Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih

[es] :: Matematika :: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih

Strane: 1 2

[ Pregleda: 3361 | Odgovora: 20 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

BuzzLightyear

Član broj: 345017
Poruke: 71



+432 Profil

icon Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih14.06.2022. u 19:38 - pre 21 meseci
Želim da uporedim kompleksnost zadataka danas sa zadacima koje sam ja imao na prijemnom '93 godine. Čini mi se da su zadaci nekada bili teži, ali moguće je da me sećanje vara. Da li neko možda ima zadatke sa nekog prijemnog iz devedesetih?
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1325
87.116.161.*



+557 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih15.06.2022. u 15:32 - pre 21 meseci
Ili da postaviš neki od tih današnjih pa ćemo ti reći da li su teži ili lakši od ondašnjih? :)
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

B3R1
Berislav Todorovic
NL

Član broj: 224915
Poruke: 794



+630 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.06.2022. u 10:36 - pre 21 meseci
Ne znam za srednju skolu, ali znam za fakultet. Kada sam polagao prijemni na ETF-u (1987) imali smo 5 zadataka iz matematike i fizike. Da, samo 5. Ali to nisu bile pitalice, vec ozbiljni, prilicno ozbiljni zadaci, na nivou onih kakvi su se tada davali na republickim takmicenjima. Jos 2-3 generacije nakon mene su imale taj princip, kasnije su uvedene a/b/c pitalice, a zadaci su poceli da bivaju sve laksi. Prestao sam da pratim to jos pre 25 godina, ali ne verujem da su poostrili kriterijume. Bas naprotiv ...
 
Odgovor na temu

X Files
Vladimir Stefanovic
Pozarevac

SuperModerator
Član broj: 15100
Poruke: 4901
*.static.isp.telekom.rs.

Jabber: xfiles@elitesecurity.org


+638 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.06.2022. u 11:16 - pre 21 meseci
^
Hmmm... Nisu pitalice, koliko znam, već su i dalje zadaci, ali se na kraju zaokružuje jedan od 6 odgovora, a možda ima i višečlanih izbora, ne znam.

To zaokruživanje (jednočlani ili višečlani izbor) ima svoju svrhu, jasno je. Povećava se pouzdanost testa (kao mernog instrumenta), u smislu da se spreče slobodne procene i tumačenja nezavisnih ocenjivača (namerne i nenamerne). Drugim rečima, da dva ocenjivača ne bi različito bodovali ili da dva ponovljena ocenjivanja daju iste rezultate. Zato je, pored ostalog, potrebno više zadataka, i više mogućnosti za svaki zadatak.

Naravno, ništa nije savršeno...
 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3445

Jabber: djoka_l


+1462 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.06.2022. u 15:30 - pre 21 meseci
https://prijemni.etf.bg.ac.rs/resenja/

Zadaci su boza u odnosu na moj prijemni iz 1985. godine. Sećam se da sam na zadacima iz fizike imao 49 bodova od 100 i da sam bio rangiran kao 72. po rezultatu na fizici. Bio je jedan tip koji je imao 100, ostalih 1000 su bili daleko ispod...
Poslednjih godina, ne treba da se polažu oba predmeta (matematika i fizika), nego samo jedan, a ako se izađe na oba, uzima se bolji rezultat.

 
Odgovor na temu

dejanet
Beograd

Član broj: 19240
Poruke: 1181



+835 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.06.2022. u 16:16 - pre 21 meseci
Koliko se secam u moje vreme se polagalo objedinjeno za tehnicke fakultete samo matis(mozda gresim). Ja sam upisao i zavrsio Masinski fakultet(nedao Bog nikom da studira taj faks u tom vremenu 90-tih) .

Kuriozitet su bili negativni poeni, znaci ako omasis dobijes proporcinalno negativnih poena u odnosu na pozitivne, ali ako ne das odgovor, nemas negativne bodove. Ako se secam, imao sam 65-75 poena a bio sam siguran da sam ubo najmanje 80, znaci imao sam dosta tih negativnih, ali srecom bez posledica upao sam u redovne i odlozio vojsku :)
 
Odgovor na temu

miki069

Član broj: 161528
Poruke: 1951
*.mbb.telenor.rs.



+370 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.06.2022. u 17:33 - pre 21 meseci
Đoko ako su boza, daj rešenje 20-og zadatka sa prijemnog iz 2016-te godine.

Ja sam prijemni iz matematike za ETF polagao 1987.godine i bilo je 5 zadataka. Prva četiri sam uradio za pola sata. Peti sa nekim šahovskim turnirom skoro niko nije uradio.

Sada ima 20 zadataka. Zadaci su gradirani po težini. Od 14-og zadatka pa nadalje su teži zadaci. Otprilike kao u doba SFRJ.
 
Odgovor na temu

TheSpiridon

Član broj: 340665
Poruke: 436
*.dynamic.a1.rs.



+74 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.06.2022. u 18:52 - pre 21 meseci
Ja kad sam spremao prijemni za Elektronski Fakultet u Nišu, neke tamo 2005. Uzeo sam onu zbirku na fakultetu, nije bilo rešenja. Otišao sam na privatne časove kod nastavnice gimnazije. Ni jedan zadatak nije mogla da reši, pa sam joj ostavio zbirku da ona prvo reši, pa tek posle ja. :)
 
Odgovor na temu

miki069

Član broj: 161528
Poruke: 1951
109.245.227.*



+370 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.06.2022. u 19:55 - pre 21 meseci
U gimnazijama matematiku predaju profesori, a ne nastavnici. Neko da završi matematiku, a da ne zna da reši ni jedan zadatak iz neke zbirke? Deluje mi nemoguće. Jedino ako su bio kod neke nastavnice.
 
Odgovor na temu

mjanjic
Šikagou

Član broj: 187539
Poruke: 2679



+690 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih17.06.2022. u 01:33 - pre 21 meseci
Citat:
miki069:
Sada ima 20 zadataka. Zadaci su gradirani po težini. Od 14-og zadatka pa nadalje su teži zadaci. Otprilike kao u doba SFRJ.

Pre neku godinu kolege nešto pričale o tim zadacima, ja pogledao na sajtu posle toga popodne, za 15 minuta uradio prvih 10 zadataka napamet, dakle bez papira i olovke, ostalih 10 nisam stigao taj dan, imao druge obaveze, pa pogledao 2 dana kasnije i uradio sve za pola sata uz papir i olovku, jedino nisam mogao da se setim zadatka sa podelom segmenta x-ose npr. između x=2 i x=3 na dva dela tačkom iz koje su povučene duži do tačaka (2,1) i (3,3) ili tako nešto, ali je princip isti kao za konopac vezan krajevima za stubove različite visine sa zakačenim tegom koji zateže konopac tako da dodiruje tlo (ili ne dodiruje, svejedno), uglavnom najniža tačka konpoca deli raspon između stubova u odnosu istom kao što su visine stubova (ili delova visine stubova od ravni te najniže tačke do vrha) - ukratko, formiraju se trouglovi koji su slični.
Znao sam rešenje, jer je takvo bilo ponuđeno, ali kako se to dokazuje pojma nemam, samo se sećam nekih zadataka za takmičenja iz srednje škole i da se koristi taj princip.

U tom smislu zadaci sa ponuđenim odgovorima su lakši, jer je veoma teško ponuditi pogrešna rešenja do kojih se dolazi nekom tipičnom greškom u razmišljanju ili postupku (oni koji danas prave zadatke za prijemni odustali su od takvog mozganja, od 20 zadataka možda 2 ili 3 imaju tako ponuđene odgovore).

Meni nije jasno šta ova deca, koja žele da upišu ETF, nauče u školi kad moraju da daju po 1000 evra za privatne časove iz matematike?
One zadatke može da reši svako ko je matematiku učio koristeći mozak za razmišljanje, a ne učenje napamet.


A zadaci za srednju školu... evo, sećam se pitanja iz srpskog s početka 90-ih:
- Naći grešku u sledećoj rečenici: Stanujem u ulici Cara Dušana broj dva.

Tada nije bilo interneta pa da se razmenjuju pitanja i odgovori, niti je bilo zbirki sa primerima zadataka i pitanja sa prijemnog, a danas deca uče trikove i fazone napamet, i ako neko napravi prijemni sa totalno drugačijim konceptom pitanja ili zadataka, rezultati budu katastrofa.
Blessed are those who can laugh at themselves, for they shall never cease to be amused.
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih15.08.2022. u 08:08 - pre 19 meseci
Citat:
miki069:
U gimnazijama matematiku predaju profesori, a ne nastavnici.


Neko ko "predaje" je nastavnik, bilo to u prvom osnovne, na završnoj godini master studija ili na doktorskim studijama.
 
Odgovor na temu

BrutalCoin

Član broj: 337807
Poruke: 126



+103 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih15.08.2022. u 08:54 - pre 19 meseci
Predavač predaje a nastavnik izvodi nastavu.
Za srednju školu moraš biti profesor matematike ili diplomirani matematičar.
Ako si diplomirani matematičar moraćeš da položiš još ispit iz psihologije, pedagogije, metodike i istorije matematike.
A to te opet niveliše na profesora matematike.

Da bi bio pravi profesor ocenu bi trebalo da donosiš samostalno.
U osnovnoj i srednjoj školi ocenu donosi nastavničko veće.

Naravno, ako imaš platu 5000 evra (neto) da bi bio profesor dovoljna ti je i osnovna škola.

 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih15.08.2022. u 09:19 - pre 19 meseci
Koji su uslovi za lažnog profesora?
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih15.08.2022. u 21:56 - pre 19 meseci
Citat:
BrutalCoin:
...


Hm da, samo nekoliko ispravki.

Nastavnik(ne profesor) je onaj koji je položio ispit za licencu(nekada stručni ispit). Onaj koji radi kao nastavnik, a ipak nije nastavnik se zove nastavnik pripravnik. Ocena se ne donosi, ocena se utvrđuje... Piše u zakonima i pravilnicima.

Ima još faulova koje si napravio, ali ne bih to nabrajao ni za duplo veću platu, a sada imam pet hiljada evra. Neto.
 
Odgovor na temu

B3R1
Berislav Todorovic
NL

Član broj: 224915
Poruke: 794



+630 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.08.2022. u 09:49 - pre 19 meseci
Koliko se secam, na univerzitetu i viskim skolama zakon i statuti univerziteta razlikuju nastavnike i saradnike.

Na univerzitetu - nastavnici su docenti, vanredni i redovni profesori. Svi osim ovih poslednjih se biraju na odredjeno vreme. Za ulazak u svet nastavnika obavezan ti je PhD, a za svaki "cvarak" jos dodatno i odredjeni radova u casopisima odredjene sorte (koji se oznacavaju nekim vojnickim oznakama, poput M20, M21 ... itd.). Za vanrednog profesora treba ti i objavljen udzbenik itd. Ali u svakom slucaju - strogo gledano - profesor je na fakultetu podskup skupa nastavnika. :-)

Saradnici su asistenti-pripravnici i asistenti ... s tim sto je ove prve ukinula Bolonja, sada se to valjda zove "saradnik u nastavi".
Takodje se biraju na odredjeno, obicno 4 godine, asistenti su imali pravo na 2 termina od po 4 godine, pripravnici ne.

U visim skolama nastavnici su profesori (biraju se na neodredjeno i dovoljan je PhD za to, radovi nisu obavezni), saradnici su predavaci (biraju se na odredjeno).

Za srednje skole mislim da je Bradzorf to lepo objasnio.
 
Odgovor na temu

BrutalCoin

Član broj: 337807
Poruke: 126



+103 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.08.2022. u 15:06 - pre 19 meseci
Ti nisi 30 godina u Srbiji pa pišeš "po sećanju".
A Bradzorf ionako ima platu 5000 evra (neto) pa ga to i ne zanima ni za duplo veću platu.

"Profesor" i "diplomirani" iako posle 5 godina studiranja imaju isti stepen stručne spreme ne moraju biti stručni za izvodjenje nastave u srednjoj (osnovnoj) školi.
Na primer "diplomirani" se "polomi" da položi 30 dvosemestralnih ispita i onda nije "stručan" iz bizarnih razloga jer "faluktet nije podneo zahtev za akreditaciju smera".
No i kad je sve "kako treba" onaj "diplomirani" će morati da položi bar još pedagogiju i psihologiju.
I onda postaje "profesor".

Pored toga ni fakulteti ne vrednuju na isti način ispite.
Specifično za matematiku na primer "žestoka" geometrija je obavezna (na jednom fakultetu). Na drugom fakultetu možeš da se provučeš do diplome "profesor" sa nekom boza geometrijom (ali će zato da te uleše kompleksnim funkcijama).

Fakultetski profesor je zvanje a srednješkolski profesor zanimanje.

Plus je razlika u autonomiji.
U srednjoj (osnovnoj) školi predmetni nastavnik nije autonoman u donošenju ocene nego samo daje predlog a ocenu donosi nastavničko veće.
Na fakultetu ocena profesora je praktično neoboriva a nezadovoljan student ako je baš uporan završi na ponovljenom ispitu.
U osnovnoj školi imaš nastavnika koji neće ni da zaključuju ocenu nego daju razrednom starešini.

Tvoje uvodjenje Bolonje ima ograničen smisao jer u Srbiji ima dosta radne snage onih koji su studirali i diplomirali ozbiljnim studiranjem (što Bolonja nije).
Itd.

 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih16.08.2022. u 16:39 - pre 19 meseci
Hm, rekao bih da pokretač teme ne pravi razliku između završnog ispita u osnovnom obrazovanju i prijemnog ispita za upis u srednju školu.

Razlika je suštinska, mada je mnogi ne vide, ali ne bih sada o tome ni za duplo veću platu, a trenutno imam pet hiljada evra. Neto.
 
Odgovor na temu

B3R1
Berislav Todorovic
NL

Član broj: 224915
Poruke: 794



+630 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih17.08.2022. u 13:35 - pre 19 meseci
Citat:
BrutalCoin:
Ti nisi 30 godina u Srbiji pa pišeš "po sećanju".

1. 23 godine, a ne 30.
2. Prvih 6 godina nakon diplomiranja sam radio na fakultetu, najpre kao istrazivac, pa kao asistent-pripravnik ... pa sam neke stvari iskusio i licno. :-)

Sto se srednje skole tice, tu nemam pojma, nikada nisam radio tamo, niti imam drugare koji rade u prosveti.
Citat:
Pored toga ni fakulteti ne vrednuju na isti način ispite.
Specifično za matematiku na primer "žestoka" geometrija je obavezna (na jednom fakultetu). Na drugom fakultetu možeš da se provučeš do diplome "profesor" sa nekom boza geometrijom (ali će zato da te uleše kompleksnim funkcijama).

Pa to ti je slucaj sa svim fakultetima. Oduvek bilo. U vreme kada sam studirao se znalo: nije isto bilo polagati elektroniku kod (pokojnog) Caje na ETF u Beogradu i tu istu elektroniku na TF u Cacku. Caja je bio lik poznat medju inzenjerima sirom bivse SFRJ ... i kad kod njega dobijes sesticu napravis maltene trodnevnu zurku - 3 dana se ne treznis ... :-)

Sada je, koliko cujem od dece svojih drugara, najveci bauk tamo Osnovi elektrotehnike, koji su u vreme mog studiranja bili relativno normalan predmet. Ne lak, ali daleko od nekakve kosketine ili bauka. A Elektronika sada nije vise nista posebno komplikovana vecini studenata. Tako da se i to menja s vremenom ...
Citat:
Fakultetski profesor je zvanje a srednješkolski profesor zanimanje.

Tako je. Mada, u danasnje vreme, akademska zvanja su totalno degradirana i posao univerzitetskog profesora je postao de facto zanimanje.
Citat:
U srednjoj (osnovnoj) školi predmetni nastavnik nije autonoman u donošenju ocene nego samo daje predlog a ocenu donosi nastavničko veće.

Ako je to tacno (a verovatno jeste), onda to objasnjava dosta stvari. Izmedju ostalog, zasto skole stancuju vukovce na tone ... i kako to da sve vise dece ima te famozne Vukove diplome, a uspeh te iste dece na PISA testovima katastrofa. Cini mi se da u neka stara vremena toga ipak nije bilo toliko. Recimo, u Matematickoj gimnaziji je bilo profesora koji nisu hteli da odstupe ni za dlaku od svojih ocena i gde nikakvi pritisci nisu pomagali da promene svoje misljenje. I gle cuda, te profesore su najvise postovali. Svi!
Citat:
Na fakultetu ocena profesora je praktično neoboriva a nezadovoljan student ako je baš uporan završi na ponovljenom ispitu.

Fakultet radi direktno sa studentima, a oni su punoletni ljudi. Za razliku od osnovnih i srednjih skola, cije su musterije maloletnici, pa u celu tu jednacinu ulaze, nazalost, i roditelji ... koji se mesaju u sve i svasta. Ima likova koji idu u skole, svadjaju se zbog ocena svoje dece, prete, galame ... i to prave bespotrebnu dramu ...
 
Odgovor na temu

Bradzorf012
Mile i ortaci LLC

Član broj: 334105
Poruke: 466



+1020 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih17.08.2022. u 14:30 - pre 19 meseci
Citat:
B3R1
Tako je. Mada, u danasnje vreme, akademska zvanja su totalno degradirana i posao univerzitetskog profesora je postao de facto zanimanje.


Zašto degradirana ako univerzitetski profesor može da zaradi platu od pet hiljada evra? Neto.

Mogu da pronađem i temu gde si afirmativno govorio o zaradama odnosno platama u Srbiji, gde si pomenuo i univerzitetske profesore.

Mogu, ali neću ni za duplo veću platu, a sada imam pet hiljada evra. Neto.
 
Odgovor na temu

B3R1
Berislav Todorovic
NL

Član broj: 224915
Poruke: 794



+630 Profil

icon Re: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih17.08.2022. u 15:09 - pre 19 meseci
Citat:
Bradzorf012: Zašto degradirana ako univerzitetski profesor može da zaradi platu od pet hiljada evra? Neto.

Mogu da pronađem i temu gde si afirmativno govorio o zaradama odnosno platama u Srbiji, gde si pomenuo i univerzitetske profesore.

Mogu, ali neću ni za duplo veću platu, a sada imam pet hiljada evra. Neto.

Smaras vise s tom platom ... smisli neki novi fazon. :-)

I nisam mislio ovde na finansijsku degradaciju, vec na drustvenu i eticku. Naucna istrazivanja finansiraju velike korporacije, samim tim istrazivaci vise nisu nezavisni i moraju da igraju onako kako im se svira. To je narocito izrazeno u medicini, na primer.

Takodje, nisam rekao da je plata profesora velika (stavise, nije), vec ukupna zarada, a to je nesto sasvim razlicito. Platu isplacuje drzava. Dok neki fakulteti (tehnicki i bio-medicinski uglavnom) imaju lepe projekte sa privredom (a.k.a. "tezga"), gde profesori rade kao konsultanti i mimo plate dobijaju honorare od tih firmi za to ... I tom prilikom sam takodje rekao da neki drugi fakulteti, po svojoj prirodi stvari, ne mogu da imaju projekte s privredom (drustvene nauke, recimo) i ljudi koji tamo rade zive samo od plate. Razlike u prihodima su enormne. I da, to sam bio zakljucio recenicom da zivot nije fer, kojom inace Bil Gejts voli da zapocne svaki svoj govor americkim studentima kada ga njihovi koledzi pozovu ... i plate mu debeo honorar za to.
 
Odgovor na temu

[es] :: Matematika :: Zadaci sa prijemnih za srednju školu iz devedesetih

Strane: 1 2

[ Pregleda: 3361 | Odgovora: 20 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.