Nizom ekvivalencija je dokazano:
(f(c)-f(a))/(c-a) < (f(b)-f(a))/(b-a)
To ne znači da je f(x)/x rastuća funkcija.
Dokaz teoreme tablicnog limesa? - (sinx/x)
Zaključano
Zakačeno
Nego šta znači za
i
?
i
?
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
@BrutalCoin
Dakle, iz nejednakosti

sledi da za svako
važi
.
Dakle, iz nejednakosti

sledi da za svako
važi
.Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
izmenjeno 1 put, poslednji put miki069 02.05.2023. u 09:56
Izmene poruke
- miki06902.05.2023. u 09:56zapis iz teksta poruke
Za a=0 i ako je f(0)=0, znači da je rastuća.
Za neko drugo a ne znači ništa.
Ako f(0) nije nula, takođe ne znači ništa.
Pošto je tg(0)=0, može se primeniti.
Kada smo dokazali da traženi limes postoji, kako dokazujemo da je = 1?
Za neko drugo a ne znači ništa.
Ako f(0) nije nula, takođe ne znači ništa.
Pošto je tg(0)=0, može se primeniti.
Kada smo dokazali da traženi limes postoji, kako dokazujemo da je = 1?
izmenjeno 1 put, poslednji put Nedeljko 02.05.2023. u 21:36
Izmene poruke
- Nedeljko02.05.2023. u 21:36zapis iz teksta poruke
, pa iz konkavnosti funkcije
i konveksnosti funkcije
sledi da je
opadajuća, a
rastuća funkcija.Monotone funkcije imaju limes u nuli sa desne strane. Pokazao sam kako se izvodi da je taj limes pozitivan i konačan.
Ako uglove meriš u stepenima, a ne u radijanima, onda taj limes nije jednak 1. Međutim, moguć je izbor funkcije mere ugla (koja je određena jednoznačno do na multiplikativnu konstantu), tako da taj limes bude jednak jedinici.
Za takav izbor funkcije mere ugla važi da je
i
, pa je brzina tačke
konstantno jednaka jedinici, odakle sledi da je ta funkcija mere ugla jednaka meri ugla u radijanima.Edit:
promenjeno u
.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Svi prethodni navedeni metodi dokazivanja "padaju u vodu" jer se pozivaju na izvod sin' = cos.
Ti sad napišeš da važi (sin(x))' = cos(x)
Šta je onda u tvom izvodjenju dokaza novo kad smo i za (sada već klasičan) geometrijski metod polazili od te iste pretpostavke ((sin(x))' = cos(x)) a zatim taj metod dokazivanja odbacivali upravo zbog te (nedokazane) pretpostavke?
Ti sad napišeš da važi (sin(x))' = cos(x)
Šta je onda u tvom izvodjenju dokaza novo kad smo i za (sada već klasičan) geometrijski metod polazili od te iste pretpostavke ((sin(x))' = cos(x)) a zatim taj metod dokazivanja odbacivali upravo zbog te (nedokazane) pretpostavke?
Ne poziva se nigde u dokazu na izvod.
Kada prihvatimo da je limes = 1, dokazuje da je mera ugla bila u radijanima a ne u stepenima ili gradijanima.
Koristi vektor brzine, da bi dokazao radijane. A brzina je prvi izvod radijus vektora.
Za mene je dokaz korektan.
Još samo da dokažem konveksnost za tg(x).
Nije baš trivijalno kao dokaz konkavnosti za sin(x), ali je rešivo.
Kada prihvatimo da je limes = 1, dokazuje da je mera ugla bila u radijanima a ne u stepenima ili gradijanima.
Koristi vektor brzine, da bi dokazao radijane. A brzina je prvi izvod radijus vektora.
Za mene je dokaz korektan.
Još samo da dokažem konveksnost za tg(x).
Nije baš trivijalno kao dokaz konkavnosti za sin(x), ali je rešivo.
Citat:
Za takav izbor funkcije mere ugla važi da je (sin(x))' = cos(x) i (cos(x))' = -sin(x), pa je brzina tačke konstantno jednaka jedinici
Prvo ima izvod "pa" na osnovu toga zaključuje da je brzina konstantno jednaka jedinici.
Zar to nije korišćenje izvoda?
Mislim, ono, nismo ni morali da potežemo Jensenove nejednakosti nago odmah, du - "imamo takvu meru ugla za koju je brzina konstanto jednaka jedinici!"
Onda samo još da odgonetnemo kako smo izabrali baš takvu funkciju?
Trial & error?
Kada bi ugao x merili u stepenima, onda bi rezultat limesa bio pi/180, a ne 1.
Kada bi ugao x merili u gradijanima, onda bi rezultat limesa bio neki treći broj.
Ne znam koji, jer ne znam definiciju gradijana.
Nedeljko je dokazao da je rezultat limesa konstanta veća od 0 i manja od beskonačnosti.
Ako prihvatimo da je limes 1, onda tražimo meru ugla.
Može i obrnuto.
Mislim da je sve korektno.
Kada bi ugao x merili u gradijanima, onda bi rezultat limesa bio neki treći broj.
Ne znam koji, jer ne znam definiciju gradijana.
Nedeljko je dokazao da je rezultat limesa konstanta veća od 0 i manja od beskonačnosti.
Ako prihvatimo da je limes 1, onda tražimo meru ugla.
Može i obrnuto.
Mislim da je sve korektno.
Preko dužine upisanih tetiva.

Preko kosinisne teoreme se lako dokaže da je dužina tetive BD jednaka 2*sin(x/2).
Ako kružni luk podelimo simetralom ugla x, dobijemo dve upisane tetive čiji je zbir 4*sin(x/4).
Posle sledeće podele uglova x/2 simetralama imamo 4 tetive čiji je zbir jednak 8*sin(x/8).
Posle n-1 iteracije imamo da je zbir tetiva jednak 2^n*sin(x/(2^n)).
Kada pustimo da n teži u beskonačno, intuitivno, zbir tetiva teži dužini kružnog luka x.
To jest 2^n*sin(x/(2^n)) teži x.
Odatle sin(x/(2^n)) teži ka x/(2^n), što je i dokaz traženog limesa.

Preko kosinisne teoreme se lako dokaže da je dužina tetive BD jednaka 2*sin(x/2).
Ako kružni luk podelimo simetralom ugla x, dobijemo dve upisane tetive čiji je zbir 4*sin(x/4).
Posle sledeće podele uglova x/2 simetralama imamo 4 tetive čiji je zbir jednak 8*sin(x/8).
Posle n-1 iteracije imamo da je zbir tetiva jednak 2^n*sin(x/(2^n)).
Kada pustimo da n teži u beskonačno, intuitivno, zbir tetiva teži dužini kružnog luka x.
To jest 2^n*sin(x/(2^n)) teži x.
Odatle sin(x/(2^n)) teži ka x/(2^n), što je i dokaz traženog limesa.
Mera ugla se može odabrati tako da važi
, a odatle se lako izvode obrasci za izvode sinusa i kosinusa za istu tu meru ugla.
, a odatle se lako izvode obrasci za izvode sinusa i kosinusa za istu tu meru ugla.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Da ne petljam sa simetralama.
BD = 2*sin(x/2) < x
Da li može da se prihvati da kada x teži nuli da dužina tetive BD teži ka x?
BD = 2*sin(x/2) < x
Da li može da se prihvati da kada x teži nuli da dužina tetive BD teži ka x?
Ne može jer je x promenljiva iz graničnog procesa. Verovatno si mislio da količnik te dve veličine teži jedinici. Opet, to zavisi od izbora funckije mere ugla.
Moguć je i pristup sa površinama, ali onda ima drugih stavova koje treba dokazati.
Moguć je i pristup sa površinama, ali onda ima drugih stavova koje treba dokazati.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Citat:
miki069
Kada bi ugao x merili u stepenima, onda bi rezultat limesa bio pi/180, a ne 1.
Kada bi ugao x merili u stepenima, onda bi rezultat limesa bio pi/180, a ne 1.
Sad sam ukapirao...
Vi pod "funkcija mere ugla" podrazumevate jedinice mere.
Ja to posmatram kao dva različita pojma.
Onda u redu (za limes =1).
Tada imaš odgovor i na pitanje
Citat:
Da li može da se prihvati da kada x teži nuli da dužina tetive BD teži ka x?
Dužina tetiva nije funkcija mere ugla, jer ako bi dužinu tetiva uzeli za funkciju mere ugla tada za uglove
α1 + α2 = α3
može biti
M(α1) + M(α2) > M(α3)
pa dužina tetiva nije odgovarajuća mera.
Nigde ne mogu da nađem stav da je obim pravilnog n-tougla veći od obima u njega upisane kružnice.
Dokaz tog stava bi ujedno bio i lagan dokaz ovog limesa.
Dokazao sam konveksnost funkcije tg(x) na intervalu [0,π/2).
Dokaz tog stava bi ujedno bio i lagan dokaz ovog limesa.
Dokazao sam konveksnost funkcije tg(x) na intervalu [0,π/2).
Za taj pristup preko površina treba dokazati da se mera ugla može definisati kao površina odgovarajućeg kružnog isečka jediničnog poluprečnika. To se dokazuje primenom invarijantnosti mere za izometrije i aditivnosti mere. Uvedena mera je polovina mere u radijanima. Onda se može primeniti metod sa površinama.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Da ne otvaram novu temu.
Kako bi išao dokaz za:

Posle dokaza da je funkcija
konveksna imamo da je funkcija
rastuća.
Kako bi išao dokaz za:

Posle dokaza da je funkcija
konveksna imamo da je funkcija
rastuća.
Prvo uvedi funkciju
za
i
racionalno. Onda dokaži
,
,
i monotoniju i iskoristi
za
da dokažeš da ako je
niz racionalnih brojeva koji teži nuli da je onda
. To iskoristi da dokažeš sledeće: ako je
rastući niz racionalnih brojeva, a
opadajući niz racionalnih brojeva, pri čemu je
, onda mora biti
, odnosno
. To ti omogućava da definišeš jednoznačno
za
i
realno kao jedinstevno neprekidno produženje sa racionalnih eksponenata na realne.
Funkcija
je za
J-konveksna i neprekidna, pa je konveksna, pa je funkcija
rastuća. Kada sa desne strane
teži nuli, onda
opada, ali je stalno veće od nule, pa konvergira nenegativnoj vrednosti. Za
je
,
pa se konvergencija svodi na konvergenciju u slučaju da je
. Analogno važi i u slučaju kada
teži nuli sa leve strane. Pošto smo dokazali konvergenciju, možemo definisati funkciju
.
Sada se lako izvodi da je
.
Ako je
, onda je
pa je funkcija konstantna i jednaka vrednosti
pa je
. Dakle, za
je
, dok za
važi
. Iz identiteta

sledi da je
.
Odatle sledi da je
, odnosno
,
.
Takođe, smenom
se dobija da važi
.
Sada je lako izvesti strogu monotoniju funkcije
. Za
je
.
Slično, iz
i
sledi neograničenost funkcije
i odozgo i odozdo. Dokažimo neprekidnost.
Iz monotonije sledi da postoje limesi i sa leve i sa desne strane. Svaka monotona funkcija može imati najviše prebrojivo mnogo tačaka prekida, pa postoje tačke u kojima je funkcija
neprekidna. Neka je neprkidna u tački
. Za svaki niz
koji konvergira nekoj tački
važi da niz
konvergira ka
, pa važi
,
pa je neprekidna i u tački
. Dakle, neprekidna je svuda. Pritom je
i sa ob strane neograničena i strogo rastuća, pa je bijekcija skup
na
, pa postoji jedinstvena vrednost
za koju je
. Tada važi
,
a samim tim i
.
Pritom je
,
pa je
ništa drugo do inverzna funkcija funkcije
, odnosno logaritam za osnovu
. Izvod funkcije
se sada može izvesti kao izvod inverza funkcije
.
za
i
racionalno. Onda dokaži
,
,
i monotoniju i iskoristi
za
da dokažeš da ako je
niz racionalnih brojeva koji teži nuli da je onda
. To iskoristi da dokažeš sledeće: ako je
rastući niz racionalnih brojeva, a
opadajući niz racionalnih brojeva, pri čemu je
, onda mora biti
, odnosno
. To ti omogućava da definišeš jednoznačno
za
i
realno kao jedinstevno neprekidno produženje sa racionalnih eksponenata na realne.Funkcija
je za
J-konveksna i neprekidna, pa je konveksna, pa je funkcija
rastuća. Kada sa desne strane
teži nuli, onda
opada, ali je stalno veće od nule, pa konvergira nenegativnoj vrednosti. Za
je
,pa se konvergencija svodi na konvergenciju u slučaju da je
. Analogno važi i u slučaju kada
teži nuli sa leve strane. Pošto smo dokazali konvergenciju, možemo definisati funkciju
.Sada se lako izvodi da je
.Ako je
, onda je
pa je funkcija konstantna i jednaka vrednosti
pa je
. Dakle, za
je
, dok za
važi
. Iz identiteta
sledi da je
.Odatle sledi da je
, odnosno
,
.Takođe, smenom
se dobija da važi
.Sada je lako izvesti strogu monotoniju funkcije
. Za
je
.Slično, iz
i
sledi neograničenost funkcije
i odozgo i odozdo. Dokažimo neprekidnost.Iz monotonije sledi da postoje limesi i sa leve i sa desne strane. Svaka monotona funkcija može imati najviše prebrojivo mnogo tačaka prekida, pa postoje tačke u kojima je funkcija
neprekidna. Neka je neprkidna u tački
. Za svaki niz
koji konvergira nekoj tački
važi da niz
konvergira ka
, pa važi
,pa je neprekidna i u tački
. Dakle, neprekidna je svuda. Pritom je
i sa ob strane neograničena i strogo rastuća, pa je bijekcija skup
na
, pa postoji jedinstvena vrednost
za koju je
. Tada važi
,a samim tim i
.Pritom je
,pa je
ništa drugo do inverzna funkcija funkcije
, odnosno logaritam za osnovu
. Izvod funkcije
se sada može izvesti kao izvod inverza funkcije
.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Isparvka, definicija funkcije
treba da glasi
za
.
treba da glasi
za
.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Citat:
miki069:
Preko dužine upisanih tetiva.

Preko kosinisne teoreme se lako dokaže da je dužina tetive BD jednaka 2*sin(x/2).
Ako kružni luk podelimo simetralom ugla x, dobijemo dve upisane tetive čiji je zbir 4*sin(x/4).
Posle sledeće podele uglova x/2 simetralama imamo 4 tetive čiji je zbir jednak 8*sin(x/8).
Posle n-1 iteracije imamo da je zbir tetiva jednak 2^n*sin(x/(2^n)).
Kada pustimo da n teži u beskonačno, intuitivno, zbir tetiva teži dužini kružnog luka x.
To jest 2^n*sin(x/(2^n)) teži x.
Odatle sin(x/(2^n)) teži ka x/(2^n), što je i dokaz traženog limesa.
Preko dužine upisanih tetiva.

Preko kosinisne teoreme se lako dokaže da je dužina tetive BD jednaka 2*sin(x/2).
Ako kružni luk podelimo simetralom ugla x, dobijemo dve upisane tetive čiji je zbir 4*sin(x/4).
Posle sledeće podele uglova x/2 simetralama imamo 4 tetive čiji je zbir jednak 8*sin(x/8).
Posle n-1 iteracije imamo da je zbir tetiva jednak 2^n*sin(x/(2^n)).
Kada pustimo da n teži u beskonačno, intuitivno, zbir tetiva teži dužini kružnog luka x.
To jest 2^n*sin(x/(2^n)) teži x.
Odatle sin(x/(2^n)) teži ka x/(2^n), što je i dokaz traženog limesa.
Ako pustimo da n teži u beskonačnost imamo dokaz traženog limesa.
Korektno?