Citat:
Ma moguce je sutra malo da se tada sa tolikom preciznoscu napravi... Tvoj pradeda ili cukundeda, je mozda bio nepismen kao vecina tadasnjeg stanovnistva u Srbiji, a to je bilo pre 100 godina. Zamisli koliko je njemu tesko bilo da izracuna kvadratni koren iz 4, a ne da sagradi identicnu piramidu uz pomoc jos milion ljudi koji su bili neukiji od njega.
Moguće je. Bez obzira na činjenicu sa verovatnoćom od 99,99% da moj pradeda i čukundeda nisu znali da izračunaju koren iz 4 a najverovatnije ni da čitaju ni pišu, matematika na tom nivou nije bila nepoznanica za faraonske Egipćane, bar ne za "dvorane". Sudeći, prema pisanim dokazima, koji su opet rastumačeni od strane eminentnih stručnjaka, u faraonskom Egiptu postojača je naučna elita, i to ne svaštarska - bilo je lekara, astronoma-astrologa, matematičara, književnika, školovanih sveštenika koji su posedovali zavidna znanja (to nisu nikakva čudesna znanja, već prilično zavidna znanja na kojima bi mogli da im pozavide savremeni experti). Ostali, po potrebi, radili su ono što im se kaže (više-manje takva situacija je i danas).
U prevodu, posedovali su (pojedinci) dovoljno znanja za poduhvat tipa kako izgraditi piramidu. Radna snaga je bila samo radna snaga koja je radila fizički deo posla - infrastrukturu i oruđe rada osmislile su učene glave.
Uz sve to, tolika preciznost može biti i čista slučajnost: Napraviš nešto sa ciljem da se ne sruši i pri tom da postigne cilj, a pri tom može da se pogodi neki mistični broj u objektu.
S druge strane, na strani zagovornika upliva strane visoke inteligencije (bogovi, IT, zaboravljene moći), ne može da se isključi ni levitacija, pomoć od strane boga, ITijevca,...
U svakom slučaju, oni napraviše piramide: u neke se nađoše mumije (čiji je identitet dokazan na osnovu rastumačenih spisa) i obredne posude, u neke ništa; i ostaviše nam veliku zagonetku: Ko, zašto, kako? Sve bi bilo mnogo asnije da nije izgorela Aleksandrijska biblioteka.
Citat:
Prvo ne radi se samo o gojaznim, a drugo kako klasicna fizika/hemija moze da objasni drzanje ogromne mase na njemu a da mu pritom ne odlepi kozu kao lepak prilikom odvajanja.
Poenta je da u tome nema neke posebne magije već čista prirodna slučajnost. S druge strane, da se dokaže da je nešto specijalno, to bi bila samo neznatna genetska mutacija - sve na broju, samo može da priviče metal i staklo (ja mogu da zadržim šnalicu, spajalicu i slične sitne predmete - dokaz tvrdnje da je u pitanju samo fizičko-hemijska reakcija). Imamo u Srbiji i dečaka koji ne podnosi toplotu, a u šortsu i majci gazi kroz sneg na -15 kao da ide kroz vodu na +35.
ER