Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Teorija Relativnosti

elitemadzone.org :: MadZone :: Teorija Relativnosti
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: << < .. 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 425614 | Odgovora: 2583 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.219.*



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti22.12.2006. u 21:00 - pre 211 meseci
Citat:
mcetina2: > Kad su eksperimentatori hteli da utvrde da li brzina svetlosti zavisi od relativnog kretanja između izvora i promatraća – čime su mislili da se takva svetlost može detektovati?

0)Najverovatnije fotodiodom/fotomultiplikatorom/bilo kojim dovoljno brzim detektorom. Ako sam te dobro razumeo, ti tvrdis sledece:
1) svi izvori sastoje se od manjih izvora koji se krecu
2) ako se mali izvor krece u odnosu na detektor, svetlo koje on emituje imace brzinu !=c
3) detektori su osetljivi samo na svetlo odredjene brzine (c)
4) stoga ces uvek detektorom da izmeris c, nezavisno od kretanja izvora

Ali onda pitanje za tebe: te brzine kretanja mini-izvora su ogranicene. Zamisli da se veliki izvor u odnosu na tebe krece velikom brzinom. Onda ce biti jako malo izvora koji se u odnosu na tebe krecu bas brzinom c. Stoga ces videti manje svetla (snage) od izvora. Ali, cini mi se da to eksperimentalno nije slucaj. Ili? Pojasni mi.... mozda ti treba primer eksperimenta?


Morao sam da citiram celu tvoju zadnju poruku i dodao sam nulu kao redni broj radi pojedinačnog odgovaranja:
ad 0)
Ti dakle tvrdiš da bi fotodioda ili fotomultiplikator ili neki drugi detektor elektromagnetskih talasa mogli detektovati i svetlost koja u odnosu na njih ima i drukčiju brzinu od brzine c t. j. tvrdiš da bi ti detektori mogli interagovati i sa neelektromagnetskim talasima. Čime dokazuješ da ti detektori imaju i takvo svojstvo?
Ako se uvaži tvrdnja STR da ne postoji svetlost koja ima drukčiju brzinu od brzine c, onda iz ovog sledi paradoksalan zaključak: naše oko, ili neki drugi detektor bi mogli interagovati i sa pojavom koja u prirodi ne postoji - kad bi takva pojava postojala!!! Neverovatno, zapanjujuće i neosnovano.
Čemu bi služilo takvo svojstvo detektora koje nikad ne bi bilo aktivirano?
S kojim pravom i na osnovu čega je takvo svojstvo imputirano detektoru?
A imputirano jeste, jer da nije, takvi eksperimenti ne bi bili ni izvođeni.
ad 1)
Zar to nije istina? Svaki makroizvor sastoji se od elementarnih izvora i svaki elementarni izvor je samostalan.
ad 2)
Ako se govori o brzini - uvek se mora reći u odnosu na nešto. U konkretnom slučaju elementarni izvor emituje svetlost brzine c u odnosu na trenutni inercijalni sistem u kom se nalazi taj elementarni izvor, odnosno kroz koji u trenutku emisije prolazi taj elementarni izvor. Promatrač koji se nalazi u tom inercijalnom sistemu detektovaće samo tu svetlost jer samo ona u odnosu na njega ima brzinu c i predstavlja elektromagnetski talas samo u tom inercijalnom sistemu.
Svetlost sa svih ostalih elementarnih izvora koja nema brzinu c u odnosu na taj inercijalni sistem ne može u njemu biti detektovana.
ad 3) Tako je! Poznati detektori su osetljivi isključivo na elektromagnetske talase t. j. one talase koji u odnosu na
detektor imaju brzinu c. Svetlost je deo elektromagnetskog spektra.
ad 4) I to je tačno jer uvek postoji ogroman broj elementarnih izvora koji su u trenutku emisije u istom inercijalnom sistemu kao i promatrač. Ovde moram da ponovim da brzinu elementarnog izvora ne poistovećujem sa brzinom atoma.

Brzine elementarnih izvora su, naravno, ograničene, ali ako elementarni izvori imaju brzine elektrona u odnosu na jezgro atoma onda one mogu biti i male i ogromne i u svim smerovima u odnosu na bilo koji inercijalni sistem.
Citat:
Onda ce biti jako malo izvora koji se u odnosu na tebe krecu bas brzinom c.

(Ne razumem zašto ova napomena. Ja nisam rekao da se elementarni izvori kreću takvom brzinom).

Dakle ovo je druga velika zabluda u STR. Od nekih elementarnih izvora se promatrač ne može udaljavati niti se ka nekima može približavati. I uvek je tako dok god se promatrač u odnosu na izvor kreće između nekih ekstremnih brzina koje još
treba ustanoviti










 
0

zzzz
milan kecman
bluka

zzzz
Član broj: 11810
Poruke: 2156
*.dialup.blic.net.



+197 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti22.12.2006. u 23:53 - pre 211 meseci
Citat:
galet@world: .Ti dakle tvrdiš da bi fotodioda ili fotomultiplikator ili neki drugi detektor elektromagnetskih talasa mogli detektovati i svetlost koja u odnosu na njih ima i drukčiju brzinu od brzine c t. j. tvrdiš da bi ti detektori mogli interagovati i sa neelektromagnetskim talasima. Čime dokazuješ da ti detektori imaju i takvo svojstvo?
Ako se uvaži tvrdnja STR da ne postoji svetlost koja ima drukčiju brzinu od brzine c, onda iz ovog sledi paradoksalan zaključak: naše oko, ili neki drugi detektor bi mogli interagovati i sa pojavom koja u prirodi ne postoji - kad bi takva pojava postojala!!! Neverovatno, zapanjujuće i neosnovano.
Čemu bi služilo takvo svojstvo detektora koje nikad ne bi bilo aktivirano?
S kojim pravom i na osnovu čega je takvo svojstvo imputirano detektoru?
A imputirano jeste, jer da nije, takvi eksperimenti ne bi bili ni izvođeni.
...

Detektori reaguju frekventno.Svaki detektor ima vlastitu frekvenciju.Pa ako ga
pobuđuješ nekom drugom,on ne reaguje.Ali ako mu pogodiš u žicu opasno će
pojačati njihanje i napraviti neki fotoelektrični efekt.Talasna dužina ovdje ne igra ulogu.
Tako kažu eksperimenti.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti23.12.2006. u 07:13 - pre 211 meseci

To je tačno, ali samo kad talasi imaju brzinu c u odnosu na detektor. I to kažu eksperimenti.
 
0

zzzz
milan kecman
bluka

zzzz
Član broj: 11810
Poruke: 2156
*.dialup.blic.net.



+197 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti23.12.2006. u 12:11 - pre 211 meseci
Dane kažeMislim da nema razloga da se ljutiš. Pokušaću da objasnim sve što tražiš, ali mi nije jasno šta tražiš. Tamo si pitao gde je jedan deo spektra nestao i gde je drugi deo nastao. Ne razumem, ništa nije ni nestalo ni nastalo, samo ga detektujemo ili ne zavisno od ispunjenja dva uslova detektabilnosti.
Sad ti tražiš od mene da razumem tvoje pitanje, a ja ga zaista ne razumem. Objasni mi o čemu se radi.

Pobogu što bih se ljutio.Otkud ti taj zaključak.
Evo malo preciznije formulacije mog pitanja:Pogledaj onu sliku.
Apsorpciona linija zauzima neki uski dio spektra.U drugom redu si prikazao spektar koji se kreće različito od c za neku brzinu v.Neda se detektovati sve dok prijemnik i izvor ne usklade svoje brzine tako
da relativna bude c.I onda si nacrtao šta ćemo tada vidjeti.Odatle
zaključuješ da nebi uočili doplerov efekat da nema pomaka (promjene
položaja u spektru) one apsorbcione linije.
Ja uočavam da lijevo i desno oko apsorbcione linije postoje frekvencije
na kojima se emituje.Pokaži u onom trećem redu te dvije frekvencije.
Šta je između njih?
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.ppp-bg.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti23.12.2006. u 14:03 - pre 211 meseci
Citat:
zzzz: Ja uočavam da lijevo i desno oko apsorbcione linije postoje frekvencije
na kojima se emituje.Pokaži u onom trećem redu te dvije frekvencije.
Šta je između njih?

Mislim da ćeš se složiti da reč "frekvencija" zamenimo rečju "boja", možda će biti jasnije.
Levo i desno oko apsorpcione linije u prvom spektru su zeleni zraci, a između njih nema ništa - ima mrak - nema emitovanja i to je ta tamna apsorpciona linija.
Isto to je i u drugom spektru samo što ga ne vidimo.
U trećoj traci spektru koga sada vidimo te dve linije više nisu zelene nego žute, jer su promenile boju (t. j. frekvenciju), a između njih je opet crna linija jer tu nema ništa pa nema šta da promeni boju.
Ti si svojim kosim linijama premestio te dve zrake u zeleni deo spektra što je pogrešno jer one ne mogu tu biti jer nisu ostale zelene nego su promenile boju u žutu.
Ili ovako: te dve zelene linije nisu susedne jer između njih izvor ne emituje neku nijansu zelene boje kojoj bi tu bilo mesto.
Te dve linije nikad nisu susedne i uvek je između njih prazno iliti crno, jer šta bi došlo između njih?
Da je između te dve zelene zrake postojala neka treća zraka određene zelene nijanse, onda bi i ona promenila boju u neku žutu nijansu između te dve požutele zrake, ali nije bilo te zelene nijanse pa prema tome nema ni požutele nijanse između njih.
I svi ostali zraci su promenili boju i imaju svoja "nova" mesta koja su se "pomerila" za isti iznos.
Ako ovo ipak nije jasno, pokušaću sledeći put na primer pomoću češljeva kojima nedostaju neki zubi.







[Ovu poruku je menjao galet@world dana 23.12.2006. u 15:38 GMT+1]
 
0

zzzz
milan kecman
bluka

zzzz
Član broj: 11810
Poruke: 2156
*.dialup.blic.net.



+197 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti24.12.2006. u 00:23 - pre 211 meseci
OK.Sad je malo jasnije.U onom dijagramu nisam razabrao na šta se odnosi koja
frekvencija.Prijemnik,odašiljač,na šta boja spektra,pomjerenost,itd.
Ali evo onog što sam zapravo pitao:Recimo da je u osnovnom spektru koji
je nešto širi od našeg vidnog područja,intenzitet emisije gotovo jednoličan na svim
frekvencijama.(Osim onih par slomljenih zubaca u češlju.)Tvrdiš da gotovo identično,
izvor emituje i na nekim susjednim brzinama;c+v1;c+v2;...c-v1;c-v2;...Ajde sada
da ne insistiramo na tome jel to kontinuirana promjena brzina ili skokovita.
Slažeš li se da se može eksperimentalno mjeriti snaga koju emituje izvor,
(energija u jedinici vremena),za svaki uski dijapazon spektra?Pa onda i za cijeli spektar.
Smijemo li imati veći broj prijemnika koji se kreću ka izvoru različitim relativnim
brzinama i mjeriti to.Smijemo li izmjeriti snagu za svaku brzinu emitovanja i onda to sabrati.Smije li se to mjeriti istovremeno?Kolika bi to snaga emitovanja bila?
Ajde malo to izračunaj.

mcetinaII bi ovdje mogao nešto reći.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti24.12.2006. u 09:32 - pre 211 meseci
Citat:
zzzz: Kolika bi to snaga emitovanja bila?


I ovo pitanje je već bilo postavljeno. Samo me mrzi da to tražim, mislim da sam odgovorio da makroizvor emituje onoliko energije koliko emituju svi elementarni izvori zajedno, a čini mi se (ako se ne varam), da ga je postavio sslavko.
Mislim da znam na šta ciljaš, ali to ipak sam kaži u sledećoj poruci da ne pogrešim.
(Verovatno misliš da bi snaga emitovanja trebalo da bude beskonačna, ali i o ovome sam već pisao).
Ti znaš da sam predložio onaj “terestrički” eksperiment koji izdvaja jedan uzan snop brzina čija snaga bi se nekako (ali kako?) mogla izmeriti, inače mi sve smemo da merimo samo je pitanje da li to i možemo.
Do sada smo uvek merili ukupnu energiju (snagu) u nekom vremenu.

Usput pokušaj i ti da sračunaš koliko atoma može stati na 1 mm2 – važno je!

P.S.
Osnovni spektar je mnogo širi od našeg vidnog područja.
Brzine spektara su “skokovite” ( i o ovome sam pisao kad sam prikazao moj model detekcije)
Smatram da ukupna energija koja sa makroizvora dolazi do nekog tela zavisi od relativnog kretanja između tog tela i makroizvora.


 
0

mcetina2
Marko Cetina
Grad student (fizika)
Cambridge, MA (SAD)

Član broj: 125398
Poruke: 220
*.MIT.EDU.



Profil

icon Re: Teorija Relativnosti24.12.2006. u 15:29 - pre 211 meseci
Aaa.... sada mislim da razumem sta galet hoce da kaze. Ako Galilejeve transformacije vaze, ako *izvor* emituje svetlo razlicitih brzina u velikom rasponu i ako detektor detektuje samo svetlo brzine c u odnosu na njega, detektor ce uvek da vidi da mu svetlo dolazi brzinom c i da, ako je raspon emitovanih brzina veliki, mu je detektovana snaga ista. Predlog je zanimljiv i moracu jos da razmislim o eksperimentalnim proverama.

Za sada:
1) Galet -- kako objasnjavas Doplerov pomak? Moj poslednji naveden eksperiment je upravo veoma dobra potvrda pomaka.
2) Bitno je primetiti da vecina izvora svetla takodje mogu da se koriste kao detektori svetla. Konkretno, izvor svetla mogu da budu pobudjeni Ne atomi u He:Ne laseru. Prijemnik moze da bude Ne lampa. Ako se He:Ne laserom obasja Ne lampa, broj eksitovanih Ne atoma ce se povecati. Usled sudara Ne atoma, to ce povecati broj Ne jona. Taj povecan broj Ne jona moze pak da se detektuje kao povecanje struje kroz Ne lampu.
Ovo se zove photogalvanic effect.

Generalno, svi osnovni prirodni zakoni su simetricni pri reverziji vremena. To znaci da ako proces X omogucava fotoemisiju, taj isti proces omogucice i fotoabsorpciju koju je onda moguce detektovati promenom osobina materijala detektora.

Galet, tvoja hipoteza je da bilo koji izvor emituje svetlo koje se krece rasponom brzina. Ovaj gorenavedeni argument onda kaze da je lako naci detektor koji ce biti osetljiv na svo to svetlo koje se krece razlicitim brzinama (BTW, sada razumem tvoje pitanje "na koje svetlo je moj detektor osetljiv").

Konkretno:
InGaAsP je aktivni materijal crvenih laserskih dioda koje se koriste u eksperimentima sa Cs, Rb i Li atomima (ne sa jonima). InGaAsP se takodje koristi kao materijal fotodetektora za crveno svetlo. Ako InGaAsP laserska dioda emituje svetlo u rasponu brzina, InGaAsP fotodioda ce biti osetljiva na svetlo iz citavog tog raspona.

P.S.
Ako galet prihvata realnost gorenavedenih eksperimenata sa pojedinacnim atomima/jonima, mislim da bi trebalo prestati koristiti argumente tipa: "znas koliko atoma ima u (blah)". Jer, uvek cu moci da ti navedem eksperiment u atomskoj fizici sa samo par ili cak samo jednim atomom/jonom.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.dlp5.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti24.12.2006. u 18:21 - pre 211 meseci
Citat:
Spreco -- gde nam se izgubi.

Tu sam (čitam svaki dan i čekam da dođem na red). Čekam i tvoje odgovore (na moje rečenice sa upitnicima) i mišljenje (na moje izjave koje se ne slažu sa „zvaničnim stavovima“).
Nešto ste mi se puno raspričali o svjetlosti i njenim atributima. Za pojmove prostora i vremena svjetlost nam uopšte nije neophodna.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti24.12.2006. u 22:36 - pre 211 meseci
Sprečo
Tako je Sprečo.
Ali za pojam objašnjenja konstantnosti brzine svetlosti trebalo je nešto drugo, pa pošto to drugo Ajnštajn nije našao on je silovao i vreme i prostor i za ljubav „konstantnosti“ brzine prenošenja informacije došao je do „epohalnih otkrića“ svojstava vremena i prostora.
I sad je to postalo verovanje za mnoge ljude koji su ubeđeni da se sve pojave mogu jednostavno objasniti iskrivljavanjem i vremena i prostora, a ustvari je to iskrivljavanje istine.

mcetina2

Kad sam ja „objavio“ moju hipotezu o brzini svetlosti ti nisi učestvovao na ovoj temi.
U to vreme rekao sam da sam siguran da će biti mnogo pitanja o njoj – i bilo je.
Tvoja pitanja u tom smislu nisu nova i ako kreneš u pregled mojih poruka u toku ove godine naći ćeš moje odgovore na njih. Ja ne bih hteo da se ponavljam ni da ponovo dosađujem učesnicima koji su ovu temu pratili, a što se mene tiče pokušaću da napravim nekakav pregledan spisak tih pitanja i odgovora da bih tebe ili nekog drugog (koga interesuje) uputio na moje odgovore date ranije.
Odgovoriću na neka tvoja pitanja i tvrdnje

a) Eksperimentalnu proveru moje hipoteze sam predložio. Potraži u mojim porukama „terestrički“ eksperiment. Imam još dva jednostavnija predloga sa vasionskim izvorima.
b) Ti i ostali učesnici govorite o „izvoru“ svetlosti, a trebalo bi ustvari uvek govoriti o skupovima izvora svetlosti.
Na primer „merena“ je brzina svetlosti sa Sunca. Sa kog izvora od milijardi i milijardi izvora na Suncu koji se kreću ogromnim brzinama u odnosu na bilo šta smo „merili“ brzinu svetlosti??? I šta znači dobijeni rezultat?
c) Objašnjavanje Doplerovog efekta je upravo u toku. Tamo sam naveo i moje
poruke o tom pitanju (datume)
d) emisija i apsorpcija energije se po mom mišljenju ne događa zbog promena
osobina materijala emitera i detektora nego zbog promene energetskog
stanja t. j. neki atom emituje energiju jer ima višak energije, a neki energiju
apsorbuje jer ima manjak energije. To nikako ne vezujem za „reverziju“
vremena.
e) Kada je InGaAsP fotodioda pokazala da postoji detektabilno svetlo neke druge
brzine nego što je brzina c?
e) Ja prihvatam realnost svakog eksperimenta, ali ne prihvatam nelogične iliti
navijačke interpretacije rezultata tih eksperimenata. Moje traženje da se
izračuna koliko atoma ili elementarnih izvora može da se smesti na 1 mm2 ni
slučajno nije bilo upereno protiv eksperimenata sa jednim ili manjim brojem
elementarnih izvora tako da je tvoje „blah“ neumesno i uvredljivo.
Radi se o još jednom pogrešnom podatku koji neosnovano egzistira i koji
želim da objasnim.


 
0

zzzz
milan kecman
bluka

zzzz
Član broj: 11810
Poruke: 2156
*.dialup.blic.net.



+197 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti24.12.2006. u 23:10 - pre 211 meseci
Gasoviti elementi na niskom pritisku i niskoj temparaturi imaju
jako uzak spektar emitovanja.Na visokim temperaturama i pritiscima
frekventni spektar je mnogo više razvučen.Najjači intenzitet je oko osnovne frekvencije,a lijevo i desno opada do nule.Slika ove distribucije je labaratorijski izmjerena.U industriji se koriste optički termometri za mjerenje visokih temperatura baziranih na ovom svojstvu.
Kod relativnog kretanja uoči se frekventni pomak cijelog spektra.
Slika one distribucije ostaje ista,samo frekventno pomjerena.Nije uočena promjena te distribucije čak i kada su relativne brzine vrlo
velike.Naprimjer kod dvojnih zvijezda.Nema naznaka da bi kod još većih doplerovih pomaka intenzitet na prijemu počeo da slabi.Naravno da je snaga prijema veća kod povećanja frekvencija.
Bojim se da je bilans energije po tvojoj teoriji neobjašnjivo visok.
Čak i kad bi dosta širokim elementima brzinskog spektra pokušao smanjiti njihov broj.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.dlp50.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti25.12.2006. u 18:26 - pre 211 meseci
Citat:
Tako je Sprečo.
Ali za pojam objašnjenja konstantnosti brzine svetlosti trebalo je nešto drugo, pa pošto to drugo Ajnštajn nije našao on je silovao i vreme i prostor

Dane, ne vidim nikakav problem sa konstantnošću brzine svjetlosti u vakuumu (c = λ0∙f0 ≈ 3∙108m/s). Takva je od trenutka emitovanja pa do trenutka prijema (detekcije). Ne možemo je ni povećati ni smanjiti (neovisna je od izvora i neovisna od prijema).
1. Ako se razdaljina između izvora i prijemnika smanjuje - mijenja se frekvencija (f1 – broj talasnih dužina koje ćemo zapaziti u jedinici vremena se povećava) i mijenja se talasna dužina - boja (λ1 – se smanjuje u istom omjeru), instrumenti i račun će pokazati da je c = λ1 ∙ f1.
2. Ako se razdaljina između izvora i prijemnika povećava - mijenja se frekvencija (f2 – broj talasnih tužina koje ćemo zapaziti u jedinici vremena se smanjuje) i mijenja se talasna dužina - boja (λ2 se povećava u istom omjeru), instrumenti i račun će pokazati c = λ2∙ f2. Talasna dužina – ekvivalentno – boja.
Konstantnost c kod posmatranja objekata obezbijeđena je slanjem i povratkom svjetlosnog signala, a konstantnost u matematičkim (algebarskim) relacijama obezbijeđena je – aritmetičkom sredinom (za c+v i c-v).
Tumačenje i primjena te istine u STR je sporna (pogrešno tumačenje i pogrešna primjena „postulata 2.“). Zato sam podsmješljivo pisao o međusobnoj relativnoj brzini dvije subatomske čestice istog pravca, a suprotnog smjera (za koje Dr Vida Ž piše da je svakako c , a to je u navedenom primjeru ne istinita izjava).
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.111.*



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti25.12.2006. u 19:01 - pre 211 meseci
Milane
Verovatno postoje nesporazumi zbog nepreciznog izražavanja. Ovo na primer mi je u prvi mah izgledalo kontradiktorno:
„Nema naznaka da bi kod još većih doplerovih pomaka intenzitet na prijemu počeo da slabi.Naravno da je snaga prijema veća kod povećanja frekvencija.“
Energija detektabilnog spektra je uvek ista u odnosu na promatrača, pa je prema tome i intenzitet detektovane svetlosti uvek isti. To je jedina indikacija jednakosti energije detektabilnih spektara. Mi ne možemo posebno meriti energiju detektabilnog spektra zato što ga ne možemo izdvojiti od ostalih njemu bliskih
međutim, energija detektabilnog spektra je samo mali deo ukupne energije makroizvora. Stoga ako merimo ukupnu energiju onda njena količina za nas zavisi od toga da li se makroizvoru približavamo ili udaljavamo. To isto se odnosi i na bilo koji spektar – samo što onda kad je detektabilan ima jednu određenu i uvek istu vrednost.
Da bih odgovorio na ovu tvoju sumnju: „Bojim se da je bilans energije po tvojoj teoriji neobjašnjivo visok.” molim te da se potrudiš da odgovoriš na ono moje „blah” pitanje kako reče mcetina2 – videćeš vrlo je interesantno.


 
0

zzzz
milan kecman
bluka

zzzz
Član broj: 11810
Poruke: 2156
*.dialup.blic.net.



+197 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti25.12.2006. u 23:44 - pre 211 meseci
Citat:
galet@world
Da bih odgovorio na ovu tvoju sumnju: „Bojim se da je bilans energije po tvojoj teoriji neobjašnjivo visok.” molim te da se potrudiš da odgovoriš na ono moje „blah” pitanje kako reče mcetina2 – videćeš vrlo je interesantno.

Ako misliš na ovo:P.S.
Ako galet prihvata realnost gorenavedenih eksperimenata sa pojedinacnim atomima/jonima, mislim da bi trebalo prestati koristiti argumente tipa: "znas koliko atoma ima u (blah)". Jer, uvek cu moci da ti navedem eksperiment u atomskoj fizici sa samo par ili cak samo jednim atomom/jonom.

Pokušaću.Elektronski mikroskopi su realnost.Dosta pouzdano je izmjeren razmak između jezgara atoma u nekim kristalnim rešetkama.
To je negdje oko jednog milijontog dijela milimetra,ako sam zapamtio.
Pa onda imaš na kvadratni milimetar nekih 10^12 atoma,ili nekih 10x gore dole.Pa nije to baš neka cifra.Ne vidim šta je tu mcetina2
rekao krivo ili uvredljivo.Uvažimo malo i njegova praktična iskustva eksperimentisanja.
-------------------- A sada da vidimo šta je to vrlo interesantno:
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.111.*



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.12.2006. u 07:18 - pre 211 meseci
Sprečo

Nije mi jasno kako svetlost može imati brzinu u odnosu na vakuum, odnosno kako bilo šta može da se kreće u odnosu na NIŠTA.

Milane

Ako upališ sveću kad je sunčano vreme i postaviš neki zastor iza nje tako da se na tom zastoru pojavi senka sveće, onda ćeš videti tu senku i senku stenja, ali nećeš videti senku plamena. Sunčeva svetlost nesmetano prolazi kroz plamen kao makroizvor.
To znači i da svetlost koju emituje bilo koji elementarni izvor tog plamena takođe prolazi kroz taj plamen. Mi, prema tome, detektujemo svetlost sa svih elementarnih izvora, a ne samo sa onih koji su na „površini“ plamena koja je do nas, a to je onda VRLO impozantan broj.
To sam hteo da kažem, a nipošto nisam hteo da ignorišem eksperimente bilo koje vrste. Uostalom to pitanje sam uputio tebi, a ne mcetini2 tako da nije trebalo doći do zabune i do neke „blah“ karakterizacije tog pitanja.
Time sam hteo da naglasim ogroman broj elementarnih izvora i delikatnost eksperimenata gde uspevamo da izdvojimo i posmatramo jedan ili manji broj elementarnih izvora.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.dlp495.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.12.2006. u 20:10 - pre 211 meseci
Citat:
Nije mi jasno kako svetlost može imati brzinu u odnosu na vakuum, odnosno kako bilo šta može da se kreće u odnosu na NIŠTA.

Ne „u odnosu na vakum“ , već u odnosu na zamišljeno mjesto (tačka) u vakuumu. Kako god shvataš „brzina svjetlosti u vodi“, „brzina svjetlosti u staklu“,...., tako tretiraj i shvati „brzina svjetlosti u vakumu“ ( „praznom“ dijelu Svemira). Ako ti je lakše shvatiti zamisli neko konkretno mjesto u „praznom“ Svemiru u kojem se neka „subatomska čestica“ raspala na par čestica i pri tom raspadu emitovana je i svjetlost ( te svaka odletjela dalje po istom pravcu ali u suprotnim smjerovima), to mjesto ostalo i dalje „prazno“ ( NIŠTA). Emitovana svjetlost će u odnosu na to mjesto (zamišljenu tačku, to NIŠTA) širiti se u prostoru (vakuumu) u svima pravcima i smjerovima brzinom c ≈ 3∙108m/s.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti27.12.2006. u 22:53 - pre 211 meseci
A ako zamislim još jedno takvo mesto i ako se ta dva mesta međusobno kreću nekom brzinom - šta ću onda?
 
0

zzzz
milan kecman
bluka

zzzz
Član broj: 11810
Poruke: 2156
*.dialup.blic.net.



+197 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti28.12.2006. u 00:28 - pre 211 meseci
Citat:
galet@world: Mi, prema tome, detektujemo svetlost sa svih elementarnih izvora, a ne samo sa onih koji su na „površini“ plamena koja je do nas, a to je onda VRLO impozantan broj......
Time sam hteo da naglasim ogroman broj elementarnih izvora i delikatnost eksperimenata gde uspevamo da izdvojimo i posmatramo jedan ili manji broj elementarnih izvora.

Ne razumijem zašto insistiraš na tom "impozantnom" broju.
A i ovaj proboj EM talasa kroz neki materijal koji takođe emitira je
ovisan o vrsti materijala,frekvenciji,temperaturi,gustoći itd.
Ako znamo kako se najpreciznije mjeri brzina svjetlosti,onda će biti jasno da se ona više uopšte ne mjeri.To je jedan uzaludan posao
jer je brzina "c" usvojena kao apsolutna konstanta.Potpuno opravdano
po mom mišljenju.To omogućava mnogo preciznije mjerenje dužine.Sada se "l" mjeri pomoću sata.Ali...
To nikako ne znači da se brzina svjetlosti ne može relativno sabirati sa v.
Dakle c+v je otvoreno pitanje.Nije dokazano da je nemoguće,a niti
da je moguće.Misaoni eksperimenti su ovdje od slabe koristi.Ja mislim
da c+v "ide",a zasad mi se čini da su astronomska opažanja najbolji
eksperimenti koji idu u prilog tome.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.dlp223.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti28.12.2006. u 05:16 - pre 211 meseci
Šta ćeš onda, zavisi od tvojih interesovanja i trenutnih obaveza i potreba.
Ako te interesuje sadržaj koji si zamislio (osmislio) i imaš vremena, počet ćeš o njemu razmišljati i obrađivat ćeš ga uz pomoć svog uma i razuma.
 
0

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl-1.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Teorija Relativnosti28.12.2006. u 07:12 - pre 211 meseci



Citat:
zzzz: Pa onda imaš na kvadratni milimetar nekih 10^12 atoma,ili nekih 10x gore dole.Pa nije to baš neka cifra.


Mislio sam da želiš da kažeš da to nije neka baš velika cifra, a kao što vidiš broj elementarnih izvora koji emituju svetlost kroz neku površinu je mnogo veći od broja elementarnih izvora koji su na toj površini.
Konstanta "c" je karakteristika elektromagnetskih talasa, a ne nekih drugih (c + v, c - v) koji nemaju tu karakteristiku.
Ako bi oko moglo detektovati i elektromagnetske talase sa tom karakteristikom i neelektromagnetske koji nemaju tu karakteristiku u odnosu na njega - svetlost bi izgubila svoje osnovno svojstvo - prenošenje informacije, jer bi svetlost od događaja koji su se desili istovremeno dolazili do oka u različita vremena i obrnuto t. j. svetlost od događaja koji su se desili u različita vremena mogli bi do oka stići istovremeno. Informacija sa dalekih izvora bila bi potpuno nejasna t. j. videli bi svetlosti brzine c, brzine c + v, i brzine c - v u isto vreme, a svaka bi prenosila informaciju iz drugog vremena.
Očigledno takva svetlost ne bi valjala.
O astronomskim opažanjima moguće je govoriti i sa stanovišta PSSS s tim što ta pretpostavka može vrlo jednostavno objasniti i promenu frekvencije pulsara, ali i rezidualne pulseve koje STR ne može nikako da objasni - jer jednostavno oni nedostaju t. j. nismo ih detektovali iako postoje.
 
0

elitemadzone.org :: MadZone :: Teorija Relativnosti
(Zaključana tema (lock), by Tyler Durden)
Strane: << < .. 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 425614 | Odgovora: 2583 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.