da ih je čak 25.000 u Srbiji, ali Zoran M. Marković, koordinator za odnose sa javnošću u Centru za razvoj neprofitnog sektora, kaže da to nije realno. Centar je snovan je 1996. godine, sa ciljem da pomogne izgradnju i obnovu nevladinih organizacija i da podstakne razvoj autonomnih građanskih inicijativa i civilnog društva.

Nevladine organizacije se registruju na saveznom i republičkom nivou, na kojima je to regulisano zakonima i za koje postoji evidencija. Na lokalnom nivou se registruju pri MUP-u i za njih nema evidencije. U Srbiji i Crnoj Gori je registrovano 2.760 nevladinih organizacija od čega je aktivno 2.273, a 2.189 je domaćih. U Srbiji je aktivno 2.015 organizacija. U Srbiji 20 opština uopšte nema nevladine organizacije.

„Kod nas ima malo nevladinih organizacija”, kaže Marković. „U Hrvatskoj ih je 20.000, u Mađarskoj 50.000 a u Americi dva miliona.”

Kada je novac u pitanju, Marković kaže da se on dobija preko banke i računa. „Ne znam nijednog čoveka iz NVO koji privatno vozi dobra kola.” Centar se drži zakona, zna se kolike su plate i koliki je budžet. Centar za razvoj neprofitnog sektora je jedna od najvećih nevladinih organizacija po aktivnostima i dobija strane donacije, odnosno uglavnom je na budžetu Evropske unije. „NVO su već u Evropi po pravilima kroz koja prolaze. Sivi tokovi možda postoje u Bosni. Korupcija je manja nego u drugim sektorima. NVO kontrolišu donatori, a pravila EU su rigorozna”.

U Srbiji ima malih NVO kao što je „Pokret Vučje”, kojoj je jedina aktivnost da vidi koliko drveća poseče „Srbijašume” i koliko natovarenih kamiona prođe. Ali, ima i velikih kao što je Cesid, koji za vreme izbora ima oko 15.000 volontera. „Samo ako im kupi dnevno po jedan sendvič to nije malo. Ali, oni rade veliki posao i edukuju ljude u drugim zemljama. I to ipak košta manje nego da organizuje država”.

Glavni izvor finansiranja su:
- fondacije (46,2 odsto ),
- vladini izvori (14,2 ),
- članarina (13 ),
- sredstva iz budžeta lokalne zajednice (10,5 ),
- donacije privatnih lica (6,9),
- privatne donacije fizičkih lica (6,3 ),
- sredstva iz republičkog budžeta (2,6 ) i
- sredstva iz saveznog budžeta (0,5 odsto).

U okviru fonda za podršku civilnom društvu u Srbiji, NVO će moći da konkurišu za projekat od oko 1,9 miliona evra. Interesantno je da su se i strane NVO prijavile za sprovođenje ovog konkursa. Marković kaže da se dobija od 50.000 do 150.000 po grantu.

„O nevladinim organizacijama postoji čitava zbirka predrasuda i u Hrvatskoj i u Bosni”, kod nas je vođena dugogodišnja negativna kampanja. Prvi zakon o nevladinim organizacijama kod nas donet u drugoj polovini 18. veka i da je Bilten kola srpskih sestara imao tiraž od 30.000 primeraka. Fondacije Kolarca i Nikole Spasića imale su veću vrednost od Nobelove. Josip Broz Tito je kod nas ukinuo sve NVO. Ali, život je jači od toga i on zahteva samoorganizovanje ljudi.

„Nevladine organizacije treba da ukazuju na pojave, ali ne i da istražuju i optužuju. One mogu predlagati zakone i voditi akcije, gde mogu dati veliki doprinos, za manje novca nego što bi država potrošila. Na primer, projekat za pomoć starima trajao je godinu i po dana, dao je velike rezultate, a koštao je oko 300.000 maraka”.

Svejedno koja je škola mišljenja u pravu važi isti princip: ako imaš ideju, imaš energiju, nemaš para – osnuj NOV i konkuriši i kucaj na sva moguća vrata. Makar će se jedna otvoriti.

Ivana Anojčić
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16681
*.dip.t-dialin.net.



+7166 Profil

icon Re: DOO vs. agencija vs. NVO17.07.2005. u 11:48 - pre 227 meseci
Citat:

Da li bi neko mogao da objasni razlike izmedju DOO, agencije i NVO? Mislim, znam osnovne razlike, u smislu da za DOO treba ukupno 5000 dolara osnivackog kapitala (ako se ne varam).


To su potpuno dve razlicite forme organizacije - DOO je firma, sa ogranicenom odgovornoscu investitora (to je zakonska formulacija - koja pre svega ukazuje na limitaciju gubitaka i ogranicenja odgovornosti investitora u visini njihove investifcije/uloga u firmi) dok je NVO oblik organizacije gradjana sa nekim neprofitnim ciljem.

Dakle, NVO moze sluziti za mnoge vidove neprofitnih poslova (edukacija, popularisanje neke ideje, skretanje paznje javnosti na nesto, i sl...) - kapital NVO-a ne mozes prebaciti kao dividendu clanovima (ali im mozes isplatiti honorar ili nabaviti sluzbena kola na ime NVO-a ;-).

DOO je klasicna "firma" - dakle, sa takvom organizacijom mozes da profitiras i da profit firme delis investitorima kao dividendu, da budes ovlascen za trgovinsku delatnost (uvoz, izvos i sl...) i da, kao investitor, budes odgovoran samo do visine tvog uloga u tom preduzecu. Dakle, ako tvoj DOO u koga si ulozio, npr. $10000 ode u bankrot sa dugovima od par miliona - sud nece moci da pleni tvoju imovinu (osim ako je nisi stekao na neki nelegalan nacin)

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

neetzach
LDAP specialist, Qindel
Iberija

Član broj: 4825
Poruke: 616
*.dhl.com.

Sajt: www.udarnik.net


+4 Profil

icon Re: DOO vs. agencija vs. NVO17.07.2005. u 13:41 - pre 227 meseci
A agencija?
What I hear, I forget. What I see, I remember. What I do, I understand. What I screw up, I
master.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16681
*.dip.t-dialin.net.



+7166 Profil

icon Re: DOO vs. agencija vs. NVO17.07.2005. u 14:43 - pre 227 meseci
Agencija je oblik poslovanja (kao npr - kancelarija, biro, servis, apoteka), a ne tip privrednog subjekta.

Privredni subjekti su (ako se dobro secam):

- Preduzetnik
- Ortacko drustvo
- Komanditno drustvo
- Drustvo sa ogranicenom odgovornoscu
- Akcionarsko drustvo (koje moze biti otvoreno ili pak zatvoreno)
- Zadruga

Svaki od njih ima odredjene prednosti i mane za nekakav posao.

Ortacko drustvo: http://www.projuris.org/ortacko%20drustvo.htm
Komanditno drustvo: http://www.projuris.org/komanditno%20drustvo.htm

Kod ova dva neko u tom drustvu ima neogranicenu odgovornost, dakle odgovara i za gubitke pravnog lica.

DOO: http://www.projuris.org/drustv...ogranicenom%20odgovornoscu.htm
Akcionarstvo Drustvo: http://www.projuris.org/akcionarsko%20drustvo.htm



DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Davor Vlajkovic

Član broj: 24486
Poruke: 2795
*.dialup.neobee.net.



+52 Profil

icon Re: DOO vs. agencija vs. NVO18.07.2005. u 14:35 - pre 227 meseci
Citat:
Preduzetnik je fizičko lice koje je registrovano i koje radi sticanja dobiti u vidu zanimanja obavlja sve zakonom dozvoljene delatnosti, uključujući umetničke i stare zanate i poslove domaće radinosti.

Preduzetnikom, u smislu ovog zakona, smatra se i fizičko lice upisano u posebni registar, koje u vidu zanimanja obavlja delatnost slobodne profesije uređenu posebnim propisima, ako je tim propisima to određeno.

Preduzetnik odgovara za sve obaveze iz obavljanja delatnosti celokupnom imovinom.

Preduzetnik delatnost obavlja pod svojim ličnim imenom, imenom nekog drugog lica ili pod nekim posebnim poslovnim imenom, uz dodatak naziva «preduzetnik» ili skraćenice «pr».

.
.
.

PRAVNE FORME PRIVREDNIH DRUŠTAVA

1. ORTAČKO DRUŠTVO
2. KOMANDITNO DRUŠTVO
3. DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
4. AKCIONARSKO DRUŠTVO (OTVORENO I ZATVORENO)


ORTAČKO DRUŠTVO (o.d. ili od)

Ortačko društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka i radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom, koje za svoje obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom. Ortaci su solidarno odgovorni za sve obaveze društva celokupnom svojom imovinom, ako s poveriocem nije drugačije ugovoreno.

Ulog ortaka u ortačko društvo može biti u novcu, stvarima i pravima, kao i u radu ili uslugama koji su izvršeni ili treba da budu izvršeni.

Ulozi ortaka su jednake vrednosti.

.
.
.

KOMANDITNO DRUŠTVO (k.d. ili kd)

Komanditno društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka, radi obavljanja određene delatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno za njegove obaveze (komplementar), a najmanje jedno lice odgovara ograničeno do visine svog ugovorenog uloga (komanditor). Za svoje obaveze komanditno društvo odgovara celokupnom svojom imovinom.
Ulog komanditora u komanditno društvo može biti novčani i nenovčani, uključujući i izvršeni rad i usluge u komanditnom društvu.
Komanditor u komanditno društvo unosi ceo ugovoreni ulog pre sticanja svojstva komanditora.

.
.
.

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (d.o.o. ili doo)

Društvo s ograničenom odgovornošću je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica (najviše 50), u svojstvu članova društva, radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom. Za svoje obaveze društvo s ograničenom odgovornošću odgovara celokupnom svojom imovinom.

Član društva ne odgovara za obaveze društva osim do iznosa neunetog uloga u imovinu društva.

Ako se broj članova društva poveća do 100 i taj broj održi u periodu dužem od godinu dana, društvo menja formu u formu zatvorenog akcionarskog društva.

Ulog u društvo s ograničenom odgovornošću može biti novčani ili nenovčani, uključujući i izvršeni rad i pružene usluge društvu. Ulozi članova društva ne moraju biti jednake vrednosti.

Novčani deo osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću na dan uplate iznosi najmanje 500 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu, od čega se najmanje polovina uplaćuje na privremeni račun društva do registracije društva, a ostatak u roku od dve godine od dana registracije.

Za osnivanje finansijskih i osiguravajućih organizacija i privrednih društava koja obavljaju zakonom određene delatnosti kao društvo sa ograničenom odgovornošću, posebnim zakonom se može odrediti veći minimalni osnovni kapital.

.
.
.

AKCIONARSKO DRUŠTVO (a.d. ili ad)

Akcionarsko društvo je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu akcionara radi obavljanja određene delatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom, čiji je osnovni kapital utvrđen i podeljen na akcije.

Akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze celokupnom svojom imovinom. Akcionari ne odgovaraju za obaveze društva, osim do iznosa ugovorenog a neuplaćenog uloga u imovinu društva.

Ulog u akcionarsko društvo u zamenu za izdavanje akcija može biti u novcu ili u stvarima i pravima, a ne u radu i uslugama društvu, bilo da su izvršeni ili budući. Izuzetno, nenovčani ulog u zatvoreno akcionarsko društvo može biti u izvršenom radu ili u uslugama društvu ako je to određeno osnivačkim aktom.

Ugovoreni ulozi koji se unose u novcu uplaćuju se do registracije društva i to najmanje 50% nominalne vrednosti upisanih akcija, odnosno 50% računovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, a ostatak se uplaćuje u roku od dve godine od dana registracije društva.

Ako se akcije ili druge hartije od vrednosti stiču unošenjem stvari i prava, njihovo plaćanje se vrši unošenjem tih stvari i prava u imovinu društva najkasnije u roku od dve godine od dana registracije društva.

Zatvoreno akcionarsko društvo je društvo čije se akcije izdaju samo njegovim osnivačima ili ograničenom broju drugih lica i može imati najviše 100 akcionara. Ukoliko se ovaj broj poveća i održi duže od godinu, dana to društvo postaje otvoreno akcionarsko društvo. Zatvoreno društvo ne može vršiti upis akcija javnom ponudom niti na drugi način nuditi akcije javnim putem.

Otvoreno akcionarsko društvo je društvo čiji osnivači u vreme njegovog osnivanja upute javni poziv za upis i uplatu akcija, javnom ponudom i prospektom u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti. U skladu s ovim zakonom, ono može biti kotirano i nekotirano. Otvoreno akcionarsko društvo ne može ograničiti prenos akcija trećim licima.

.
.
.

ZADRUGA I ZADRUŽNI SAVEZ


Z A D R U G A

Zadruga je oblik organizovanja fizičkih lica u kojoj oni, poslovanjem na zadružnim principima dobrovoljnosti i solidarnosti, demokratičnosti, ekonomskog učešća, jednakog prava upravljanja, samostalnosti, zadružnog obrazovanja i međuzadružne saradnje, ostvaruju svoje ekonomske, socijalne i kulturne interese.

Zadruge se osnivaju kao zemljoradničke – opšte i specijalizovane (žitarske, voćarske, vinogradarske, ratarske, stočarske, pčelarske, domaće radinosti i sl.), stambene, potrošačke, zanatske, zdravstvene, studentske, omladinske i učeničke, kao i druge vrste zadruga za obavljanje proizvodnje, prometa robe i vršenje usluga.

.
.
.

Z A D R U Ž N I S A V E Z

Zadružni savez je samostalna interesna i stručno-poslovna organizacija, koja se osniva radi unapređenja delatnosti zadruga i zaštite njihovih zajedničkih interesa.

Zadružni savez se osniva po vrstama zadruga i za određenu teritoriju, kao okružni za određeno područje i područje pokrajina, teritoriju republika i Državne zajednice SCG.


Izvor: Privredna komora Beograda, http://www.kombeg.org.yu/poslovanjebg/osnivanje_priv_sub.htm
 
Odgovor na temu

[es] :: E-Poslovanje :: DOO vs. agencija vs. NVO

[ Pregleda: 11732 | Odgovora: 6 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.