Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Izrada DC-DC Pretvarača

[es] :: Elektronika :: Izrada DC-DC Pretvarača

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13

[ Pregleda: 72430 | Odgovora: 255 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

gigabyte091
Nezaposlen
Zagreb

Član broj: 307424
Poruke: 466
*.zg3.cable.xnet.hr.



+21 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 11:33 - pre 137 meseci
Pozdrav, mislim da nema potrebe sa igranjem broja namotaja pošto kada je pin 3 na masi, sve funkcionira odlično tako da bi se trebalo pozornost obratiti upravo na dio koji mjeri struju jer je on vjerojatni uzrok nestabilnosti.

To je ono što me muči, bez tog djela koji mjeri struju, napajanje radi odlično, nema nikakvih zvukova.

Imam kondenzatore i na primaru, bez brige.

Bez osciloskopa ovo je kao hodanje u mrklom mraku...

 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 15:29 - pre 137 meseci
@gigabyte091

Morao sam da se "zavucem" u tvoju shemu jer vidim da nesto ne ide.

Posto nemas osciloskop, preduzecemo sve mere predostroznosti da bi ti to proradilo.
Ovakvim izvodjenjem cemo eliminisati "fantomske" pojave.

Za pocetak ces postaviti izlazni elko sa bar trostruko vecim radnim naponom od ocekivanog (kasnije ces videti zasto).

Posto pretpostavljam da ces ovaj pretvarac napona napajati sa Pb akumulatora, kao opseg ulaznog napona cemo uzeti
raspon od 10,8V - 14,6V.

Slika govori vise od reci. Postavio sam pdf sa napomenama.

Dopunicu napomene:
-podrazumevam da si bifilarno namotao primare i sekundare?
-podrazumevam da ti B ne prelazi 350mT za 50KHz minimalno, znam da umes da izracunas.
-na pdf, dvostruki vodovi asociraju na kratke i debele vodove
-source vodovi moraju biti veoma simetricno izvedeni, i sa njihove sredisne tacke izvesti Risense.
-sva tri voda primara upresti u triplet, pa ih sa maksimalnim postovanjem jednakih duzina dovesti na pripadajuce tacke.
-takodje veze sekundara sa diodama trebalo bi da budu potpuno simetricne (kao na slici), ukoliko su te veze duze od 2-3cm, izvedi predeni triplet kao na primaru.
-dok struja tece kroz predeni triplet ili paricu, minimalna je emisija magnetnog polja iz tog voda, takodje i minimana mogucnost da taj par (triplet) "cuje" tudje magnetno polje, zato takve vodove dovedi sto blize potrebnim tackama pa ih na najkracem rastojanju rasiri da bi ih prikljucio.
-povratnu vezu po naponu mozes dovesti predenom paricom sa samih izlaznih stipaljki.Tako dobijas pravi remote-sense, gde je kompenzovan pad napona na izlaznim kablovima.
-snubber za push-pull treba izvesti kao na shemi, to je energetski daleko ekonomicnija varijanta, ujedno se spikes kupe sa onih tacaka sa kojih se i generisu. Moze jos ekonomicnije, ali zbog predostroznosti sam stavio ovu varijantu.
Kada sve sastavis i proradi ti kako treba, povecavaces R1 do te granice da napon na zenerici tek dostigne prag njenog provodjenja pri maksimlnoj snazi pretvaraca. Tada ce biti ekonomicno.
-frekvenciju si promasio u katastrofalnim granicama (vidi na pdf koje Rt iCt sam stavio za od 60-80KHz otprilike), zato ti jezgro dugo boravi u zasicenju, strujna povratna veza ludi, okine ti drugi komparator za limit, udje u soft start i tako u krug.
- nisam izveo neku bas briljantnu slope kompenzaciju, ali ovakva ce biti dovoljna uz koriscenje veoma standardnih velicina komponenti.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NI JEDNU LINIJU NISAM SLUCAJNO POVUKAO!

Shema u potpunosti asocira nacin razvodjenja vodova (ili pcb), ono sto treba da bude blizu necega i na shemi je tako izvedeno, takodje je i fizicki raspored korespodentan.
Posebno tesno uz -FB (pin 2) treba postaviti komponente, sa sto kracim nozicama na toj strani komponente.

Zasto bas otpornik R8 do -FB a C12 do COMP(enzacije) kada je moglo i obrnuto?
Zato sto otpornik ima MANJI parazitni kapacitet prema okolini (svodi se na duzinu njegove nozice a kada zapocne otporni deo njegov uticaj je sve manji) nego blok kondenzator (njegova nozica je vezana za kompletnu povrsinu jedne njegove strane, i ima znatno veci parazitni kapacitet prema okolini sa kog moze pokupiti "fantome"), takodje, pin COMP je niskoimpendansan pa ce znacajno redukovati uticaj takvih pojava, "pridoslih" sa kondenzatora.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa pretpostavkom da zelis maksimalni stabilisani napon od 24V, pri punoj struji u svim uslovima, napravicemo proceduru za ostalo.

Kada prepravis sklop da ti bude povezan kao na pdf, poceces ovako:

-vezaces opteretni otpor za priblizno 2/3 ocekivanog maksimalnog opterecenja.
-dovesces napajanje od 10,8-11V
-spojices -FB (pin 2) na masu (pin 5), na taj nacin ces dobiti maksimalnu snagu koju ovaj pretvarac moze dati sa pripadajucim elemetima.
-izlazni napon ce ti biti bitno uvecan (zato izlazni elko za bar 63V, a podrazumevam da izlazne diode mogu podneti bar 100V)
-ako ti je izlazni mapon drasticno veci od potrebnog (skoro dvostruko) onda je trafo ok namotan (dovoljno je navoja na sekundaru)
-kada si se uverio da je napon veliki, smanjices opteretni otpor na vrednost od 27V/Imax (koju zelis). To je zato da bi pri minimalnom ulaznom naponu regulator imao jos izvesnu rezervu za stabilizaciju. 24V/0,9 (2 x 45% duty).
-smanjivaces Risense dotle dok ti regulator u ovim uslovima ne bude stabilno isporucivao 27V pri Imax (bez bitnog "ljuljanja" napona, sto ti je znak da si izasao iz zone drugog komparatora za strujni limit). Regulator inace treba da ima limit tek pri nesto vecem opterecenju od ovog. Dakle, znaces kada ti radi curr limit po tome sto izlazni napon ne moze odrzati 27V pri Imax (sa kratkospojenim -FB), i napon se ljulja (treperi), zbog delovanja soft starta.
-kada dobijes zadovoljavajucu snagu, otkacices -FB od mase.
-napon ce ti u trenu postati stabilnih 24VDC (ukoliko si ispravno proracunao R9)
-dovesces nominalni napon napajanja (oko 12,5V), i vratices opteretni otpornik na oko 2/3 opterecenja regulatora.
- sada ces zakaciti audio pojacavac i "slusati" izlazni napon (njegov ripple).
-zapoceces sa C12= 4,7nF, a umesto R8 ces staviti trimer pot. od 100K.
-podesavanjem R8, trazices tacku gde se na audio amp. ne cuje bas nista (osim njegovog suma i nesto ubrizganih smetni iz SMPS, a to ti je iste velicine kada spojis kratko ulaze audio amp, pri cemu je i dalje zakacena njegova masa za masu SMPS).
-ako ne mozes u celom opsegu trimera naci "besuman" rad, pokusaj sa drugom velicinom C12.
-Kada dobijes sto zelis, trebalo bi da u opsegu opterecenja od 20-tak do 100% imas miran rad. Na bas malim opterecenjima ce ti regulator mozda intermitirati, pa ces tesko bez osciloskopa skockati to pri light load.
-ako treba, mozes malo iskorigovati R8.

------------------------------------------------------------------------
To je to. Mora proraditi na "prvu".
U punom rasponu opterecenja napon ne sme da "mrdne" vise od par desetina mV.
Strujni limit bi trebalo da bude na oko 20% vise od max. struje. Tako ga namesti.

Pozdrav!

Ah da, da dodam jos nesto: Primetio si kako "izolujem" UCC3808 od power napajanja (dioda-otpornik).
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 16:42 - pre 137 meseci
@gigabyte091

Takodje pretpostavljam da si izabrao UCC3808-2, koji moze startovati sa oko 5,1-2V u ovom slucaju.
Ukoliko je UCC3808-1, nece moci da startuje ispod oko 13,2-3 Vsup, pa bi za minimalnih 12,5Vstartup morao daizbacis diodu D3, a na zalost, to bi prilicno smanjilo imunost na "buku" od power dela, no i tako ce raditi.

Pozdrav!
 
Odgovor na temu

gigabyte091
Nezaposlen
Zagreb

Član broj: 307424
Poruke: 466
*.zg3.cable.xnet.hr.



+21 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 17:02 - pre 137 meseci
Pozdrav @macolakg

Nije mi ni palo na pamet da mi je jezgra u zasićenju, pogotovo zato što nije bilo pretjerane struje u praznom hodu ili grijanja jezgre.

Danas nikako nebudem mogao izvesti ovo pošto nemam neke komponente, a i čeka me knjiga i višesatno učenje za faks.

Pitanje u vezi pojačala: Može li to biti obično audio pojačalo ? pa samo potenciometrom smanjim ulazni signal na dozvoljenu vrijednost ?

Sve je već na pločici ali mi nije problem odlemiti sve, samo da profunkcionira. Vodovi od sourcea prema shuntu već jesu simetrični, pazio sam na to kao i vodovi od dioda ka kondenzatoru i zavojnici.

Napon kad je FB na masi je oko 56V. Znači barem sam transformator dobro namotao.

I čemu služi zener dioda paralelno spojena kondenzatorima ?
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 19:22 - pre 137 meseci
Citat:
gigabyte091: Pozdrav @macolakg

Nije mi ni palo na pamet da mi je jezgra u zasićenju, pogotovo zato što nije bilo pretjerane struje u praznom hodu ili grijanja jezgre.

Danas nikako nebudem mogao izvesti ovo pošto nemam neke komponente, a i čeka me knjiga i višesatno učenje za faks.

Pitanje u vezi pojačala: Može li to biti obično audio pojačalo ? pa samo potenciometrom smanjim ulazni signal na dozvoljenu vrijednost ?

Sve je već na pločici ali mi nije problem odlemiti sve, samo da profunkcionira. Vodovi od sourcea prema shuntu već jesu simetrični, pazio sam na to kao i vodovi od dioda ka kondenzatoru i zavojnici.

Napon kad je FB na masi je oko 56V. Znači barem sam transformator dobro namotao.

I čemu služi zener dioda paralelno spojena kondenzatorima ?


Izracunaj ponovo Rt i Ct koji si postavio na shemi, pogresio si za vise od jedne decimale. Tolika greska se najcesce i dogadja zbog previda jedne decimale (dogadja se svakom). Imam dobrog drugara, veoma iskusnog i kvalitetnog masinskog inzenjera (62 godine), koji je mnogo uspesnih konstrukcija ostavio iza sebe, koji redovno promasi za citav red velicine, a posto je svestan te svoje nehoticne osobine, uvek se vise puta vrati na sopstveni proracun radi provere :-).

Tesko da ces moci da vidis da li ti jezgro stize do zasicenja ako ti radi -FB. Struja praznog hoda je tada u svakom slucaju mala zato sto je mali duty.

Treba pogledati struju praznog hoda kada je -FB na masi, i to se radi sa iskljucenim sekundarima (kod svih forward topologija to moze bez problema, jedino ne sme kod jednoprekidackog flyback), jer ako su ukljuceni morao bi imati bar neku malu potrosnju na izlazu, da ti napon zbog spikes ne poraste i ne probije izlazni elko.
E sad, ako bi vec imao bleeder, ne bi ti struja praznog hoda bila realna, tj. ne bi saznao stvarnu vrednost srednje reaktivne struje kroz primare.

Pojacalo moze biti bilo kakvo audio pojacalo, i bas tako, potenciometrom namestiti nivo.

Napon od 56V koji si merio obecava, no pitanje je koliko ti je opterecenje bilo u tom momentu.

Uradi onako kako sam napisao i bice sve ok. Pretpostavljam da ce se tu naci po koja sitnica iz koje se moze nauciti.
Pokusaj da zapazis kako rutovanjem vodova kontrolisem putanje struja (to je najtezi deo, a istovremeno jedan od najvaznijih kod elektronskih sklopova).
U bas velikom broju slucajeva se dogadja da sklop ne radi kako treba upravo zbog nacina razvodjenja veza.

Struja nece teci samo putanjom koju smo mi (podsvesno) zamislili u glavi, vec ce teci svim mogucim putanjama gde joj je to omoguceno, i pri tom nas ni malo nece pitati za misljenje :-).

Npr. kada bi se izvele duze veze na -FB pinu, tj. porasla njegova parazitna kapacitivnost prema okolini, posto interni op-amp ima GBWP 2MHz, postoji izuzetna sansa da proosciluje, samo zbog (tesko merljivih, jer su veoma male) struja koje ce teci kroz te parazitne kapacitete, koji su reda par pF!

Bez obzira da li su nastale promenom elektrostatickog polja ili magnetnog polja, tokom kroz vodove, izolaciju, ili na bilo koji drugi nacin, nekontrolisane struje su uzrok vecine problema.

Recimo, kad bi trafo postavio horizontalno (vidjali ste i takve nacine montaze), konkretno kod ovog pretvaraca, na svakom pcb vodu koji bi prosao ispod trafoa, a koji bi bio paralelan sa namotajima, indukovalo bi se bar 1,5VAC ili vise.

Postoje sklopovi, gde je povratna veza koja je uslov za oscilovanje nekog pretvaraca, izvedena kao jedan "podmuklo" provucen pcb vod ispod horizontalno polozenog trafoa, i ako se to ne uzme u obzir, posmatrac uopste nece shvatiti kako radi taj sklop.

Vremenom se stice vestina (a nije naivna vestina, mnogo je teza nego sto se vidi na ovom veoma jednostavnom sklopu) kontrolisanja putanja struja u razlicitim uslovima rada.

Ovaj primer, i ako veoma jednostavan, veoma je poucan za sve manje iskusne graditelje SMPS, a bice potpuno beskoristan ako se posmatrac ne pita "zasto bas na taj nacin", i ako bas to sebi ne razjasni.

Ma kako bezazleno izgledalo, ovom shemicom sam vam vise rekao nego u prethodnih nekoliko postova.
Zato je treba bas dobro i pazljivo pogledati, to je jedna od najvaznijih stvari u gradjenju bilo kog elektronskog sklopa,


-----------------------------------------------------------------------------------------------------
Zener dioda sluzi kao sigurnosni klamp kod startup i kod tranzijentnih promena opterecenja, jer se u tim uslovima javi izvesna asimetrija polutalasa, i naravno vrlo snazan spike. Kada se stekne dovoljno iskustva i kada se ima osciloskop, otpornik R1 se moze izbaciti, i ostaviti samo zenerica, kao i veoma smanjiti velicina C3.
Naravno, to zahteva poznavanje velicine rasipnih induktivnosti u sklopu, a posto ovde nista ne znamo o tome, pretpostavljamo najgore, i zato je stavljen "heavy-clamp".
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Inace, skoro svi moderni mosfet-i (mozda niste znali) imaju body diodu gradjenu kao zener diodu, koja moze podneti veliku "Repetitive Avalanche Energy" i sacuvace mosfet od mnogih nevolja, a na racun proizvedene toplote u njemu. Zahvaljujuci tome, mnogo, veoma, veoma pogresno napravljenih sklopova u praksi proradi, cak i onih u kojima se nalazi ozbiljna kolicina gluposti, i zbog toga se siri pogresno znanje o spikes, tj. prenaponskim pojavama, i kad tad ta zabluda naplati svoj danak.
Prava je sreca da su skoro svi proizvodjaci tu zener usvojili kao aksiomu, pa je u sve power mosfete stavljaju, jer pola tzv. "profesionalnih" sklopova bi se raspuklo posle nekoliko sekundi rada.
Prvi, najraniji power mosfeti to nisu imali, i bila je dovoljna samo jedna jedina tranzicija od par stotina nS, koja za nekoliko volti prekoracuje granicni napon mosfeta, i on je bespovratno probijao (a kostao je pravo bogatstvo).
U to vreme je se stvarno znalo mnogo o kontroli prenaponskih pojava, i snubberima posvecivala znacajna paznja.
danasnji mosfet-i su robustni na spikes skoro kao BJT (jos uvek ne bas toliko, ali blizu), dok IGBT, koji je u svom izlaznom delu BJT, je veoma robustan na spikes, i postao je nezamenljiva energetska komponenta kod vecih snaga.

Pozdrav!
 
Odgovor na temu

gigabyte091
Nezaposlen
Zagreb

Član broj: 307424
Poruke: 466
*.zg3.cable.xnet.hr.



+21 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 19:37 - pre 137 meseci
Iz ovog se definitivno puno da naučiti. Dok sam radio pretvarač i sam sam se mogao uvjeriti kako raspored i duljina vodova itekako utječe na stabilnost rada uređaja.

Ispod transformatora nema nikakvih vodova.

Opterečenje je bio otpornik 50 oma, u trenutku kada je napon bio 56V, znači oko 1A struje, malo više.
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 19:54 - pre 137 meseci
SMPS mogu biti prilicno "nezgodni" za gradnju. Razlog je sto u istom komadu SMPS "borave" ucestanosti od nekoliko Hz do nekoliko desetina (pa i stotina) MHz.

Kada gradimo neki HF sklop, mi vec u samom startu polazimo od toga da se mogu pojaviti nezeljene povratne veze vec zbog same blizine nekog voda. Stoga se sve vreme trudimo da stvari drzimo pod kontrolom.

Zabluda kod SMPS najcesce potice zbog toga sto "zdravo-za gotovo" primimo podatak o njegovoj radnoj ucestanosti.
Kazemo sebi: " 50KHz, sta je to? Nista posebno visoko."

E tu je kvaka! Najobicniji prosecni flyback ima na kolektoru/drainu strminu tranzicije od "glatkih" 500V/uS, i to sa naponom od tipicnih 650Vpk, a obican radioprijemnik na srednjem talasu ne moze raditi na tri metra ili vise od njega :-).
A tek "ringing" pojave! One mogu imati strminu od po 5KV/uS, i mogu "prodirati" duboko u UKT (UKW).

Kada gradimo SMPS, trebalo bi da ga posmatramo kao HF sklop, pri cemu treba da zadovolji i sve LF osobine koje su mu potrebne (tranzijentni odziv, LF ripple...).

Kada postanemo svesni da kroz 1cm pcb mogu proteci struje reda 50+A i to kod SMPS reda svega stotinak W, a tolike struje nastaju zbog punjenja PARAZITNIH kapaciteta (najcesce trafoa), ili body (i izlaznih ispravljackih) dioda, i bez obzira na veoma kratko trajanje (par stotina nS), u susednom vodu mogu indukovati desetine volti napona.
Svest o takvim pojavama ( a realne su) obicno dovede do dobre konstrukcije.

Tada sigurno nece doci do gresaka u gradnji.

Kod posmatranja veoma brzim osciloskopom po prosecnom SMPS, moze da iznenadi otkrice da se u doticnom krije nekoliko desetina oscilatornih kola (titrajnih krugova) sa poprilicnim Q faktorom, a njihovo dejstvo se da videti na zavrsetcima strmih tranzicija, u vidu raznih "zmijastih" talasnih oblika (prigusenih oscilacija) u veoma velikom rasponu ucestanosti.
Vecina je nezeljeno dobijena, nastala na rasipnim induktivitetima i parazitnim kapacitetima.

To su pojave sa kojima se nije lako boriti, i ako prodru tamo gde ne treba, mogu nas "gadno" namuciti dok ih otkrijemo i prigusimo, da bi nam SMPS regularno radio.

Pozdrav!

[Ovu poruku je menjao macolakg dana 02.12.2012. u 21:04 GMT+1]
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 20:05 - pre 137 meseci
Citat:
gigabyte091:
Iz ovog se definitivno puno da naučiti. Dok sam radio pretvarač i sam sam se mogao uvjeriti kako raspored i duljina vodova itekako utječe na stabilnost rada uređaja.

Ispod transformatora nema nikakvih vodova.

Opterečenje je bio otpornik 50 oma, u trenutku kada je napon bio 56V, znači oko 1A struje, malo više.



To ce izgleda biti ok.
 
Odgovor na temu

gigabyte091
Nezaposlen
Zagreb

Član broj: 307424
Poruke: 466
*.zg3.cable.xnet.hr.



+21 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača02.12.2012. u 20:43 - pre 137 meseci
Sad samo kad uhvatim vremena napravit ću ove izmjene pa javim rezultate.
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 01:04 - pre 137 meseci
Pronasao sam nesto veoma zanimljivo za PSM pretvarac, a na zestokom popustu:

http://www.digikey.com/product.../1026-STGF19NC60WD-CHP/2521308

http://www.st.com/internet/com...ATURE/DATASHEET/CD00144164.pdf

Radi se o ultrabrzom IGBT sa kontradiodom, brzem od IRFP460, sa svega 53nC punjenja, sto ga cini savrsenim za drive u PSM.

Moze glatko "poterati" >1.5KW u full-bridge PSM. I sto je veoma zgodno, ima izolovano to-220 kuciste.

A cena je tek za pricu.

Pozdrav!


 
Odgovor na temu

milan_obr
Milan Kojadinović
ETV
Obrenovac

Član broj: 141234
Poruke: 222
*.cpe.vektor.net.



+24 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 02:19 - pre 137 meseci
Pozdrav Kolegama.

G. Macola, prosto tera na dublje razmišljanje o šemama (SMPS), za koje sam mislio da su odavno "razrađene" (poznate).
Pitanja (za g. Macolu) je sledeće:

Pretpostavimo da je trenutni odnos impuls pauza 50%. (Kod pušpula, 25% T1, 25% prva pauza, 25% T2, 25% druga pauza).
Posmatramo izlaznu prigušnicu:
Kod prvog impulsa, njeno jezgro (magnetno kolo) se puni magnetnim fluksom.
U momentu prekida struje kroz T1, nastaje KMS, koja je po prirodi suprotnog smera.
Kako su obe diode na sekundarnoj strani sada neprovodne, GDE se "oslanja" KMS dok u pauzi napaja potrošač akumuliranom energijom?
Dakle, pozitivan kraj, (desna strana na šemi) je spojena na elko i potrošač, na levoj strani su neprovodne diode !
Isto i za T2.

Ako KMS "potera" neku diodu (očigledno nema drugog puta), zar neće ta struja ići i kroz jezgro trafoa?
( Samo flyback trafo daje energiju kada je prekidač otvoren).
Zašto se ne vezuje, dodatna, inverzna dioda kao kod klasičnog Buck konvertora? Ili neki Sinhro-mosfet?
-----------------
Na šemi je zenerica D6, na kojoj se seku prenaponi sa snabera.
Sme li se ta energija odvesti (upotrebiti) u neko drugo kolo?
-------------------------
Kako se računa vremenska konstanta snabera. (Nisam pazio na času).
-------------------------------
Zašto su diode D1 i D2, spojene bliže tranzistorima, kad prenapon nastaje na primarima trafoa?
(HF kroz štampani vod, kraći put do RC snabera).
-------------------------------------
Ako bi bilo potrebe za više sek. napona, kako bi se upravljalo modulatorom? Sa izvoda sekundara koji odvodi najviše snage, ili sabiračem pojedinačnih napona?
------------------------------------------


Za @gigabyte091
Ako planiraš da kačiš audio pojačavač, zaobiđi za početak neki kućni i/ili skupi audio sistem.
Uzmi aktivne zv. za komp ili još bolje, neki pojačavač sa baterijskom napajanjem.
Zbog lošijeg ESR u izlaznom elku, možeš "pokupiti" i HF.
A zbog poprečnih veza u audio sistemu i uzemljenje će ti dovesti neki potencijal preko spojnog kabla.
Takođe, pazi kad nabaviš osciloskop. Početnička greška je poprečna veza uzemljene sonde osciloskopa i izvora napona koji se posmatra.
----------------------------------------


Milan.
 
Odgovor na temu

milan_obr
Milan Kojadinović
ETV
Obrenovac

Član broj: 141234
Poruke: 222
*.cpe.vektor.net.



+24 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 02:23 - pre 137 meseci
STGF19NC60WD

Zna li neko, kako nabaviti 1. cevku ovog čuda?

Milan.

PS: Nemam kartice, devizne račune, tetke ni strine u USA:
 
Odgovor na temu

gigabyte091
Nezaposlen
Zagreb

Član broj: 307424
Poruke: 466
188.252.171.*



+21 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 08:47 - pre 137 meseci
@macolakg

10 komada za svega 9 dolara, praktički ih poklanjaju, sad bi još samo trebalo vidjeti kolki je shiping. Al nesmijemo zaboraviti na one koji nemaju paypal.

@milan_obr

Definitivno macolakg potakne na razmišljanje (one koji žele razmišljati o tome), inače na ovo zadnje:

Citat:
Ako bi bilo potrebe za više sek. napona, kako bi se upravljalo modulatorom? Sa izvoda sekundara koji odvodi najviše snage, ili sabiračem pojedinačnih napona?


Koliko sam uspio proučiti, uvijek se povratna veza vodi sa onog sekundara čiji nam napon treba biti najstabilniji. To je slučaj i kod nekih napajanja računala, barem ovih jeftinijih, ona kvalitetnija sigurno imaju povratnu vezu sa svih napona.

Evo primjera kako je to izvedeno kod jednog napajanja od računala:



Inače, što se osciloskopa tiče, ne brini, masirali su nas 4 godine s njim u školi hehe. Uz osciloskop ću kupiti i 100 VA odvojni transformator.
 
Odgovor na temu

Dragan100janovic
Koper, Slovenija

Član broj: 309172
Poruke: 5
188.230.251.*



+4 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 10:21 - pre 137 meseci
@ Milan_obr

Tako nacrtano se stvarno pitaš zašto je izlazni kalem baš tamo i čemu služi:
Evo nadam se da če biti na kratko pa i jasno...


Q1 na prvom primaru je uključen, Q2 čeka i izključen je. Na sekundaru je otvorena jedna dioda i puni kalem i izlazni kond. Druga dioda je tada zatvorena!
(za razmišljanje: drugi primar koji "ne radi", tada "radi" kao bilo koji sekundar!!!)

Na kraju razdoblja Ton, prekidač Q1 je izključen, i isključen je za ostatak ukupnog razdoblja T(tot).

Prekidač Q2 će biti uključen tek nakon polovice razdoblja T / 2. (Ton (Q1) + „Deadtime (Q1)“) = 1/2 T(tot))
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Dakle, tijekom „Deadtime Q1“ razdoblja, oba prekidača (Q1 i Q2) su isključena.
U trenutju kada prekidač Q1 isključi, njegova „body dioda“ propusti pohranjenu energiju u tom delu primara (spike bi bio popriličan ako ne bi bilo te body diode) i to obrnutim smerom
(prema napajanju, prema primarnom kond ili čak prema izvoru jer je on niskoimpendantan).

Na suprotnom sekundaru (koji je dosada počivao) se sada induktira napon (još uvek smo u času „Deadtime Q1) koji otvara sada drugu diodu i nosi polovicu energije izlaznog kalema kroz taj sekundar,
a druga polovica se prenosi prvom diodom kroz prvi dio sekundara. Sekundari MORAJU BITI ISTI (njihovi parametri identični, zato smo jih tako uredno i složili, bifilarno ili čak učešljavali).

Stoga imamo neto napon na sekundarima u vreme tog „DeadtimeQ1,“, kada su Q1 i Q2 izključeni, jednak nuli, pa tako i sačuvamo flux jezgre transformatora, da na kraju ne predjemo Bmax od našeg izabranog deltaB
(deltaB , kojeg smo izabrali u izračunu namotaja za danu jezgru)

Izlazni napon Vout primjenjuje izlazni kalem u obrnutom smjeru kada su Q1 i Q2 isključena.
Dakle, struja izlaznog kalema IL smanjuje se linearno iz početne vrijednosti IL2 (njegovog max) na IL1(njegovog min).

Fino bi bilo to i nacrtati u grafu gdje bi jedan izpod drugog crtali:
UgateQ1, UgateQ2, UdsQ1, UdsQ2 (na obema bi se tu videli i spikesi), I (Q1 + Q2), I kalema, u svim fazama ON1, deadtime, ON2, deadtima...
Potrudiču zalepiti koju slikicu, jer se bez grafa svarno NEVIDI šta se dešava u jednom T(tot) dotične topologije SMPSja!

Pozdrav svima!











LP Dragan100
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 10:27 - pre 137 meseci
Citat:
milan_obr:
STGF19NC60WD

Zna li neko, kako nabaviti 1. cevku ovog čuda?

Milan.

PS: Nemam kartice, devizne račune, tetke ni strine u USA:


Kod nas "Tagor" iz Nisa zastupa Digikey. Tagor sada ima i maloprodaju, pa sigurno da imaju mehanizam za naplatu pouzecem.

Uvek sam sa njima saradjivao preko racuna, pa nisam imao potrebe za informacijom o tome.

Najbolje je da se raspitas kod njih: http://tagor.mycpanel.rs/tagor.rs/tagor/

http://www.tagor.rs/komponente/kontakt-komponente.htm

Puno godina kupujem od njih, i najcesce saradjujem sa: [email protected] i [email protected]

Do sada nemam ni jednu primedbu na nabavke, veoma sam zadovoljan.

Jednostavno, u mailu navedes Digikey Part Number za doticnu komponentu, sto automatski odredjuje iz kog izvora ce se komponenta nabaviti, ako Tagor ima povoljniju ponudu, predlozice sami.

Na ostala tvoja pitanja moram odgovoriti u narednom postu.

Pozdrav!
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 10:43 - pre 137 meseci
@gigabyte091

Imas zastupnistvo Digikey u Hr.

http://www.digikey.com/hr/hr/d...mp;wt.z_afil_link=hp_toggle_hr

Pozdrav!
 
Odgovor na temu

gigabyte091
Nezaposlen
Zagreb

Član broj: 307424
Poruke: 466
188.252.171.*



+21 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 10:52 - pre 137 meseci
@Dragan100janovic

Lijepo i jednostavno objašnjeno, ovo napisano je zapravo princip rada Push-Pull topologije.

@macolakg, znam da ima, al još ću ja pogledati kolko naši to naplaćuju jer iskreno, nebih se čudio da mi za jedan oni kažu da je 6 dolara.
 
Odgovor na temu

gigabyte091
Nezaposlen
Zagreb

Član broj: 307424
Poruke: 466
188.252.171.*



+21 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 15:47 - pre 137 meseci
Drago mi je što vam mogu ovo reć: NAPAJANJE JE FUNKCIONALNO !!!

Promjenim kondenzatore, otpornike, ništa, i dalje isto, ništa ostavim ja tako i 2 sata poslije, sjetim se da bih i diode mogao staviti pa da probam, a onda kao sutra sve kako je macolakg rekao.

Stavim 1N4007 i otpornik 2W 47R, uključim, tišina, grobna tišina, nikakvih zvukova nema, ničega. 23.8V na izlazu.

Oke, stavim ja opterečenje, oko 12 oma, dobim 1.8A i kojih 20ak volti. Povećam ja R12. Ide i struja gore, nakraju uspio sam doć do 3.2A i stabilnih 23.8V, sa vrijednosti R12 od 3.9k do 4k bez ikakvih oscilacija.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prvo da napišem izmjerene napone i struje pri različitim opterečenjima:

Struja(A)/Napon(V): 0.4/23.8; 0.8A/23.8; 1.35/23.8; 1.8/23.8; 2.2/23.8; 2.75/23.8; 3.0/23.8; 3.15/23.8-23.7; 3.2/21.1

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kao što se vidi, na 3.15A napon počinje sa padom i napajanje je namješteno na 3.2A jer daljnje terete koje sam probao je držalo na 3.2A

Ni na jednom od ovih mjerenja se nije čuo niti jedan zvuk, niti najmanji zvuk cvrčanja, pištanja, ničega.

U kratkom spoju imam 4.6A, naspram kojih 0.28A prije, sad ne znam jel to u redu, ali se napajanje ponaša onako kako bi za ovaj tip i trebalo, daje konstantnu snagu na izlazu

Jedino mi se dimi otpornik slojni od 1 om, al lako za to.

Probao sam povečavat R12 i došao do 4.3 k gdje sam dobivao 3.6A u 23.8V, a na 4.7k mi je napon pao na 18.8V pod opterečenjem. Vjerojatno je tu limit sa ovom postavom shunta. Čulo se samo blago i tiho pištanje pritom.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

I da, za @macolakg, poslušao sam tvoj savjet, u vezi zasićenja, sa mojom postavom frekvencije (1nF kond i 26k otpor) jezga pri 49% duty cyclea (max za UCC3808) troši u praznom hodu neku mizeriju od struje, analogni instrument se jedva pomaknuo, a multimetar pokazuje oko 90 mA.

Naravno napravit ću izmjene koje si ti savjetovao do kraja :)

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

EVO JA MISLIM DA SADA MOGU REĆI DA JE DOŠAO KRAJ IZRADE DC-DC PRETVARAČA, NEBI BILO MOGUĆE BEZ MACOLINE DOBRE VOLJE I STRPLJENJA, NARAVNO I OSTALI KOJI SU POMOGLI NISU ZABORAVLJENI :)

MODERATORIMA NA VOLJU JE AKO ŽELE OVU TEMU STAVITI DA JE SVI VIDE, MISLIM DA SVAKOM KOGA ZANIMA OVA GRANA ELEKTRONIKE OVDJE MOŽE I BUDE PUNO TOGA NAUČIO.










 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 17:33 - pre 137 meseci
@milan_obr

[quote]
GDE se "oslanja" KMS dok u pauzi napaja potrošač akumuliranom energijom?

-----------------
Na šemi je zenerica D6, na kojoj se seku prenaponi sa snabera.
Sme li se ta energija odvesti (upotrebiti) u neko drugo kolo?
-------------------------
Kako se računa vremenska konstanta snabera. (Nisam pazio na času).
-------------------------------
Zašto su diode D1 i D2, spojene bliže tranzistorima, kad prenapon nastaje na primarima trafoa?
(HF kroz štampani vod, kraći put do RC snabera).
-------------------------------------
Ako bi bilo potrebe za više sek. napona, kako bi se upravljalo modulatorom? Sa izvoda sekundara koji odvodi najviše snage, ili sabiračem pojedinačnih napona?
------------------------------------------

Citat:




Prosiricu odlicno objasnjenje cenjenog kolege @Dragan100janovic, gde cu navesti sustinsku razliku rada "standardnih" push-pull pretvaraca i PSM, gde postoji razlika u nacinu klamp-a izlaznog storage kalema.

Ujedno cu iskoristiti priliku da ga pozdravim i pozelim mu srdacnu dobrodoslicu na forum: Dobro nam dosao kolega @Dragan100janovic!


Istovremeno cu mu "pozajmiti" slicicu koju je postavio, a koja potice iz Microchip-ovog tutorijala oko SMPS.
------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nesto oko samog Microchip tutorijal-a ( http://ww1.microchip.com/downloads/en/AppNotes/01114A.pdf):
U toj app. noti sam zapazio nekoliko gresaka. Neobicno za Microchip, ali to se moze bilo kom desiti. Tom tutorijalu se ne moze u potpunosti slepo verovati.

Stoga, obavezno bilo koje pravilo ili princip rada treba proveriti iz vise izvora, jer greske se potkradu i najvecima.
Necu se baviti pojedinacnim greskama u doticnoj app. note, jer je prilicno velika i to bi mi oduzelo previse vremena.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
>>GDE se "oslanja" KMS dok u pauzi napaja potrošač akumuliranom energijom?<<

Da predjemo na stvar:

1) prvo i jedno od veoma vaznih pitanja: kako se obavlja klamp izlazne storage prigusnice kod dve, na prvi pogled slicne, a u sustini razlicite topologije, klasicni push-pull i PSM (obe pripadaju push-pull i forward porodici pretvaraca)?
------------------------------------------
Da olaksamo stvari, zamislicemo da trafo ima prenosni odnos 1:1.
Posmatracemo tranzistore i diode kao idealne prekidace, radi lakseg razumevanja.
Otpornosti namotaja cemo zanemariti, tj. smatracemo da su im otpornosti jednake nuli.
Pod TACKOM cu podrazumevati tacku kojom su na shemi oznaceni poceci namotaja.
------------------------------------------------------------

Onog trenutka kada dovedemo napon na krajeve bilo kog od namotaja (ovde ih ima 4), tako da pozitivan pol napona bude na tacki koja oznacava pocetak doticnog namotaja, a sto je u nasem slucaju sa slike Np1 (otvaranje Q1), na tom namotaju se proizvodi KEMS (kontra elektromotorna sila) koja je takvog polariteta i velicine da u potpunosti sprecava pojavu bilo kakve struje u tom namotaju.

Dakle, u prvom trenutku ukljucenja Q1, polovina primara Np1 ima napon KEMS jednak naponu napajanja, magnetno polje u jezgru ne postoji, a struja Np1 je jednaka nuli.

Poput mase mirovanja u mehanici, induktivnost Np1 se protivi bilo kakvoj promeni stanja STRUJE od stanja u kom vec jeste.
Medjutim, posto napon napajanja besprekidno deluje na njegove krajeve (poput besprekidnog delovanja sile na nepokretnu masu), KEMS ce poceti da opada, jezgro da se "puni" magnetnom energijom i (poput ubrzavanja mase u mehanici) struja u Np1 ce poceti da RASTE pocev od nule, linearno sa proticanjem vremena.

Struja koja RASTE u Np1 ima smer OD TACKE.

Dakle, prvi zakljucak je da: Dok u NAPAJANOM namotaju (kome je doveden + na tacku) struja NARASTA, u svim ostalim namotajima PA I U NJEMU SAMOM ce pojaviti KEMS takvog polariteta gde ce takodje + od KEMS biti na TACKAMA.
Zbog toga sto su SVI namotaji sada postali NAPONSKI izvori i imaju + na TACKI, a pretpostavljeni prenosni odnos nam je 1:1, na ostalim namotajima ce se dogodito sledece:
-na svim namotajima, pa i u napajanom Np1, ce se u prvom trenutku (ako smo usvojili prenosni odnos 1:1, napominjem) pojaviti napon JEDNAK naponu napajanja, koji ce linearno opadati u vremenu.

Nagib opadanja napona je manji ukoliko je veca induktivnost namotaja.

Induktivitet primara se bira tolikom da linearno opadanje napona za vreme zaravni impulsa (dok se plasira napon na primar ) opadanje napona ne predstavlja znacajan udeo napona napajanja (ide se do oko max. 5% kod forward topologija, i do najvise 20% kod buck, tj. flyback topologija). O srodstvu topologija sam pisao u nekim prethodnim postovima, pa potrazite da se ne ponavljam.

Linearno opadanje svih KEMS napona ce potrajati sve dok plasiramo napajanje u Np1, posto za to vreme NARASTA MAGNETNO polje u jezgru.
To narastanje ne moze trajati beskonacno, vec ce jezgro u nekom momentu doci u zasicenje (i poslednji magnetni dipol u njemu ce biti orijentisan), tog momenta ce napon naglo opasti na nulu u svim namotajima.

Nas cilj je da iskljucimo napajanje namotaja Np1 PRE nego sto magnetno polje u jezgru dostigne maksimalnu mogucu vrednost, tj. vrednost zasicenja.

Prividna otpornost Np1 je u prvom trenutku beskonacno velika, sa porastom magnetnog polja ona opada, posledicno tome i narasta struja u primaru.

Dakle, ako dovoljno DUGO potraje plasiranje napona na Np1, jezgro ce se zasititi, prestace postojanje SVIH KEMS i trafo ce nam biti beskoristan.
Istovremeno ce prividna otpornost primara biti jednaka nuli, tj. bice kratak spoj.

Vreme plasiranja napajanja u primar se proracunava tako da u doticnom trafou jacina magnetnog polja bude dovoljno manja od granice zasicenja.
(inace greska kod pretvaraca od @gigabyte091, gde je frekvencija bila preniska, tj. vreme punjenja primara predugo, pa je jezgro odlazilo u zasicenje)

Dok struja u Np1 narasta (vreme trajanja impulsa na Np1, tj. njegova zaravan):
- na Np2 (posto je KEMS sa + na tacki) ce se pojaviti napon jednak naponu napajanja, sabrace se sa njim (jer mu je drugi kraj oslonjen na + Vcc), i na drejnu Q2 ce se pojaviti napon 2 x Vcc.

-ako uzmemo srednji izvod sekundara kao referentnu tacku, na Ns2 ce se pojaviti + od KEMS na TACKI i D6 ce postati provodna.
-Istovremeno ce se i na Ns1 pojaviti + od KEMS na tacki, sto mu drugi kraj cini negativnim, i zbog toga zaporno polarise D5.

Sada Ns2 predstavlja naponski izvor za storage kalem na sekundaru, i u storage kalemu struja i magnetno polje pocinju da narastaju sinhrono sa narastanjem struja u primaru, a pri cemu se kolo za storage kalem zatvara kroz potrosac (i izlazni elko).
Prakticno, pretvarac predaje energiju storage kalemu za vreme IMPULSA, otud ime forward.

Nesto o izlaznom elko: suprotno od induktiviteta, kondenzatori se protive promenama napona na njegovim krajevima, mozemo ih smatrati IDEALNIM NAPONSKIM IZVOROM u kratkom vremenskom intervalu, a cije su osobine bekonacno velika struja i konstantan napon.
Stoga ce za svaki pokusaj PROMENE napona na krajevima kondenzatora on biti NAPONSKI IZVOR.
Dakle, to pravilo vazi bez obzira na prethodnu kolicinu "napunjenosti" kondenzatora. Za svaku PROMENU napona mozemo ga smatrati izvorom cija je struja beskonacna.

Kod forward topologija (sve one koje imaju vidljiv storage kalem ili vise storage kalemova), konstrukcija se radi tako da najveci deo energije (magnetno polje) zavrsi u storage kalemu, dok se trudimo da sto manji deo enegije (magnetnog polja) bude akumulirano u jezgru trafoa.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Da nam struja primara (magnetno polje jezgra trafoa)ne bi narasla preko mere, prekinucemo napajanje primara Np1 zatvaranjem Q1.

Sada se dogadjaju veoma interesantne stvari:
-kada primar Np1 ostane bez napajanja, svi namotaji istovremeno (pa i on) postaju sekundari.
-u SVIM namotajima KEMS trenutno menja polaritet u suprotan od prethodnog.
-u jezgru trafoa postoji neka (ne prevelika kod forward topologija) nagomilana kolicina energije.
- u jezgru storage kalema postoji znacajna kolicina akumulirane energije.
-kada ni jedan namotaj ne bi imao klamp (nesto u sta ce se iprazniti) napon na njihovim krajevima bi dostgao beskonacno veliku vrednost.

Dakle, kada postoji namotaj oko jezgra u kom je magnetno polje koje se menja, u kratkom vremenskom intervalu taj namotaj se moze smatrati idealnim STRUJNIM IZVOROM, cije su osobine beskonacan napon praznog hoda i KONSTANTNA STRUJA u bilo kojim uslovima potrosnje.

-zbog toga sto svi namotaji mogu dostici beskonacno veliki napon pri OPADANJU magnetnog polja trafoa (jer vise nemamo napajanje primara), svaki od tih namotaja ce "pokusati" da nadje putanju kojom ce se najlakse "isprazniti".

-Ako su svi cvrsto spregnuti medju sobom (a kod push-pull moraju biti), dovoljno je da jedan od njih bude "uklampovan" na neku poznatu vrednost napona, svi ostali namotaji ce zaustaviti porast napona na vrednosti koju odredjuju vrednost napona uklampovanog namotaja i njegov prenosni odnos prema ostalim namotajima. (nas hipoteticki slucaj prenosnog odnosa je 1:1, pa ce svi namotaji imati istu vrednost napona (opet i uvek je u pitanju KEMS)).

Dakle, onaj namotaj koji ima cvrst klamp, diktirace napon na svim ostalim namotajima.

Koji je to namotaj u nasem slucaju?

Posmatracemo ih jednog po jednog:
-Ns2 je promenio polaritet, D6 je zaporna, dakle nije on.

-Ns1 je sada pozitivan na kraju gde je anoda D5, ona je provodna, deo magnetne energije trafoa se prazni i dalje u storage kalem (tok struje ka storage kalemu nije ni prestao, samo se promenila dioda). Medjutim, rekosmo da su kalemovi strujni izvori, sto znaci da za promene struje imaju veoma veliku impendansu, pa posto nam je D5 serijski vezana sa jednim takvim, ne moze obaviti cvrst klamp trafoa.
(istovremeno je taj namotaj "oslonac" sa praznjenje L storage u ovom trenutku vremena, sto je jedan deo odgovora na Milanovo pitanje )

-Np1 ima iskljucen Q1, polaritet je njegove KEMS je sada takav da mu je pozitivan kraj SUPROTNO OD TACKE (kao i na svim ostalim namotajima). Njegov napon se sabira sa naponom napajanja i tim naponom deluje na drejn Q1 koji je iskljucen. Dakle nije ni on.

-ostaje nam Np2. Kroz body diodu Q2, napon na Np2 ce se cvrsto uklampovati na napon Vin (napon napajanja), ostalim namotajima ce "diktirati" velicinu koja je odredjena iskljucivo prenosnim odnosom trafoa. (u nasem slucaju 1:1, dakle svi imaju iste napone). Klampovanje na napon napajanja ce potrajati sve dok se magnetna energija iz jezgra trafoa ne isprazni.
Ovo je inace razlog potrebe za kvalitetnim "bulk" elko na napajanju, tj. njegova tranziciona impendansa treba da bude dovoljno niska da se kod predavanja energije trafou i vracanja energije iz njega, napon na elko beznacajno promeni.
To je jedna od garancija velicine klamp napona i velicine prenaponskih pojava na SVIM namotajima.


- Posto je energija akumulirana u trafou mala, za relativno kratko vreme biva vracena u napajanje, najvecim delom, a manjim delom ce biti predata storage kalemu kroz D5.
-kada se jezgro trafoa isprazni, na SVIM namotajima ce KEMS opasti na nulu.
-storage prigusnica ima mnooogo vecu akumuliranu energiju od jezra trafoa, koja se negde mora isprazniti.

Zakon je ovakav: induktivitet ce se po svaku cenu potruditi da odrzi vec postojece stanje struje kroz njega (smer i amplitudu), razvijajuci toliki napon na svojim krajevima, da ce struju u datom trenutku odrzati makar probijanjem izolacija ili preskakanjem varnice kroz vazduh.
Ta teznja ce prestati tek kada se SVA kolicina magnetne energije isprazni.


Zato ce TEK SADA, posto oba sekundara imaju napone jednake nuli, D5 i D6 postati otvorene jer ih teznja storage kalema da nastavi sa tokom struje u istom smeru natera na to.
- posto su Ns1 i Ns2 namotani u opoziciji i cvrsto spregnuti, tokovi jednakih struja kroz njih ponistavaju potencijalna magnetna polja, i u ovom trenutku su Ns1 i Ns2 dinamicki kratki spoj.
Kroz ovaj dinamicki kratki spoj, storage kalem se neometano i dalje prazni ka potrosacu. (to je vec drugi deo tj. potpun odgovor na Milanovo pitanje)
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
Storage kalem ima znacajnu kolicinu energije. Nece se potpuno isprazniti do zapocinjanja drugog polutalasa.

Ukljucenjem Q2 se zapocinje drugi polutalas, i "igra" pocinje ponovo kao sa ukljucenjem Q1, samo sto su sve pojave suprotne kao u ogledalu, osim smera struje kroz storage kalem, koji ostaje isti, i u kojoj struja ponovo pocinje da raste, sada vec veca od prvobitne vrednosti, i za nekoliko sledecih polutalasa ce dostici stacionarno stanje nominalne srednje struje.

Prethodno opisane pojave, koje se sastoje iz praznjenja energije jezgra trafoa, potom nastavka praznjenja storage kalema kroz pasivan "prazan" trafo se jako lepo vide na oscilogramima drejnova Q1 i Q2 (gornji levi ugao, tj. pocetak zaravni impulsa).

Vidi se nadvisenje iznad 2 x Vcc koje relativno kratko traje (praznjenje trafoa ka napajanju, nadvisenje potice od pada napona na body diodi), potom kratka oscilatorna pojava kao posledica "ringing" od raznih parazitnih kapaciteta i rasipnih induktivnosti, potom nagli pad na velicinu napajanja (prazno jezgro trafoa), potom skok na 2x Vcc (ukljucenje suprotnog tranzistora).

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Razlika izmedju obicnih push-pull topologija (klasican push-pul, half-bridge, full-bridge, tj. svih onih kod kojih postoji period kada ne provodi ni jedan tranzistor na primarnoj strani) i PSM topologije je upravo u tome sto kod PSM topologije uvek provode dva tranzistora.

Kod PSM topologije, kada prestane napajanje primara, onda su u provodnom stanju ili oba gornja ili oba donja tranzistora, koji kratkospajaju primar trafoa, zadrzavajuci tok struje kroz njega skoro jednakim onom sto je prethodio, preslikavajuci dinamicki kratak spoj na sekundarnu stranu odmah po zavrsetku napajanja primara.
Na taj nacin izlazni buck (diode i storage kalem) imaju povoljnije uslove rada, tj. blizi su klasicnom buck pretvaracu.

Zbog kratkog spoja na primaru, opadanje magnetne energije u trafou ce trajati veoma dugo (vratiti se na post sa plasticnim objasnjenjem rada kalema), sto odrzava dovoljan tok energije kroz rezonantno kolo koje sacinjavaju rasipne induktivnosti primara i parazitni kapaciteti mosfeta, a sto je upotrebljeno za ZVS osobinu.
Prakticno, trafo skoro nikada nije "prazan" osim kratkog trenutka kada magnetno polje prolazi kroz nulu.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
>>Na šemi je zenerica D6, na kojoj se seku prenaponi sa snabera.
Sme li se ta energija odvesti (upotrebiti) u neko drugo kolo?<<

Svakako da se sme upotrebiti. Bolje za bilo sta drugo nego za toplotu.
Kod veoma velikih snaga, ovaj "visak" energije se obicno nekom metodom vraca u napajanje.
Kod full-bridge nema potrebe za snubberima, ako je tranziciona impendansa napajanja dovoljno niska, sve se uspesno vrati kroz body diode.
Kod nekih specificnih topologija (multilevel konvertori, erozimati sa coperskim radom i sl...) se ne zali da se stavi pomocni SMPS koji ce ovakav "visak" korisno upotrebiti.
------------------------------------------------------------------
>>Kako se računa vremenska konstanta snabera. (Nisam pazio na času).<<

U konkretnom slucaju kod push-pull-a @gigabyte091, nije od znacaja RC vreme snubber-a, vec sposobnost kondenzatora C3 i C4 da prime E(Ls) = (Ls x I^2)/2, tj. svu energiju rasipnih induktiviteta, sa promenom napona delta_Uc manjom od prekoracenja granicnih karakteristika mosfet-a.
R1 i zenerica pretstavljaju potrosac tog viska sa dva nagiba. Kod manjih prenaponskih pojava, dovoljnu ulogu potrosaca ce obaviti R1, dok kod povremenog snaznijeg priliva "viska" energije, pridruzice mu se zenerica koja ce istovremeno garantovati i maksimalni napon na drejnovima do granice njenog pregorevanja.
Morao sam napraviti tako za slucaj @gigabyte091, jer mu je konstrukcija razudjena, sa puno dugackih zica i asimetricnih vodova. tako sam obezbedio da moze eksperimetisati bez straha od proboja mosfet-a.
Inace, u praksi se stavlja samo zener i omanji kondenzator (dovoljne velicine), da ne bi snubber mreza kvarila brz tranzicioni odziv kod light-load. (kada nam je poznata kolicina energije koju treba da "pokupi" snubber)
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
>>Zašto su diode D1 i D2, spojene bliže tranzistorima, kad prenapon nastaje na primarima trafoa?
(HF kroz štampani vod, kraći put do RC snabera).<<

Prenapon ne nastaje na primarima trafoa. Kod idealnog trafoa, sav visak energije se vrati kroz body diodu suprotnog mosfeta.
Prenaponi nastaju na nespregnutim rasipnim induktivnostima, u sta spadaju bilo kakvi vodovi do drejnova.
Diodama se klampuju krajnje tacke tih opasnih izvora.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------
>>Ako bi bilo potrebe za više sek. napona, kako bi se upravljalo modulatorom? Sa izvoda sekundara koji odvodi najviše snage, ili sabiračem pojedinačnih napona?<<

Ovo pitanje zahteva malo slozeniji odgovor:

Jedine topologije koje MOGU imati vise stabilisanih napona na izlazima su flyback i current-feed push-pull bilo koje vrste.
Prepoznaju se po NEDOSTAJANJU storage kalemova, tj. po direktnoj vezi izlaznih dioda i elko. Izuzetak cini rezonantna LLC topologija, koja takodje ima direktno vezane diode.
(inace je jedna od gresaka u Microchip-ovoj app. noti upravo shema current feed push-pull pretvaraca, gde je nacrtan storage kalem koji tu ne pripada, cak je i stetno njegovo prisustvo)

Ono sto je upotrebljeno u PC napajanjima je los surogat stabilizacije pomocnih napona.
Takav tip stabilizacije obicno ima jedan cvrsto stabilisan napon (+5V) i par podredjenih stabilizacija pomocnih napona, gde se racuna sa poznatom potrosnjom glavnog napona. takav sistem ne tolerise veoma razlicite potrosnje na pojedinacnim izlazima. Ako se pojavi veoma razlicita potrosnja na izlazima, ostali naponi postaju nestabilisani.

Primer: pokusaj da crpes veliku struju sa +12V kod PC napajanja, ne troseci nista pri tom sa +5V.

Izuzetak cini +3,3V, koji je potpuno nezavisno stabilisan Magamp regulatorom.

Dakle, sve do jedne forward topologije mogu imati SAMO JEDAN dobro stabilisan napon.
Ako je potrebno vise dobro stabilisanih napona, bira se ili druga topologija. ili se stavljaju postregulatori poput magamp ili nekog buck SMPS.
-------------------------------------------------------------------------------------------
Veliki pozdrav
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Izrada DC-DC Pretvarača03.12.2012. u 17:41 - pre 137 meseci
@gigabyte091

Drago mi je da si zavrsio pretvarac, a jos draze sto si stekao neka nova znanja.

Bio sam nesto u medjuvremenu odsutan, pa tek sada videh ono sto si napisao.

Mala primedba: na shemi ti je postavka za oscilator 10nF i 26Kohm. Zato sam ti rekao da je to nedopustivo niska frekvencija.

Sada kazes da je bilo 1nF i 26K, sto je drasticno blazi slucaj, ali jos uvek nisko.

Tako si napisao na shemi :-)

Pozz
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Izrada DC-DC Pretvarača

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13

[ Pregleda: 72430 | Odgovora: 255 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.