Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi

[es] :: Fizika :: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 5162 | Odgovora: 41 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.95.115.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi22.01.2022. u 09:19 - pre 27 meseci
Izgleda sam pronasao sta mi stvara problem i zbog cega je protok rashladne tecnosti tako slab.
Merenja razlike pritiska na regulacionim ventilima su zavrsena i vrednosti ne pokazuju bilo kakve probleme na samim ventilima.Razlike u pritiscima su normalne i kada je ventil potpuno otvoren skoro neprimetna razlika ΔP u rangu 1 -10 mBar. Dakle,ventili su ispravni u potpunosti.
Nakon toga sam ponovo izmerio brzinu,kao i kolicinu tecnosti koja protice kroz cevi i dobio slicne vrednosti koje sam i pre nekoliko meseci izmerio.
Analizirajuci po stoti put shemu, dosao sam do zakljucka da bi problem mogao biti u samim klima uredjajima,tj. u trosmernim ventilima koji se nalaze u samim klima uredjajima.Da bih to proverio uradio sam sledece:
Na jednom rashladnom krugu je prikljuceno ukupno 5 klima uredjaja,dva velika snage 75 kW i 3 manja snage 25kW.Od tih 5 uredjaja u pogonu se nalaze 1 veliki i 3 mala.Ovaj drugi veliki je u stand-by modu i sluzi kao rezerva ukoliko se desi da neki od ostalih 4 uredjaja otkaze.Taj veliki koji je u pogonu,radi skoro punim kapacitetom,80%-90%.Ostala 3 mala rade kapacitetima izmedju 20% i 30% jer prostorije koje hlade su male i nema velikog izvora toplote.Vrednosti kolicine protoka u tom trenutku su oko 4,6 m³/h izmereno odmah nakon glavnog regulacionog ventila grane.
Da bih testirao da li cu povecati protok na ovom velikom uredjaju koji je u pogonu,iskljucio sam sva tri mala uredjaja i prekinuo im dotok rashladne tecnosti.Izmerena vrednost kolicine protoka je tada pala na 2,3 m³/h umesto da se poveca. Da je problem u glavnim regulacionim ventilima ili da premala kolicina vode dolazi u rashladni krug grane ,nakon prekida dovoda tecnosti na ova 3 mala uredjaja ,protok kao i kolicina tecnosti bi se povecali na ovom velikom uredjaju koji je ostao u pogonu sto ovde nije bio slucaj.
U tom trenutku dosao sam do zakljucka da taj ventil u klima uredjaju ne propusta dovoljnu kolicinu tecnosti da bi se protok povecao.Krug kretanja tecnosti kroz cevi se zatvara preko samih klima uredjaja i njihovih trosmernih ventila , pa ako ti ventili nisu dovoljnih dimenzija ili nisu skroz otvoreni ,ni tecnost nece strujati dovoljnom brzinom. Druga losa stvar je u tome sto su ventili na tri mala klima uredjaja otvoreni samo oko 30% i sam protok kroz njih je veoma mali.
Zatim sam uradio sledeci test, na svih 4 uredjaja koji su u pogonu sam podesio da ventili budu otvoreni 80-100% i ponovo napravio merenje. Dobio sam tada vrednost od skoro 6 m³/h.Ta izmerena vrednost mi govori da sam pronasao gde lezi problem. Da bih povecao protok tecnosti na odprilike 10 m³/h, trebalo bi da je na rashladni krug prikljuceno ili vise klima uredjaja ili da su dimenzije ventila vece tj. da imaju vecu propusnost.Na zalost ventili su fabricki ugradjeni i dimenzije DN40 sto mislim da nije dovoljno.
U sledecih nekoliko dana cu uraditi jos jedan test gde cu pustiti u pogon i ovaj peti rezervni uredjaj i ventile na svih 5 klima uredjaja cu podesiti da budu potpuno otvoreni.Nakon toga cu napraviti merenje pa se nadam da ce rezultat biti jos bolji.
Iako sam mislio kada je klima uredjaj iskljucen da tecnost i dalje struji kroz bypass na samom trosmernom ventilu klima uredjaja,to izgleda nije slucaj.
Da rezimiram,bez dovoljno otvorenih ventila u samim klima uredjajima, ni protok nece biti dovoljan.Ako bi recimo svih 5 klima uredjaja iskljucio,protok bi tada bio 0 m³/h, tecnost se ne bi u tom delu uopste kretala.
Problem su mi prostorije gde se nalaze ova dva veca klima uredjaja jer tu se proizvodi bas velika kolicna toplote koju zbog premalog protoka klima uredjaji ne uspevaju brzo da odvedu .
Sad je veliko pitanje sta dalje raditi,zameniti klima uredjaje sa uredjajima vece propusnosti ili pokusati povecati dimenzije prikljucnih cevi i vec postojecih trosmernih ventila.Od konacnog resenja sam jos uvek daleko,ali sada bar znam sta je uzrok.
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
*.dynamic.a1.rs.



+559 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi22.01.2022. u 17:49 - pre 27 meseci
Da proveri i to sa svih 5, ali dobićeš samo neku orijentacionu vrednost, ne vredi ti mnogo ako tad bude ok jer je taj jedan predviđen da ne radi, već da bude u rezervi.

Možeš još da probaš da otvoriš tri mala i jedan veliki na 100%, a da u onoj drugoj grani gde je 15m3/h malo prigušiš za 10 - 20%, prethodni put si dobio nešto malo sa 4,3 na 5m3/h, možda sad bolje reaguje .. ne znam da li bi prigušenje i na drugim spratovima pomoglo za tu problematičnu granu ..
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.95.114.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi23.01.2022. u 20:14 - pre 27 meseci
Taj jedan uredjaj je vec poodavno u stand-by rezimu, ali mislim da je to bila pogresna odluka.Bolje je da su oba u pogonu i da oba rade sa duplo manje snage nego da je jedan skoro 100% opterecen .Uz sve to iskljucivanje jednog uredjaja uzrokuje drasticno slabiji protok tecnosti kroz celu granu i time remeti ispravan rad preostalih uredjaja.U svim ostalim prostorijama su svi uredjaji u pogonu,i nikakvih problema nema.
Kako bilo,sada sam na dobrom putu ,pa cu nakon preostalih testova videti kakav ce biti krajnji rezultat.
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.167.*



+559 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi24.01.2022. u 11:07 - pre 27 meseci
Ne znam šta je bolje, ali viđao sam to već na terenu da jedan radi, a drugi je samo u pripravnosti da uskoči ako onaj prvi otkaže, ne znam šta je zamišljeno, možda kad bi oba radila pa jedan otkazao onaj drugi ne bi mogao da preuzme i odradi sve, pogotovo podešen na pola od onog što može da odradi .. evo ne znam. Možda ti je neko rešenje i da samo dodaš još jedan uređaj, ako ništa drugo ..
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.95.118.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi27.01.2022. u 23:00 - pre 27 meseci
Hvala na odgovorima i na podrsci u ovom mom problemu:)
Jos nekoliko merenja sam obavio i sada mi se cini da sam opet na pocetku.
Naime,pustio sam u pogon svih 5 uredjaja da rade sa 100% otvorenim ventilima i onda sam hteo da na ulazu svakog od njih izmerim koliko rashladne tecnosti kroz svaki od njih posebno protice i tu sam naisao na razocarenje. Kroz ta dva velika klima uredjaja protice i dalje samo oko 2 m³/h . Iako mi se tokom poslednjeg merenja ukupni protok u grani pored glavnog regulacionog ventila popeo na oko 7 m³/h, koliko i sada iznosi, protok kroz sam klima uredjaj je i dalje oko 2 m³/h. Brzina strujanja je takodje skoro nepromenjena , iznosi izmedju 0,2 i 0,3 m/s.
Izgleda da je protok od 7 m³/h koji sam izmerio na grani pored glavnog regulacionog ventila samo zbir svih protoka na klima uredjajima u tom trenutku.Ukupan protok se povecao jer je i taj peti klima uredjaj pusten u pogon. Do stvarnog povecanja protoka koji sam ocekivao da ce se desiti kroz klima uredjaje,u stvari skoro da i nije doslo.
Sada opet pocinjem da sumnjam da cevi ne mogu da transportuju dovoljnu kolicinu tecnosti da bih imao zeljeni protok .
Kriticni (veliki) klima uredjaji su prikljuceni na cevi DN40(40 mm unutrasnji precnik) , i po tabeli vidim da ta cev pri brzini strujanja 0,3 m/s moze da transportuje samo oko 2,2 m³/h tecnosti sto je u mom slucaju i izmereno. Da bi dobio protok od 4,5 m³/h ,tecnost kroz DN40 cev treba da struji brzinom od 1 m/s. Posto ja zelim da dobijem nekako protok kroz klima uredjaj izmedju 6 i 8 m³/h, moram da kroz DN40 cev ubrzam tecnost do brzine oko 1,5 m/s. Velike brzine protoka uzrokuju i turbulentno strujanje tecnosti kroz cevi, pa posto je ovo prilicno tanka cev verovatno bih imao i gubitke ,kako u pritisku tako i u protoku tecnosti.
Postoji li neki nacin da ubrzam tecnost do brzine 1,5 m/s ili bi to u ovom slucaju bilo neizvodivo i besmisleno raditi?
Jos da dodam da recimo ukupna duzina cevi izmedju pozicije glavnog regulacionog ventila i velikog klima uredjaja iznosi 19 metara.Prvih 10 metara cevi je presek DN80(80 mm unutrasnji presek ) a ostalih 9 metara je 40mm unutrasnji presek.Znaci nakon 10 metara DN80 prelazi naglo u DN40.Tih 9 metara su mi nekako sumnjivi i bojim se da je tu napravljena greska.
Evo na ovom linku je i tabela gde se vidi koliko koja dimenzija cevi moze da transportuje tecnosti pri odredjenoj brzini strujanja.

Tabela-Cevi
 
Odgovor na temu

MajorFatal
Milija Jakic
opravljam oluke, 1337LAB
Bg

Član broj: 36595
Poruke: 1333
87.116.167.*



+559 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi28.01.2022. u 15:34 - pre 27 meseci
Ni meni odavno ništa nije jasno al možemo da pričamo .. :)

Citat:
Kelekele73: Hvala na odgovorima i na podrsci u ovom mom problemu:)
Jos nekoliko merenja sam obavio i sada mi se cini da sam opet na pocetku.
Naime,pustio sam u pogon svih 5 uredjaja da rade sa 100% otvorenim ventilima i onda sam hteo da na ulazu svakog od njih izmerim koliko rashladne tecnosti kroz svaki od njih posebno protice i tu sam naisao na razocarenje. Kroz ta dva velika klima uredjaja protice i dalje samo oko 2 m³/h . Iako mi se tokom poslednjeg merenja ukupni protok u grani pored glavnog regulacionog ventila popeo na oko 7 m³/h, koliko i sada iznosi, protok kroz sam klima uredjaj je i dalje oko 2 m³/h. Brzina strujanja je takodje skoro nepromenjena , iznosi izmedju 0,2 i 0,3 m/s.


Još je ostalo ako hoćeš da prigušiš onu granu od 15m3/h, za 10 - 20%, eventualno i grane na drugim spratovima pa da vidiš da li je još bolje .. Inače računica kao da se malo ne slaže, 5 uređaja po 2m3/h bi trebalo da bude da 10m3/h prođe kroz sve a ne 7m3/h?

Citat:

Izgleda da je protok od 7 m³/h koji sam izmerio na grani pored glavnog regulacionog ventila samo zbir svih protoka na klima uredjajima u tom trenutku.Ukupan protok se povecao jer je i taj peti klima uredjaj pusten u pogon. Do stvarnog povecanja protoka koji sam ocekivao da ce se desiti kroz klima uredjaje,u stvari skoro da i nije doslo.


Ali tako je i na onoj drugoj grani koja dobro radi, 15m3/h je zbir kad radi svih 6 uređaja ...

Citat:

Sada opet pocinjem da sumnjam da cevi ne mogu da transportuju dovoljnu kolicinu tecnosti da bih imao zeljeni protok .
Kriticni (veliki) klima uredjaji su prikljuceni na cevi DN40(40 mm unutrasnji precnik) , i po tabeli vidim da ta cev pri brzini strujanja 0,3 m/s moze da transportuje samo oko 2,2 m³/h tecnosti sto je u mom slucaju i izmereno. Da bi dobio protok od 4,5 m³/h ,tecnost kroz DN40 cev treba da struji brzinom od 1 m/s. Posto ja zelim da dobijem nekako protok kroz klima uredjaj izmedju 6 i 8 m³/h, moram da kroz DN40 cev ubrzam tecnost do brzine oko 1,5 m/s. Velike brzine protoka uzrokuju i turbulentno strujanje tecnosti kroz cevi, pa posto je ovo prilicno tanka cev verovatno bih imao i gubitke ,kako u pritisku tako i u protoku tecnosti.


Da li su i uređaji na onoj grani koja dobro radi 15m3/h takođe priključeni na DN40? Ako jesu onda nije do toga ... ?
Nemoj da pricas?
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.77.7.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi28.01.2022. u 18:52 - pre 27 meseci
Onih 6 uredjaja na grani gde sve uredno funkcionise nisu prikljuceni sa dn40 vec je prikljucak klima uredjaja izveden sa dn50 i dn60 cevima.Radi poredjenja, kroz tu prostoriju gde funkcionise sve kako treba i gde je protok 15 m³/h, glavne cevi DN100 idu skroz pravo do kraja prostorije a prikljucak svakog klima uredjaja je samo 1 ili najvise 2 metra udaljen od glavnog cevovoda. I uz sve to prikljucne cevi koje su spojene na DN100 cevovod su DN60 ,pa na te DN60 dodje ventil, pa onda nakon ventila cev dn50 ili cak negde i dn60. Nigde osim u ovom problematicnom delu nema cevi promera DN40. Primera radi , taj jedan veci klima uredjaj u problematicnom delu grane je spojen sa DN40 cevima koje su dugacke cak 9 metara.Sto je najgore, prikljucak sa DN80 na DN40 je izveden direktno,sa jednom redukcijom.Tu je sigurno u pitanju turbulentan protok.
Mene interesuje koje su vrednosti pada pritiska kroz cev DN40,jer gde god je ta cev postavljena protok ne prelazi 2,2 m³/h pri brzini strujanja 0,2-0,3 m/s?
Totalno zbunjujuca situacija.Meni su te DN40 cevi veoma sumnjive.
Pritisak koji stvaraju pumpe je 2,5 Bar,razmisljao sam i sta bi mi donelo ako bih povecao pritisak?Tada bi mi se kompletna hidraulicna slika u celoj zgradi poremetila i morao bih ponovo da radim podesavanje kompletnog hidraulicnog sistema.Drugo pitanje je ima li smisla podizati pritisak celog sistema i trositi dodatnu energiju zbog jednog manjeg dela gde je protok iz nekog razloga oslabljen? Trece pitanje koliko visok pritisak treba da bude da bi tecnost kroz DN40 cevi tekla brzinom 1,5 m/s?

Ovaj izmereni protok od 7 m³/h je zbir protoka svih 5 klima uredjaja kada ih podesim da rade sa 100% snage, i u pravu si da bi trebao iznositi oko 10 m³/h ali dok ja sve uredjaje podesim i dok se vratim do mesta gde vrsim merenja, tri manja klima uredjaja vec pocinju polako da zatvaraju ventile jer veoma brzo dostignu zadatu temperaturu. Iz tog razloga je i ukupan protok manji od 10 m³/h. Ali to i nije problem,manje varijacije u pritisku ,protoku i brzini strujanja su normalne.
Sto se tice prigusenja one grane gde sve uredno funkcionise,nju sam kompletno iskljucivao, tj. zatvarao skroz ventile .U tom trenutku bi sva tecnost koja je tekla u tu ispravnu granu trebala biti preusmerena u ovu problematicnu,ali nije.U toj problematicnoj grani sta god da ja uradim ,protok kroz klima uredjaje je uvek isti.
Nesto koci normalno strujanje tecnosti kroz taj deo cevovoda, a ja sve vise sumnjam u te dn40 cevi.Mnogo ima krivina,same te cevi su dugacke,ne znam vise ni sam...
Sema iz prvog posta se izbrisala,pa evo novi link Shema-Protok

[Ovu poruku je menjao Kelekele73 dana 28.01.2022. u 20:12 GMT+1]
 
Odgovor na temu

dejanet
Beograd

Član broj: 19240
Poruke: 1181



+836 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi28.01.2022. u 22:16 - pre 27 meseci
Citat:
Mene interesuje koje su vrednosti pada pritiska kroz cev DN40,jer gde god je ta cev postavljena protok ne prelazi 2,2 m³/h pri brzini strujanja 0,2-0,3 m/s?

Mislim da se ne slazu protok 2.2 [m^3/h] i brzina 0.2[m/s].

DN40: ds = 48.3mm, d = 41.3mm <-- u proracunu koristimo ovaj unutrasnji precnik
Q=2.2 [m^3/h] = 2.2/3600=0.0006 [m^3/s]

poluprecnik r = d/2000 = 41.3[mm]/2000=0.0206 [m]
A povrsina pp cevi = 0.0206[m]^2*3.14152=0.00133 [m^2]
v=Q/A= 0.0006[m^3/s]/0.00133[m^2]=0.45113 [m/s]

Ako sam dobro izracunao pri navedenom protoku brzina fluida bi trebala da bude 0.45 [m/s]


Najbolje bi bilo da oznacis na crtezu sve dimenzije i cevi/protoke/brzine koje ste dobili merenjem.
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.95.117.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi29.01.2022. u 08:03 - pre 27 meseci
Protok se menja,nije konstantan.U zavisnosti koliko se ventili u klima uredjajima otvaraju ili zatvaraju tako se i protok menja.U tabeli sa dimenzijama cevi koju sam postavio ,vidi se koja brzina strujanja odgovara za koju kolicinu protoka.


Sva 4 velika klima uredjaja su povezana sa DN40 cevima.

Gornji levi : DN40 cevi duzine 9 m
Gornji desni: DN40 cevi duzine 7 m
Donji levi: DN40 cevi duzine 4 m
Donji desni: DN40 cevi duzine 6 m

Svih 6 malih klima uredjaja su spojeni na mrezu sa DN25 cevima.

Glavni vod 1 (plavo-crveni) DN80 ide do drugog veceg klima uredjaja koji je prikljucen i nakon toga prelazi u DN60 ,dalje nakon ventila i prvog manjeg klima uredjaja prelazi u DN40 a zatim nakon drugog manjeg uredjaja prelazi u DN25.

Glavni Vod 2(zuto-zeleni) DN80 ide do prvog kolena-krivine i tu prelazi u dn 60.Nakon toga taj isti vod nakon prvog manjeg klima uredjaja prelazi u DN40 a nakon drugog manjeg uredjaja u DN25.

Eto,to je kompletna slika,mnogo krivina, suzenja i smanjenja preseka .

Da napomenem,treba mi brzina protoka u DN40 cevima oko 1 - 1,5 m/s da bih imao normalno hladjenje na sva 4 velika klima uredjaja.

 
Odgovor na temu

dejanet
Beograd

Član broj: 19240
Poruke: 1181



+836 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi29.01.2022. u 09:38 - pre 27 meseci
Uvek se radi proracun kada sve radi maksimalnim kapacitetom(u tvom slucaju rashladnim kapacitetom), znaci sve klime. Kod grejanja je to slucaj kada je napolju -18C.
Kada se definisu potrebni max kapaciteti, koji se svode na protoke(odnosno masene protoke), onda se na osnovu njih dalje racunaju potrebne brzine i padovi pritiska.
Pad pritiska po deonici se racuna kao zbir pada pristiska esled trenja fluida o cev(duzinski pad pristiska) i pada pristiska usled "mesnih" otpora(krivine, ventili, suzenja).

Kod tebe je potrebni rashladni kapacitet je definisan potrebnim protokom(brzinom vode), ako tvrdis da je to 1.5 m/s za cevku kod klima uredjaja, onda mozemo tu vrednost uzeti kao pocetnu.
Dodatni problem jeste ova mesavina voda-glikol, jer su tabele i eksperimentalne formule(kojih se secam) u glavnom za vodu na temperaturi (80C) - grejanje, znaci verovatnu tu treba uracunati neku korekciju. Takodje mesne/lokalne koef. otpora mora da da proizvodjac klima uredjaja i proizvodjac vantila(za svaki polozaj mislim).

Takodje vazno pitanje, od kog materijala su cevi: celicne, pocinkovane,pvc.... ?

Probacu tokom narednih dana da obnovim gradivo na ovu temu, koliko vidim na internetu je mnogo lose stanje za ovu problematiku...
 
Odgovor na temu

dejanet
Beograd

Član broj: 19240
Poruke: 1181



+836 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi29.01.2022. u 14:16 - pre 27 meseci
Racun pada pristiska usled trenja cevi za tu jednu deonicu(DN40, l=9m, v=1.5m/s). Ovo je krajnje orjentacioni racun, zbog nedostatka podataka.

DN40: ds = 48.3mm, d = 41.3mm <-- u proracunu koristimo ovaj unutrasnji precnik
Hrapavost cevi za celicne cevi idu od 0.15 do 1.0
Uzecemo del = 0.23

Duzina cevi: l = 9[m]

Pretpostavljena brzina: v = 1.5[m/s]

Gustina vode na 15C: rov = 999 [kg/m^3]
Za rastvor glikol-voda 50% korekcija : ro = rov * 1.4 [kg/m^3] = 1398.6[kg/m^3]

Povrsina preseka cevi:
A = (d/1000/2)^2 * pi = 0.0013396[m^2]

Potreban protok
Q = v * A = 0.002 [m^3/s]

Maseni protok
G = A * ro * v = 2.81044 [kg/s]

Kinematicka viskoznost (ovo nisam uzeo u obzir za Rejnoldsov broj)
vi = mi / ro
Dinamicka viskoznost
mi = 1.2 // 15C -> 288K iz grafika

Rejnoldsov broj (eksperimentalna formula, nije skroz tacno jer nije svedeno na rastvor glikola i vode)
Re = 1000 * v * d / 0.365 = 169726
Kontrolna vrednost za Re
Rp = 568 * d / del = 101993

Proveravamo Rejnoldsov broj da li je vrednost veca/manja od 2300
2300 je granica izmedju laminarnog i turbulentnog strujanja fluida

Re>2300 i Re>Rp tako da imamo turbuletno kretanje

Racunamo koeficijent trenja strujanja fluida - landa
landa = e^( ln(del / d) * 0.25) * 0.11

Racunamo jedinicni pad pristiska usled trenja cevi
R = v^2 * 485900 * landa / d = 795.456 [Pa/m]

Pad pristiska na deonici usled trenja cevi za duzinu 2 * 9m(mnozimo sa dva jer imamo i povratni vod)
RxL = 2 * R * l = 795.456[Pa/m] * 18[m] = 14318.219 [Pa] -> 0.1431 [bar]

Za tu jednu deonicu treba dodati padove pristiska usled lokalnih otpora.


 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.77.4.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi30.01.2022. u 09:29 - pre 27 meseci
Citat:
dejanet: Racun pada pristiska usled trenja cevi za tu jednu deonicu(DN40, l=9m, v=1.5m/s). Ovo je krajnje orjentacioni racun, zbog nedostatka podataka.

DN40: ds = 48.3mm, d = 41.3mm <-- u proracunu koristimo ovaj unutrasnji precnik
Hrapavost cevi za celicne cevi idu od 0.15 do 1.0
Uzecemo del = 0.23

Duzina cevi: l = 9[m]

Pretpostavljena brzina: v = 1.5[m/s]

Gustina vode na 15C: rov = 999 [kg/m^3]
Za rastvor glikol-voda 50% korekcija : ro = rov * 1.4 [kg/m^3] = 1398.6[kg/m^3]

Povrsina preseka cevi:
A = (d/1000/2)^2 * pi = 0.0013396[m^2]

Potreban protok
Q = v * A = 0.002 [m^3/s]

Maseni protok
G = A * ro * v = 2.81044 [kg/s]

Kinematicka viskoznost (ovo nisam uzeo u obzir za Rejnoldsov broj)
vi = mi / ro
Dinamicka viskoznost
mi = 1.2 // 15C -> 288K iz grafika

Rejnoldsov broj (eksperimentalna formula, nije skroz tacno jer nije svedeno na rastvor glikola i vode)
Re = 1000 * v * d / 0.365 = 169726
Kontrolna vrednost za Re
Rp = 568 * d / del = 101993

Proveravamo Rejnoldsov broj da li je vrednost veca/manja od 2300
2300 je granica izmedju laminarnog i turbulentnog strujanja fluida

Re>2300 i Re>Rp tako da imamo turbuletno kretanje

Racunamo koeficijent trenja strujanja fluida - landa
landa = e^( ln(del / d) * 0.25) * 0.11

Racunamo jedinicni pad pristiska usled trenja cevi
R = v^2 * 485900 * landa / d = 795.456 [Pa/m]

Pad pristiska na deonici usled trenja cevi za duzinu 2 * 9m(mnozimo sa dva jer imamo i povratni vod)
RxL = 2 * R * l = 795.456[Pa/m] * 18[m] = 14318.219 [Pa] -> 0.1431 [bar]

Za tu jednu deonicu treba dodati padove pristiska usled lokalnih otpora.


Svaka cast za proracun,hvala puno.
Za Rejnoldsov broj sam bio siguran da je bio veci od 2300 ,pa cak i da premasuje 4000 koliko je gornja granica a nakon koje je 100% turbulentno strujanje.
Misljenja sam da kroz tako tanke cevi nije moguce izbeci turbulentno strujanje jer mi treba dosta velika brzina protoka od 1,5 m/s.Zato sam predlagao zamenu cevi sa vecim promerom.Samom zamenom bi se mozda to turbulentno strujanje izbeglo,a i povecala bi se drasticno kolicina protoka.
Cevi su celicne,a za hrapavost sam prilikom merenja protoka uzimao vrednost 0,1 mm jer mi to merni uredjaj ponudi automatski kada izaberem vrstu materijala od kojih su napravljene cevi.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..ppoe.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi01.02.2022. u 15:02 - pre 26 meseci
Tebi ne valja pumpa,ili je elektromotor sa 1400 o/min umjesto da je 2800.Uzmi centrifugalnu pumpu sa motorom za najmanji hidrofor ili onaj za polijevanje voćnjaka i bašti.
Napiši šta je na tablici pumpe i motora.Zatvori izlaz pumpe i očitaj pritisak,pa će sve biti jasno.Proračune i izbor cijevi su uradili stručni ljudi,a valjda su izvođači odradili korektno po projektu.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.95.114.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi03.02.2022. u 15:58 - pre 26 meseci
Citat:
zzzz: Tebi ne valja pumpa,ili je elektromotor sa 1400 o/min umjesto da je 2800.Uzmi centrifugalnu pumpu sa motorom za najmanji hidrofor ili onaj za polijevanje voćnjaka i bašti.
Napiši šta je na tablici pumpe i motora.Zatvori izlaz pumpe i očitaj pritisak,pa će sve biti jasno.Proračune i izbor cijevi su uradili stručni ljudi,a valjda su izvođači odradili korektno po projektu.


Eh sad me nasmeja pravo :)
Pumpu za hidrofor da prikljucim na cev DN250?
Pumpe su ogromne , i nije samo jedna vec ih ima ukupno 4.
Imam 2 pumpe od po 22kW po rashladnom krugu,svaka moze da gura 250 m³/h.
Kako da toliku pumpu zatvorim na potisnoj strani?Cim dodje do prekomernog povecanja pritiska ,sigurnosni sistem bi odreagovao i ugasio ih.
Da je do pumpe,problem bih imao svuda a ne samo u jednom delu sistema.
Pritisak na izlazu iz pumpi 2,5 bar a na najnizoj tacki sistema je 5 bar,sto je normalno jer su pumpe na vrhu zgrade i sam vertikalni vodeni stub stvara dodatni pritisak.
Mozda nisi procitao temu od pocetka.Radi se o dosta velikim promerima cevi i o velikom sistemu.
 
Odgovor na temu

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2154
..ppoe.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi04.02.2022. u 19:31 - pre 26 meseci
Nisam čitao ništa osim ono fi 40, 2.5 bara,9 m ,brzina 0.2 m u sec.Pad pritiska kroz tu cijev za brzinu 2 m u sekundi ( protok od 8.5 kubnih metara na sat) je daleko manji od raspoloživih 2.5 bar.Imaš neko drugo prigušenje.
Naprimjer,meni se dogodilo da je na jednom toplovodu bio sličan slučaj.Jedva smo otkrili kvar.Varioc je pri priključivanju manje cijevi radijalno na veću, ugurao tanju cijev sve do suprotne stijenke.
Jednom je bilo ovako.Na većoj cijevi je burgijom napravljena rupa koju je trebalo proširiti,ali je to zaboravljeno.Naprimjer kod tebe je probušeno fi 7 mm,ali nije prošireno na fi 40 prije varenja tanje priključne cijevi.

[Ovu poruku je menjao zzzz dana 04.02.2022. u 21:06 GMT+1]

[Ovu poruku je menjao zzzz dana 04.02.2022. u 21:07 GMT+1]
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.77.7.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi05.02.2022. u 13:34 - pre 26 meseci
Ko zna sta je tu sve u pitanju.Angazujem raznorazne strucnjake da ovo nekako rese, ali niko od njih da mi sa sigurnoscu kaze sta je problem.
Videcu da probam povecati pritisak samo u problematicnom delu sistema.Ako bude mogucnosti da se nekako ugrade dodatne 2 pumpe koje ce ubrzati tecnost kroz te tanke cevi.
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.95.114.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi23.02.2022. u 10:57 - pre 26 meseci
Evo nakon nekog vremena,uspeo sam da izmerim i pritisak na ovoj problematicnoj grani.
Pritisak sam merio nakon T-racve a ispred regulacionih ventila.
Pritisak na dovodnom vodu prvog rashladnog kruga je 3,9 bar a na povratnom vodu iznosi 3,7 bar.
Na drugom rashladnom krugu pritisak na dovodu je 3,8 bar a na povratu iznosi 3,6 bar.
Znaci na oba rashladna kruga imam ΔP(delta P) koji iznosi 0,2 bar.
E sad me zanima sta vi mislite o ovoj razlici pritiska,da li je dovoljna ili je premala?
Moje misljenje je da bi vrednost ΔP trebala biti veca da bi pumpa u ovom problematicnom delu mogla da savlada kontrapritisak i ubrza kretanje tecnosti.
Po pravilu to bih mogao da podesim regulacionim ventilom koji se nalazi na povratnom vodu,ali to nije slucaj.Kada pocnem da zavrcem ventil,kolicina tecnosti i brzina protoka mi se smanjuju.
Da napomenem da pritisak na pumpama ne smem da povecavam jer na najvisoj tacki gde su pumpe smestene imam pritisak od 2,5 bar a na najnizoj tacki sistema je 5 bar, zbog statickog pritiska vodenog stuba i gravitacije. U problematicnom delu pritisak je skoro 4 bar ,sto mislim da je dovoljno.
 
Odgovor na temu

Ulfsaar
Beograd

Član broj: 316075
Poruke: 123



+29 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi23.02.2022. u 14:44 - pre 26 meseci
Što ne bi povećao protok(pritisak) na pumpama? Plašiš se prskanja cevi?
 
Odgovor na temu

Kelekele73

Član broj: 346916
Poruke: 21
*.95.114.pool.telefonica.de.



+2 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi23.02.2022. u 18:34 - pre 26 meseci
Citat:
Ulfsaar: Što ne bi povećao protok(pritisak) na pumpama? Plašiš se prskanja cevi?


Ne bih da podizem pritisak u svim ostalim delovima zgrade samo zbog ovog manjeg problematicnog dela.Vec imam dovoljan pritisak od 5 bara u najnizoj tacki, ne bih da ga bespotrebno povecavam jer bi doslo i do bespotrebnog povecanja potrosnje energije.Ovde bi bilo najbolje ugraditi posebno dve manje pumpe sa automatskom regulacijom diferencijalnog pritiska,koje bi povecale protok i ubrzale strujanje rashladne tecnosti.
 
Odgovor na temu

Ulfsaar
Beograd

Član broj: 316075
Poruke: 123



+29 Profil

icon Re: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi23.02.2022. u 19:44 - pre 26 meseci
To stoji. Ali ako bi pritvorio glavne ventile na svim granama koje rade valjano, pritisak bi u njima ostao isti kao pre, a povećanje potrošnje energije možda ne bi bilo preveliko.
 
Odgovor na temu

[es] :: Fizika :: Mehanika-Hidraulika fluida-problem sa protokom tecnosti kroz sistem cevi

Strane: 1 2 3

[ Pregleda: 5162 | Odgovora: 41 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.