Moram priznati da rešenje zadatka sa funkcijom koje je ponudio učesnik koji je pisao o geometrijskom i analitčkom rešenju (sa beskonačnim matricama) nije prihvatljivo, pre svega zato što implicitno zadana funkcija u opštem slušaju nije funkcija, već u nekoj okolini bilo koje tačke koja zadovoljava jednačinu predstavlja funkciju kojom se neka od nepoznatih izražava preko ostalih. Takođe, u rešenju postoji i jedna greška koja nema veze sa postavkom nego sa matričnim računom. Naime, jednakost
za sve X,Y, gde su A i B kvadratne matrice istog reda, a X i Y kolone odgovarajućeg reda, je ekvivalentna sa

, dok se A=B može zaključiti samo u slučaju da su A i B simetrične matrice. Srkijevo rešenje nije dobro jer ima problem sa time gde se slika nula na osnovu svih onih uslova.
Štaviše, može se pokazati da ne postoji neprekidno rešenje, niti rešenje sa konačno mnogo tačaka prekida, tako da i Chupkovo rešenje otpada. Međutim, njihova ideja je dobra, s tim što je trebalo upotrebiti beskonačno mnogo intervala.
Naime, nulu ćemo preslikati u nulu, a za bilo koji ceo broj

preslikaćemo interval

na interval

sa

, interval

na interval

sa

, interval

na interval

sa

i interval

na interval

sa

.
Rešenja naravno ima beskonačno mnogo jer za svako rešenje

i realan broj

imamo i rešenje

.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.