Zasto je Linux mnogo sigurniji od Windowsa?

A jel' ima neki interni modem da radi po defaultu na Windowsu? Ja sam stavljao nekih 10-ak internih u razne računare sa WinXP doduše, i za svaki sam morao da instaliram drajver. Prednost je zbog toga što proizvođač napiše drajver za Windows, dok za Linux nije mnogo bitno, zbog malog procenta korisnika. Ali recimo, ja sam imao Connexant HCF modem, kupio sam ga još tamo kada je aktuelan bio Windows 98, negde pred WinMe, i imao sam drajver za Win95 i Win98. Jedva sam našao drajver na internetu kad se pojavio XP, jer proizvođač nikada nije obezbedio drajver za XP. Jbg, meni bilo isto k'o na Linuxu.

Ivane, obzirom na znanje koje poseduješ, ne bi sebi smeo da dopustiš toliko frljanja kao u ovoj temi, pogotovu zato što se radi o tvojoj struci.

Linux i nije ništa drugo osim tog kernela. Kakve crne UI aplikacije. Ni na Ubuntu Linuxu UI aplikacije nisu Linux. I sada treba zahvaliti nekome ko je nešto malo prčnuo po Linuxu i napravio MontaVistu, a "komunu" koja je razvila Linux i time odradila glavni deo posla, ko šiša. Što li ti frajeri nisu napravili MontaVistu od nule?

Otkad su Apache i MySQL GNU aplikacije? Inače su danas svi ludi za text-mode aplikacijama. No, kada smo kod text-mode aplikacija za GNU/Linux, možeš li da mi pokreneš QEPCAD? Baš mi treba. Ne znam da li je POSIX, samo znam da ga GNU/Linux i solaris vrte.

A to sa KDE-om je zasad (bar za mene) samo teorija dok neko ne napravi KDE za Windows sa instalacionim programom za koji će Ivan Dimković da kaže da nije imao problema sa njim, jer ja treba samo da ubacim Knoppix DVD da bih imao KDE. Da ne ispadne da treba biti neki ekspert, pa naterati KDE da radi pod cygwin-om.

No, i ja mislim da se taj dan bliži zajedno sa probližavanjem prve finalne verzije KDE 4, ali šta ćemo sa GNOME-om?

Što se mase tiče, naravno, misli se na procenat ljudi koji su uspeli da instaliraju Linux od onih koji su to uopšte pokušali.

---

Ovo za MP3?

Ako jeste.. o boze kakvih gluposti, znaci ne postoje zakonska ogranicenja za hiljade Freeware Windows paketa koji imaju MP3 funkcionalnost i dele se dzabe sirom Interneta, ali navodno postoje za Linux distribucije? :)

Ma kako da ne - stavar sa MP3 dekodiranjem je vrlo prosta:

a) Ako svoj proizvod prodajes, moras da platis patente
b) Ako svoj proizvod dajes za dzabe, ne moras da placas nista

Kako Ubuntu ne prodaje svoj proizvod, nego ga deli za dzabe, nema nikakve obaveze prema vlasnicima MP3 patenata. E, druga je stvar ako oni ne zele da stave MP3 dekoder iz nekih drugih razloga, u sta ne zelim da ulazim.

---

Ivane, upravo to što si napisao se ne uklapa u Ubuntu koncepciju.

Da bi oni ubacili dekoder, on mora biti slobodan, što pored ostalog znači da ga je dozvoljeno i prodavati. Oni ne žele da zabrane korisniku da proda kopiju Ubuntu diska, pa pošto mu to pravo ne mogu dati za MP3 dekoder, onda MP3 dekoder ne smeju da ugrade, a da ne promene uslove redistribucije na način koji im nije prihvatljiv.

---

Dobro, to je stvar Ubuntu-a - i nemojte mesati patente sa tim.

A i ne znam kako je to "zabranjeno" prodavati kopije Ubuntua sve i sa MP3 dekoderom, naravno kad se plate patenti koji kostaju isto za svakoga i daju se pod fer i nediskriminisucim uslovima :)

---

Ubuntu želi da korisnici mogu slobodno da razmenjuju kopije Ubuntua, sa ili bez nadoknade i bez da ikoga išta pitaju. Korisnik ne sme da naplati Ubuntu disk sa MP3 dekoderom drugom korisniku, bez da ikoga išta pita, već mora da plati MP3 patente da bi naplatio isporuku takvog diska.

---

Meni modem prepoznaju i XP i Vista. Disk sa drajverima sam bacio.



_{[Ovu poruku je menjao zoran_dojkic dana 28.08.2007. u 12:46 GMT+1]}

Meni Linux pušta ogg fajlove out of the box. Takođe, kompajlira C++ programe, ima OpenOffice.org, wxMaximu, MySQL, octave, pa čak i Layarus i to sve lepo out of the box.

Izvini što sam bio oštar, ali pazi da se ne pridružiš Axezu. Njemu izgleda nema više pomoći. Daješ previše kategorične izjave tipa "nikom živom Linux neće trebati na desktopu", ili

a i sam priznaješ da nisi stručnjak.

---

Mislim da su mašine OK. U stvari na jednoj mašini da budem iskren, nisam ja lično instalirao PCLOS. Dao sam prijatelju moj disk da on sam instalira a ja sam pratio proces preko telefona (pravi tech support). Zakucavao mu je prilikom boot-a i to i sa LILO i sa GRUB. Dešavalo se sledeće: taman kad treba da se pojavi boot loader on zakuca i to na istom mestu u oba slučaja. Ipak pretpostavljam da je do samog instalacionog CD-a jer nije odrađen md5sum (u datom momentu nisam znao kako se koristi isti, ipak sam još uvek linux newbe). Na drugoj mašini sam lično ja instalirao i opet isto tako da još jedna činjenica ide u prilog tome da je najverovatnie CD u pitanju.

@brcha:
Na žalost bacio sam samo brz pogled na LFS, tako da sam stekao pogrešan pojam o načinu instaliranja istog. Evo ga još jedan školski primer da ne treba govoriti o nečemu o čemu nam je znanje površno. Mada nije baš strašno samo sam zbijao šalu :-)

A što se tiče onog GNU/Vista OS, pa imajući u vidu koliko je aplikacija prešlo sa Linuksolikih operativnih sistema na Windows možda bi M$ stvarno trebao da poradi na novom imenu. Nešto kao "Microsoft GNU Distribution with Vista Kernel". Možda ne baš GNU, možda samo "Microsoft Software Distribution" ili kraće "MSD" kao što je "Berkeley Software Distribution". :-) :-) :-)

---

Moram da priložim amandman na to što ti reče. To što Ubuntu Linux želi da poštuje se zove „Debian Free Software Guidelines“ i tako nešto nije izmislio Ubuntu nego Debian GNU/Linux. Tačka jedan DFSG-a kaže sledeće:



Ok. To je to što si ti rekao i to je to čega se i Ubuntu drži. Ali, pojasni mi onda zbog čega na Debian GNU/Linux-u postoje paketi kao što je ovaj koji su direktno i bezobrazno namenjeni za „kršenje MP3 patenata“ jer „MAD is an MPEG audio decoder. It currently only supports the MPEG 1 standard, but fully implements all three audio layers (Layer I, Layer II, and Layer III, the latter often colloquially known as MP3.)“. Da li je to Debian GNU/Linux slučajno platio te patente i gluposti ili si ti možda slobodan da prodaješ i deliš Debian kome i kako god hoćeš, a ako baš i želiš da prodaješ nešto što je džabe, onda možda moraš i da se prilagodiš tome, pa da calneš i kintu za MP3 patent. A inače, ako se dobro sećam tog patenta, možeš ti i da prodaješ MP3 (de)kodere dokle god ne praviš profit preko neke cifre (mislim da je $100000 godišnje, ali nisam baš siguran). Tako da taj patent ne brani da ti ja prodam Debian GNU/Linux sa svojih 28 diskova (ako se uključi i source) za 200 din po disku, dokle god to ne radim suviše organizovano, tj. dokle god ne zarađujem suviše od toga.

Ajde sad probaj još jednom da mi pojasniš zbog čega to Ubuntu ne želi da distribuira nesrećne dekodere za MP3. Razumeo bih da je reč o koderima - kao slobodni format je ogg/*, pa želimo da stimulišemo ljude da ripuju svoje CD-ove u Ogg/Vorbis format (kao što ja npr. imam 20-30 GB muzike u Ogg/Vorbis formatu). Ali koja je fora da se ne stavi dekoder? Mislim, zbog čega onda ne isključe iz OpenOffice.org-a, Abiword-a i KOffice-a podršku za Micro$oftove omražene formate .doc, .xls, .ppt i slično? Siguran sam da to ne bi bilo preterano komplikovano za realizaciju i da bi se čak verovatno svelo na par svičeva u ./configure-u prilikom kompajliranja paketa.

---

Nikada nisam instalitrao debian, pa me zanima da li se to nalazi na debianovim diskovima ili se opciono skida sa interneta. Malo je nezahvalno da ja pravdam debian i odgovaram na pitanja zašto je njihova politika ovakva ili onakva, ali reći ću šta ja mislim o tome.

1. MP3 patenti nisu priznati u celom svetu, tako da je slobodna redistribucija takvih paketa u tim zemljama zaista legalna.
2. Ovaj paket je pod GPL u kojoj jasno piše da je licenca neprimenljiva ukoliko se kosi sa zakonima i propisima koji su na toj teritoriji važeći.
3. Ako neki softver na nekoj teritoriji možeš da valjaš, bez da ikoga išta pitaš, sve dok pritom ne zarađuješ više od $100000, onda redistribucija tog softvera na toj teritoriji, strogo gledano, nije slobodna. Međutim, ukoliko zadovoljiš obe strane, i zakon i licencu, onda je sve u redu.
4. Iako je ubuntu zasnovan na debianu, niti ubuntu odgovara za postupke debiana, niti obrnuto.

---

jel to kad se na boot-u pojavi LIL i tu stane boot?
ma to je sitnica, to se sredi bootovanjem sa diska (mountujes root particije gde je instaliran linux, a kernel se povuche sa diska), i instalira lilo ponovo sa opcijom -M da prepishe master boot record i to je to

---

sigurnost je "relativna"... sta hoces da zastitis, kako, sta, ko napada... itd..
ovo je izvadjeno iz kontexta jednog texta...
neki od "pogleda" na sigurnost....

Exposure Potential
1.You need physical access to the machine, but not a valid user login account.
2.You need physical access to the machine and must have a valid user login account.
3.You need a valid user login account, but do not need physical access to the target machine. Local network access (from inside the company network) is sufficient.
4.You need a valid user login account, but do not need physical access to the target machine. The target machine is accessible via the Internet from a remote location.
5.You can exploit a flaw remotely from the Internet without a valid login account for the target machine, but you cannot reach the flaw directly. Another barrier is in place, such as a router or firewall. This category is difficult to place in the correct order of severity, since a well-configured firewall may provide 100% protection, but not always. A poorly configured firewall may not present a barrier at all.
6.You can exploit a flaw remotely from the Internet without a valid login account for the target machine, but you cannot reach the flaw directly. Another less intrusive barrier is in place. This barrier may be another program (for example, the flaw is in Microsoft SQL Server, but must be exploited by embedding an ActiveX control or Javascript within a web page accessed by Microsoft Internet Information Server). In some cases, you must entice the user into an action in order to gain indirect access. For example, you must send a user an email that directs them to a web page that includes the malicious control or code. To use another common practice, the user is enticed to open an attachment to an email. The severity of this category varies depending on how cleverly the enticement is disguised as an innocent action.
7.You can exploit a flaw remotely from the Internet without a valid login account for the target machine, but you cannot reach the flaw directly. Nevertheless, the flaw is exploited indirectly but automatically. For example, a flaw in the Windows operating system is exploited immediately and automatically as soon as a user opens an email message in Outlook.
8.You can exploit a flaw remotely from the Internet simply by sending information directly to the target machine via the network. For example, one might be able to exploit a Denial Of Service (DoS) vulnerability simply by sending special network packets to a target web site, rendering that web site unavailable to other Internet users.

Exploitation Potential
1.The flaw exists but it has not yet been discovered. This flaw either requires infinite knowledge or a lucky accident to exploit.
2.The flaw requires expert programming skills and profound knowledge of the operating system, but its existence is not known well enough that many such attackers would be likely to exploit it.
3.The flaw is known by and requires attackers with expert programming skills and profound understanding of how the target software and operating system works in order to exploit.
4.The flaw requires expert programming skills, but someone has already created a virus, Trojan, or worm as a foundation. The programmer must only modify the code in order to exploit a new flaw, or modify the code in order to make the virus more dangerous.
5.The flaw required expert programming skills to create, but the code is available and it requires only mediocre programming skills to improve or modify the code in order to exploit the existing flaw, or future flaws.
6.The flaw requires only mediocre or novice programming skills, or rudimentary computer knowledge to exploit.
7.It is irrelevant how difficult it is to exploit the flaw, because someone has done the hard work of solving the means of exploiting the flaw, and made a intrusion kit publicly available for use by novices.
8.Anyone can exploit the flaw simply by typing simple text at a command line or pointing a browser to a URL.

Damage Potential
1.The flaw affects only the performance of another computer, but not significantly enough to make the computer stop responding.
2.The flaw only affects the attacker's own programs or files, but not the files or programs of other users.
3.The flaw exposes the information in co-worker's files, but not information from the administrator account or information in any system files.
4.The flaw allows an attacker to examine, change or delete a user's files. It does not allow the attacker to examine, change or delete administrator or system files.
5.The flaw allows an attacker to view sensitive information, whether by examining network traffic or by getting read-only access to administrator or system files.
6.The flaw allows an attacker to gain some but not all administrator-level privileges, perhaps within a restricted environment.
7.The flaw allows an attacker to either crash the system or otherwise cause the system to stop responding to normal requests. This is typically a Denial Of Service (DoS) attack. However, the attacker cannot actually gain control of the computer aside from stopping it from responding.
8.The flaw allows an attacker to change or delete all privileged files and information. The attacker can gain complete control of the target system and do virtually any amount of damage that a fully authorized system administrator can do.

Da je Windows dobar Microsoft bi radio film HALO na njihovom serveru a ne na LINUX-ovom


Pozdrav.... tek da i ja nesto kazem....

---

WOW e ako je tako onda je sigurno linux kvalitetniji i sigurniji :)

---

ne, oni samo hoce da probaju linux, da vide kako radi...

---

^Zato i ti samo probavaš Windows XP..

---

Hehe da, pingvini vec dugi niz godina probavaju XP i javljaju se sa njega ;-)

Mozda ih zeza drajver za mrezu ili DSL modem u Linuxu, ko ce ga znati :-)

---

Likove poput biotecha ne mozes ni uzeti ozbiljno.
Samo brukaju linux advokate kojih je izgleda svakog dana sve manje i manje.

---

ha ha...pa ja sam uglavnom na windowsu zbog prirode posla ali znam da je linux ok, ima svoje prednosti i zato ne pljujem po njemu
mozes da uradis sve, samo treba da znas kako.

ajde sad mi vi recite sto ne koriste windows servere?

---