Citat:
Ivan Dimkovic:
Kao prvo, kada drzava nesto finansira, to mora biti u javnom vlasnistvu, ili public domain - kao tekstovi zakona, ustava, popis stanovnistva, itd.. Ima, koliko znam, dosta rasprava o koriscenju GPL softvera od strane sluzbenika USA vlade, i kako bi njihova kontribucija bila nekompatiblna sa GPL licencom, jer bi oni to morali da objave kao PD. Javno dobro - znaci i javno vlasnistvo - javni domen - PD, sto znaci da svako ima pravo sa tim da radi sta hoce, sto znaci da:
Javno dobro ne znači isto što i javno vlasništvo (
public domain). Tekstovi zakona, ustava, itd. nisu u javnom vlasništvu, već u vlasništvu države, odnosno njenih građana. Kao što kažeš, javno vlasništvo znači da svako s tim ima pravo da radi šta hoće; da malo karikiram (ali sa pravne strane ipak korektno), kada bi ustav bio u javnom vlasništvu, neki pojedinac bi mogao da na njega stavi svoja autorska prava, a zatim da državi naplaćuje licencu za korišćenje ustava (ili da je tuži sudu za neovlašćeno korišćenje).
Citat:
GPL >nije< public domain - GPL je jedna vrlo cudna licenca koja vise ogranicava nego sto sto dozvoljava, i u tom kontekstu se nikako ne moze poistovetiti sa "javnim dobrom" - GPL je u principu neka verzija digitalnog komunizma, e - digitalni komunizam nije isto sto i digitalna sloboda, jer i komunizam ima svoje zahteve i ogranicenja, a neki bi ga protumacili i kao ogranicenje odredjenih sloboda. Nije bas sve tako jednostavno :)
Rekao bih da ovde već zalaziš u oblast zujalica (
buzzwords). "Digitalni komunizam" je neodređen pojam, koji izaziva negativne emocije nevezane za konkretnu temu (čisto uzgred, više bi bio "u duhu" izraz "digital-komunizam" :) Zatim, tu su i termini "vrlo čudna licenca" ili "anti-biznis licenca" (Dragi Tata)...
Recimo ovako: GPL je licenca koja stavlja zabranu na bilo kakvo ograničenje distribucije, upotrebe i raspoloživosti izvornog koda programa, kao i njegovih derivata (čime posredno izaziva da se ne može ostvariti zarada na razvoju softvera pod GPL licencom). Ako se ne slažete sa ovim kratkim objašnjenjem, slobodno recite, da se dopuni, ili izmeni.
Citat:
U svakom slucaju - zarada na GPL proizvodu, kao sto je Linux Distro je po meni ravna licemerju - niko nije platio godine i godine programerskih sati za Linux kernel, ali zato kompanija sa punim pravom ocekuje profit od toga - i to je posteno... kako da ne.
U svetlu prethodna dva pasusa koje sam napisao, smatram da se GPL softver ipak može smatrati javnim dobrom. Sva javna dobra (struja, voda, policija, zdravstvo...) su na raspolaganju kompanijama, koje posredno ostvaruju profit na osnovu njih. Država je odlučila da neke stvari moraju da budu bezuslovno dostupne, da bi se u krajnjoj liniji povećalo zadovoljstvo
svih građana, pa i onih koji učestvuju jedino u stvaranju javnih dobara (tj. ne ostvaruju profit).
Ipak, da opet podsetim, to sa državom kao zaštitnikom GPL softvera uzeo sam samo kao jedan primer, pošto ipak ostaje i onaj ozbiljan nedostatak koji sam naveo.