Međutim, u ovom slučaju radi se o potezu koji je veoma bitan za sve (PC) korisnike. Prvo, sada pored Chroimium-a, ostaje još samo Firefox kao browser koji je (sa svojim engine-om i pratećim tehnologijama) dostupan svima. Odnosno, Chromium-based browseri će se uskoro naći kod 80-85% korisnika, s trendom daljeg rasta. Ako zanemarimo Safari sa svojih nekoliko procenata, i koji svakako nema problema sa sredstvima za razvoj, jedina prava alternativa zavisi upravo od Google-a. Jer razvoj Firefoxa zavisi od novca koji Gugl daje Mozili kako bi njihov pretraživač bio podrazumevani nakon instalacije. Ukoliko udeo FF-a bude padao, Gugl će imati manje interesa da daje novac. Još ako se ima u vidu da je FF prvi izbor linuksaša i privacy advokata, tj. da će im pretraživač biti DDG, StartPage, SearX... pitanje je da li se Guglu isplati to planinarenje. Mada nije da nemaju novca za bacanje. Tako da ćemo doći u sitaciju kao pre 15-ak godina kada je IE, odnosno Microsoft imao monopol u ovom polju. S tim što je sada situacija znatno lošija. Jer za razliku od tog perioda, kada smo browser koristili za pretragu, čitanje vesti i zanimljivih strana na netu, sada se najmanje koristi za te svrhe, a najviše kao alternativa klasičnom aplikativnom softveru.
Danas je čest slučaj da se neki novi program/servis nudi prvo preko veba i mobilne aplikacije, a kasnije možda i izađe i desktop verzija "optimizovana" za standardnu PC upotrebu. S jedne strane, korisnici su već navikli da za skoro sve što rade na računaru, rade iz browsera - mail, audio i video sadržaj, im/voip, office... a sve češće su tu i ozbiljniji alati za poslovnu primenu - CRM/ERP, software development, CAD, project management.... S druge strane, developerima to olakšava posao, jer vrlo lako mogu da podrže različite (sve) platforme, lakše ažuriraju softver, testiraju, popravljaju bagove itd. U situaciji kada više različitih browsera ima značajan udeo (5+ %), mnogi se trude da ih podrže sve, ili većinu. U situaciji kada jedan ima veliku većinu, mnogi ne žele da troše resurse na druge browsere. Jednostavno će navesti da njihov program radi samo u određenom browseru, u određenom OS-u i to je to. Nekada možda postoji tehnički razlog iz kog je nešto nemoguće portovati, ali najčešće je to odluka developera, tj. njihovog menadžmenta. Što na kraju ima negativan uticaj na (mnoge) korisnike.
Npr. sećam se perioda od pre 3-4 godine i stare Opere (v12). Za mene je to bio jedini normalan browser, sa gomilom prednosti u odnosu na konkurenciju. Ali sve je to bilo uzalud, jer je bilo sve više stranica i sadržaja koji jednostvano nije funkcionisao u tom browseru. Tada sam koristio ne beta verzije alternitivnih programa, već alfa (npr. Otter, koji je sada stigao do v1.0). Jer su tadašnje ozbiljne alternative (Opera 15 , Firefox...) postale Chrome klonovi. U međuvremenu su se srećom izdvojili i uz Vivaldi postali znatno bolji programi. Ali to što su sadašnji alternativni programi, koji su po mogućnostima i nekim karakteristikama ispred Chrome-a, bazirani na istoj osnovi (Chromium), ne znači da će stranice i sadržaj optimizovan za Chrome raditi podjednako dobro i u tim programima (npr. Vivaldi, Brave, Opera, Falkon, sada i Edge). A nisu retki ni primeri da ne rade uopšte. Ovo je jedan od primera iz Vivaldi browsera:
https://i.imgur.com/YrUwKm3.png
Pri čemu čak i promenom user-agenta sa odgovrajućom ekstenzijom problem ostaje. Dok s druge strane, Firefox sa tim "rešenjem" može da premosti ovo ograničenje. Ali to nije ono što ja kao Firefox korisnik želim. Jednom sam imao problem prilikom kupovine karte preko Alitalia sajta i nakon kontaktiranja podrške, rekli su da preporučuju Chrome za on-line kupovinu. Mislim da od tada nisam više leteo avionom te kompanije
Drugi razlog zašto je ova odluka loša je to što Chromium nije samo osnova skoro svih web browsera, već sve češće i drugog aplikativnog softvera. I to uglavnom kroz Electron, čiji je "vlasnik" od skoro Microsoft. Mislim, to je dobro za MS i mnoge developere, ali opet loše za korisnike. Ta kombinacija je, uz neke druge alate postala standard za novi aplikativni softver. I developeri se hvale kako podržavaju (skoro) sve platforme. Što je dobro. Međutim, ono što nije dobro je što takvi programi uglavnom nisu optimizovani ni za jednu. I ne mislim samo na performanse, već i na GUI i samo korišćenje programa. Jednostavno, ako je nekome fokus na web (browser) varijanti, teško da isti program može napraviti i kao standardni PC program sa GUI/keyboard elementima na koje smo navikli i koji nam olakšavaju rad. I dok u nekim situacijama to može imati smisla, često su takvi programi tromi, troše više resursa i fale im opcije koje imaju "tradicionalni" programi pisani sa jasnim ciljem - da budu korisni, efikasni i zadovolje potrebe korisnika.
Ako se na sve ovo dodaju i UWP programi, koji su slični Electron varijantama (UI za web/mobile, tromost, nedostatak opcija), nameće se pitanje kuda ide razvoj aplikativnog softvera za PC. Tj. da li je glavni cilj napraviti upotrebljiv program prema potrebama korisnika, ili napraviti nešto reda radi, da bi menadžment kompanije mogao da se pohvali i opravda utrošene resurse.
Ja razumem da se danas sve seli u oblake, da svi hoće pristup svemu na svim uređajima, da je grupno korišćenje među prioritetima i slično, ali sve se to može postići tako da se na svakoj platformi može izvući maksimum iz postojećih resursa. Na PC-u su to veliki ekran velike rezolucije (ili više njih), miš (sa 6+ tastera), tastatura (sa gomilom prečica)... Jedan od najboljih primera je (bio) MS OneNote. Odlična desktop verzija (po mom mišljenju najbolji program te vrste), odlična mobilna aplikacija i pristup iz browsera. Integracija sa Onedrive-om, deljenje i saradnja su takođe dobro odrađeni. I upravo je tu MS odlučio da napravi rez, ubije win32 desktop verziju i ostavi korisnike na UWP varijanti. Ne znam koji je razlog, ali znam da MS ima resurse da razvija takav progam.
I umesto da se programi razvijaju tako da korisnici dobiju najbolje moguće rešenje (MS office + Office online, Libreoffice + Collabora, QOwnNotes + Nextcloud notes, Thunderbird + bilo koji webmail, Keepassxc + browser plugin), dolazimo u situaciju da je fokus na izmišljanju tople vode pakovanju web stranice u "drugačiju" formu. Pa tako imamo programe kao što su wavebox, rambox, franz, station... koji se hvale kako su tu da povećaju produktivnost. Neverovatno je da su korisnici pristali da instaliraju program koji će im prepakovati loš(ij)e web rešenje (npr. google docs) u "desktop" varijantu koja je po svim parametrima iza tradicionalnih paketa kao što su MS office, Softmaker office, Libreoffice... Nije čak ni dodavanje dve kante RAM-a toliki problem, ako bi to zaista radilo bolje. Ali ne radi. Mogu da razumem da se takva opcija koristi ukoliko za određenu platformu ne postoji drugo rešenje, a korisniku je neophodan određeni program. Onda ovako nešto ima smisla:
https://www.dedoimedo.com/computers/manjaro-ms-office-online.html
Ali nekad stvari odu predaleko
https://libre.lugons.org/index...brijum-nivo-tri-novo-iskustvo/
I na sve ovo, imamo ekspanziju servisa koji nam nude da vrte naše programe na njihovom hardveru, kako mi ne bismo razmišljali o održavanju sistema.
https://liquidsky.com
https://shadow.tech/usen
https://www.ovh.com/world/cloud/cloud-desktop/infrastructure/
Možda još uvek nismo došli do toga da je PC samo "terminal", a sve ostalo "negde tamo", ali čini mi se da smo veoma blizu tom scenariju. Evo i jednog teksta na temu odakle su neki od navedenih komentara, između ostalog i (link za) naslov
https://daringfireball.net/201...and_the_decline_of_native_apps
Jedino što je neko mislio da će to pogoditi samo Windows, ali nema razlike ni sa drugim sistemima
>>> User oriented browsers
>>> Modern Microprocessors Guide
>>> PrivacyGuides