To sa BD tačkom je nejasno
jer se velikim latiničnim slovima označavaju tačke
pa bi BD trebalo biti nešto različito od tačke.
U projektivnoj geometriji postoji aksiom koji kaže
"dve prave koje su incidentne sa istom ravni incidentne su sa istom tačkom".
To naravno ne važi u Euklidskoj geometriji
i zato je Euklidski prostor potrebno dopuniti beskonačno dalekom tačkom.
U toj tačci se seku paralelne prave i ta tačka im je jedinstvena.
Zakrivljenost elipse
Zaključano
Zakačeno
Aha, okej, hvala Vam puno Nedeljko i hotchimney...
Potpis
Follow your dreams, they know the way...
A kako se to vaše razglabanje slaže sa činjenicom da je udaljenost između korespondentnih tačaka dve paralelne prave konstantna?
Ili kako uopšte definišete paralelnost?
Ili kako uopšte definišete paralelnost?
Citat:
Diskriminanta: A kako se to vaše razglabanje slaže sa činjenicom da je udaljenost između korespondentnih tačaka dve paralelne prave konstantna?
Jeste konstantna ali samo na konačnoj udaljenosti od korespondentnih tačaka.
Citat:
Diskriminanta:Ili kako uopšte definišete paralelnost?
Presječnom tačkom beskonačno dalekom.
Potpis
________________________________
Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500
OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500
OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
Citat:
zzzz: Presječnom tačkom beskonačno dalekom.
Kojom?
Pošto svaka prava ima dva smera trebalo bi da postoje dve BD presečne tačke pa prave više nisu prave
jer postoje i korespondentne tačke koje nisu zajedničke.
Šta su to "korespondentne tačke"?
Citat:
Diskriminanta:Ili kako uopšte definišete paralelnost?
Citat:
zzzz: Presječnom tačkom beskonačno dalekom.
Odavde sledi da nema pravih koje se ne seku
Kao i svi ponavljači spavaš na času.
Rečeno je da je beskonačno daleka tačka jedinstvena za pravu p i njoj paralelne prave.
Medjutim, ako neka prava nije paralelna sa p
tada se takva prava dopuni novom beskonačno dalekom tačkom
različitom od one beskonačno daleke tačke kojom je dopunjena prava p.
Pošto u euklidskoj ravni postoji bezbroj medjusobno neparalelnih pravih
sledi da je Euklidsku ravan potrebno dopuniti sa bezbroj beskonačno dalekih tačaka
odnosno beskonačno dalekom pravom jer može se pokazati da su te tačke kolinearne.
Nedeljko je već pisao o tome.
Idi se umi i kad se razbudiš pročitaj šta se radilo na času.
Ako sve to lepo proučiš zaboravićemo "korespondentne tačke".
Rečeno je da je beskonačno daleka tačka jedinstvena za pravu p i njoj paralelne prave.
Medjutim, ako neka prava nije paralelna sa p
tada se takva prava dopuni novom beskonačno dalekom tačkom
različitom od one beskonačno daleke tačke kojom je dopunjena prava p.
Pošto u euklidskoj ravni postoji bezbroj medjusobno neparalelnih pravih
sledi da je Euklidsku ravan potrebno dopuniti sa bezbroj beskonačno dalekih tačaka
odnosno beskonačno dalekom pravom jer može se pokazati da su te tačke kolinearne.
Nedeljko je već pisao o tome.
Idi se umi i kad se razbudiš pročitaj šta se radilo na času.
Ako sve to lepo proučiš zaboravićemo "korespondentne tačke".
Bulazniš!
Još uvek ne razumeš to što je napisano?
Okreće ti se stomak od muke?
Žao mi je, ne umem jednostavnije da napišem.
A možda da za kasnije ostaviš reformisanje matematike
i u medjuvremenu nešto naučiš?
Okreće ti se stomak od muke?
Žao mi je, ne umem jednostavnije da napišem.
A možda da za kasnije ostaviš reformisanje matematike
i u medjuvremenu nešto naučiš?
Citat:
hotchimney:
A možda da za kasnije ostaviš reformisanje matematike
A možda da za kasnije ostaviš reformisanje matematike
Ne! Bulažnjenja ne mogu tolerisati.
Ne odgovarate na konkretno postavljena pitanja.
Koliko BD tačaka imaju dve paralelne prave?
Za BD tačke ti ne mogu reći jer ih nisam ja uveo.
Što se tiče drugog dela pitanja,
već sam napisao ali evo
za pravu p i sve njoj paralelne prave postoji tačno jedna (beskrajno daleka) zajednička tačka.
Što se tiče drugog dela pitanja,
već sam napisao ali evo
za pravu p i sve njoj paralelne prave postoji tačno jedna (beskrajno daleka) zajednička tačka.
Citat:
hotchimney:
za pravu p i sve njoj paralelne prave postoji tačno jedna (beskrajno daleka) zajednička tačka.
za pravu p i sve njoj paralelne prave postoji tačno jedna (beskrajno daleka) zajednička tačka.

Na slici su dve duži sa oznakom smerova levo i desno koje simbolički prikazuju dve paralelne prave.
Prave se prostiru u beskonačnost ali u dva smera.
Gde je beskrajno daleka zajednička tačka, odnosno, koji smer pokazuje gde je "tačno jedna" beskrajno daleka zajednička tačka?
Iz aksioma incidencije projektivne geometrije sledi da
u projektivnoj ravni ne postoje paralelne prave.
u projektivnoj ravni ne postoje paralelne prave.
U projektivnoj geometriji prava ima topologiju kruga.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Ako čovek stoji na sred jedne dugačke pruge onda će mu izgledati kao da se šine u daljini sastaju u jednoj tački,
ako se okrene za 1800 šine će mu opet izglegati kao da se sastaju u jednoj tački, ali zašto te tačke
nazivati "presečnim" tačkama kad one to ni po izgledu nisu?
Ako na primer posmatramo neki dugački dalekovod sa tri provodnika ispred koga stojimo na izvesnoj udaljenosti
onda će ti provodnici izgledati otprilike ovako (malo idealizovano jer je zanemaren ugib provodnika):

Mi, međutim, znamo da to nije istina - provodnici se ne seku jer bi postojali i sa druge strane srednjeg provodnika,
(crvene duži) a to se nikada ne dešava ni sa šinama ni sa provodnicima. "Presečna" tačka nije odgovarajući izraz.
Pre bi se to trebalo zvati kao na primer nekakva "tangentna" tačka pa se ni u tom slučaju paralelne prave nikada
ne seku. Projektivna geometrija ne prikazuje stvari kakve jesu.
ako se okrene za 1800 šine će mu opet izglegati kao da se sastaju u jednoj tački, ali zašto te tačke
nazivati "presečnim" tačkama kad one to ni po izgledu nisu?
Ako na primer posmatramo neki dugački dalekovod sa tri provodnika ispred koga stojimo na izvesnoj udaljenosti
onda će ti provodnici izgledati otprilike ovako (malo idealizovano jer je zanemaren ugib provodnika):

Mi, međutim, znamo da to nije istina - provodnici se ne seku jer bi postojali i sa druge strane srednjeg provodnika,
(crvene duži) a to se nikada ne dešava ni sa šinama ni sa provodnicima. "Presečna" tačka nije odgovarajući izraz.
Pre bi se to trebalo zvati kao na primer nekakva "tangentna" tačka pa se ni u tom slučaju paralelne prave nikada
ne seku. Projektivna geometrija ne prikazuje stvari kakve jesu.
U jednoj projekciji postoji samo jedna beskonačno daleka tačka.
A ti si sastavio dve projekcije pa si dobio nakazu.
Zašto samo 2, ne znam šta te sprečava da dodaš još 100 projekcija da dobiješ šaradu?
A ti si sastavio dve projekcije pa si dobio nakazu.
Zašto samo 2, ne znam šta te sprečava da dodaš još 100 projekcija da dobiješ šaradu?
Citat:
hotchimney: U jednoj projekciji postoji samo jedna beskonačno daleka tačka.
A ti si sastavio dve projekcije pa si dobio nakazu.
Zašto samo 2, ne znam šta te sprečava da dodaš još 100 projekcija da dobiješ šaradu?
A ti si sastavio dve projekcije pa si dobio nakazu.
Zašto samo 2, ne znam šta te sprečava da dodaš još 100 projekcija da dobiješ šaradu?
Opet prelaziš na lični plan

Ne izgleda tako. Projekcija prave može da bude samo tačka ili prava.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Citat:
Diskriminanta:
Opet prelaziš na lični plan
Opet prelaziš na lični plan
To si ti nacrtao. Ako nisi napiši ko je to nacrtao pa ćemo nakazu njemu adresirati.
Ali nisi se ni potrudio da osporiš da je to tvoje delo. Zato nemoj da se ljutiš.
Pogledao si prema Beogradu i nacrtao jednu projekciju.
Onda si se okrenuo prema Nišu i nacrtao drugu projekciju.
To mogu biti samo dve projekcije nikako jedna.
Ako si hteo da na jednoj projekciji prikažeš i Beograd i Niš onda si morao da se "udaljiš" dovoljno daleko da oba mesta "udju" u dimenzije papira na koji projektuješ. I tada nema dve beskonačno daleke tačke već samo jedna.