Citat:
ali će biti OGROMNA šteta po srpski jezik, jer se naš jezik u kompjuterskim svijetu gubi i vrlo lako se preuzimaju engleski izrazi zdravo za gotovo
Ovo je jedan od najlošijih argumenata koji neko može da iskoristi.Već smo diskutovali o ovome.Nije u pitanju samo kompjuterski jezik, jer i u mnogim drugim oblastima se usvajaju i koristi reči engleskog ili nekog drugog porekla.A i sam srpski jezik je pun reči koje nisu srpske, već vode poreklo iz raznih drugih jezika, da ne nabrajam sad.Tako da ne vidim smisla u očuvanju nekog jezika, koji uopšte i nije svoj.Ono što treba uraditi jeste standardizacija, odnosno da se usaglase termini (poreklo reči je manje bitno), i to po mogućstvu oni koji najbolje zvuče većini, kao i oni koji su dugo u upotrebi, koji su najprostranjeniji, odnosno najviše se koriste, a ne kao sada da imamo situaciju da se u 3 različite knjige pojave 3 različita termina za istu stvar (recimo u jednoj piše download, u drugoj skidanje, a u trećoj preuzimanje), pa se tako zbuni i iskusniji korisnik, a ne početnik.
Citat:
iako što postoje sasvim odgovarajući prevodi kao npr "Save", sa "Snimi". "sejvuj, openuj, katuj (ili još bolje catuj), pejstuj, mejl, sajt, programs, eksesoris..." meni to zvuči bukvalno ODVRATNO.
Sa ovim se slažem, doduše delimično.Naime neki izrazi su adekvatno prevedeni od početka i kao takvi su već naširoko u upotrebi.Recimo, gotovo svi koje znam pre upotrebljavaju "snimi" umesto "sejvuj", "otvori" umesto "openuj", "programi" umesto "programs" i sl., jednostavno su te reči ušle u upotrebu kao takve i većina ih koristi, odnosno svi ih razumeju.Ali sa druge strane, neke reči nisu imale adekvatan prevod od početka i samim tim su postale opšte prihvaćene u izvornom obliku, pa većina koristi "katuj" umesto "iseci", "sajt" umesto "stranica na internetu", "mejl" umesto "elektronska pošta", "pejstuj" umesto "nalepi" i sl.Dakle, moje mišljenje je da treba uraditi opsežno istraživanje i utvrditi koji izrazi imaju adekvatan prevod koji je u široj upotrebi i kao takve ih standardizovati.Isto važi i za reči koje se naširoko koriste u izvornom obliku, dakle, ne prevoditi ih na silu, već standardizovati onako kako su ušle u upotrebu.
Citat:
Dođem u Verat da kupim sate, i radnici mi se obraćaju "juzernejm?". Ljudi znaju prevod te riječi, i uporno koriste "juzernejm, pasvord". U čemu je stvar???!
Što se tiče ovog, ne znam da li je isti slučaj u Veratu, ali recimo ja sam nekoliko puta morao da objašnjavam ljudima (početnicima) kako da podese da primaju mejl u outlook express-u recimo.I evo kako je uglavnom tekao razgovor (naravno pokušao sam da koristim adekvatne prevode, jer znam da u knjigama obično to koristi, pa reko da ga ne zbunjujem)
JA : Znači odeš na "Alati", pa onda na "Nalozi"
NOVOPEČENI KORISNIK RAČUNARA (u daljem tekstu NKR) : Na šta bre odem ?
JA : Odeš na "Tuls", T-O-O-L-S
NKR : Aha, razumeo, pa onda ?
JA : Onda ideš na akaunts, A-C-C-O-U-N-T-S
NKR : Pa tako reci, da tečovek razume.I šta onda ?
JA : Onda dodaš novi nalog.
NKR : A kako da dodam
JA : Pa ideš na ed, A-D-D (što bi trebalo da znači dodaj jel)
NKR : Aha.Dalje ?
JA : E sad idi redom pa upisuj ono što te pita, znači ime konekcije, zatim
korisničko ime i lozinku.
NKR : Pa to me uopšte i ne pita.Piše nešto
user name i password.
No da ne pišem dalje, možda su ISP-ovi počeli da koriste tu terminologiju, jer su korisnici počeli često da ih zovu i pitaju "A gde da mu upišem to korisničko ime i lozinku kad me on pita za juzernejm i pasvord".Možda jeste malo glupo, ali je tako, iznenadio bi se kakve sam muke imao u razgovoru sa nekim tako novopečenim vlasnicima.Ok, niko se nije naučen rodio, ali ova situacija sa nakaradnim prevodima nimalo ne pomaže.
Citat:
Ne možeš izvući takav zaključak. Ne postoji nikakva veza ili usaglašavanje između prevodioca koji rade na različitim projektima niti postoji neka zvanična terminologija (na nekom višem nivou), tako da se ne mogu očekivati identični prevodi.
Pa kako da ne izvuče takav zaključak kad u principu i jeste tako.Nije bitno zašto, ali je tako.To što ne postoji veza između prevodioca i komunikacija među prevodiocima na različitim projektima je čista glupost, i ne vidim zašto se to radi uopšte, samo pravi probleme, a retko kome pomogne, zato i smatram da za sada (dok se ne usvoji nekakav zavod za standardizaciiju ili šta već, a dok se to ne uradi, treba zabraniti prevođenje određenih termina) neki izrazi i ne treba da se prevode u knjigama, zato sam i protiv naših prevodioca.Pa bolje da postoji jedan download i da se u svim knjigama koristi tako, nego u jednoj preuzeti, u drugoj skinuti, u trećoj svući...Tako smo došli u situaciju da mi je lakše da pročitam i shvatim knjigu napisanu na engleskom, nego na maternjem jeziku.
Citat:
Ipak, neformalni razgovor je jedno, a zvanični prevod nešto sasvim drugo.
E tu grešiš i to mnogo.baš to bi trebalo da bude isto.Recimo, ja u neformalnom razgovoru sa novopečenim korisnikom ću svakako koristiti download, web, katuj, pejstuj, fajl, fajl sistem...a on će u nekoj knjizi naći preuzimanje, mreža, iseci, nalepi, datoteka, datotečna organizacija...i pojma neće imati da sam ja u stvari pričao o istoj stvari koju on čita u knjizi.Tako da ne možeš da kažeš nije isto razgovarati i zvanična knjiga.To MORA da bude isto.E sad, to što većina nas voli da kaže fajl i nikada neće da odustane od toga, e pa žao mi je, bojim se da će jezički čistunci morati da se prilagode.
-Odracuonogakomijedrpiorazmaknicu.
-Ne rxdi mi txstxturx, kxd god hocu dx
ukucxm "x" onx ukucx "x".
-Ko kaaz e da ja neuummem da kuuca
m.
-Piše "Insert disk 3", a jedva sam i ova
dva ugurao u drajv
-Postoje samo dve osobe kojima
verujem, jedna sam ja, a druga nisi ti