Donošenjem Zakona o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine (Službeni glasnik Republike Srbije br. 46/2006) i Zakona o oznakama geografskog porekla (Službeni list Srbije i Crne Gore br. 20/2006), kao i stupanjem na snagu Krivičnog zakonika (Službeni glasnik Republike Srbije br. 85/2005, 88/05 i 107/2005) u 2006. je u Srbiji zaokružena reforma zakonodavstva u oblasti intelektualne svojine. Uz zakone koji su u ovoj oblasti doneti prethodnih godina (Zakon o patentima, Zakon o žigovima, Zakon o pravnoj zaštiti dizajna, Zakon o zaštiti topografija integrisanih kola i Zakon o autorskom i srodnim pravima) i zakone iz drugih oblasti koji u svom domenu obezbeđuju zaštitu inteletualne svojine (Carinski zakon), Srbija je stvorila zakonodavne pretpostavke za sveobuhvatnu zaštitu industrijske svojine i autorskog i srodnih prava.
Zakon o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine i Glava dvadeseta Krivičnog zakonika, propisuju mere za suzbijanje povreda prava intelektualne svojine, odnosno sankcije protiv povredilaca. Zakon o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine, po prvi put je daje važnu ulogu upravnim organim (inspekcijama i drugim telima) u zaštiti intelektualne svojine, kroz mere ovih organa koje obezbeđuju delovanje protiv povredilaca u brzom i jednostavnom postupku, pre pokretanja odgovarajućih sudskih procedura.
Glava dvadeseta Krivičnog zakonika, koja nosi naslov Krivična dela protiv intelektualne svojine, predviđa pet krivičnih dela: povreda moralnih prava autora i interpretatora, neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava, neovlašćeno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim pravima, povreda pronalazačkog prava i neovlašćeno korišćenje tuđeg dizajna. Za učinioce ovih krivičnih dela, povredioce autorskog i srodnih prava, patenta ili prava na dizajn, zaprećene su kazne u rasponu od novčanih do kazne zatvora do osam godina.
Zakon o oznakama geografskog porekla usaglašen je sa međunarodnim ugovorima u ovoj oblasti, pre svega sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine Svetske trgovinske organizacije (TRIPS), i odgovarajućim propisima Evropske Unije. U odnosu na prethodni zakon koji je regulisao ovu materiju, novi zakon donosi izmene koje se odnose na uslove za sticanje zaštite, postupak sticanja zaštite, odnos oznake geografskog porekla i drugih prava industrijske svojine, a proširen je i obim zaštite koji uživaju ovlašćeni korisnici oznake geografskog porekla.
Ovakvom zakonodavnom reformom, napravljen je korak napred na putu pristupanja Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji i Evropskoj uniji.
Nemoj da tumacite zakon a niste pravnici, ovo je tumacenje iz advokatske kancelarije, ovo je iz 2006, nadjite najnoviji KZRS pa pogledajte glavu 20 na koju se poziva @abitbp6
Zakon o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine i Glava dvadeseta Krivičnog zakonika, propisuju mere za suzbijanje povreda prava intelektualne svojine, odnosno sankcije protiv povredilaca. Zakon o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine, po prvi put je daje važnu ulogu upravnim organim (inspekcijama i drugim telima) u zaštiti intelektualne svojine, kroz mere ovih organa koje obezbeđuju delovanje protiv povredilaca u brzom i jednostavnom postupku, pre pokretanja odgovarajućih sudskih procedura.
Glava dvadeseta Krivičnog zakonika, koja nosi naslov Krivična dela protiv intelektualne svojine, predviđa pet krivičnih dela: povreda moralnih prava autora i interpretatora, neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava, neovlašćeno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim pravima, povreda pronalazačkog prava i neovlašćeno korišćenje tuđeg dizajna. Za učinioce ovih krivičnih dela, povredioce autorskog i srodnih prava, patenta ili prava na dizajn, zaprećene su kazne u rasponu od novčanih do kazne zatvora do osam godina.
Zakon o oznakama geografskog porekla usaglašen je sa međunarodnim ugovorima u ovoj oblasti, pre svega sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine Svetske trgovinske organizacije (TRIPS), i odgovarajućim propisima Evropske Unije. U odnosu na prethodni zakon koji je regulisao ovu materiju, novi zakon donosi izmene koje se odnose na uslove za sticanje zaštite, postupak sticanja zaštite, odnos oznake geografskog porekla i drugih prava industrijske svojine, a proširen je i obim zaštite koji uživaju ovlašćeni korisnici oznake geografskog porekla.
Ovakvom zakonodavnom reformom, napravljen je korak napred na putu pristupanja Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji i Evropskoj uniji.
Nemoj da tumacite zakon a niste pravnici, ovo je tumacenje iz advokatske kancelarije, ovo je iz 2006, nadjite najnoviji KZRS pa pogledajte glavu 20 na koju se poziva @abitbp6