Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Dinama kao elektromotor

[es] :: Elektronika :: Dinama kao elektromotor

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13 14

[ Pregleda: 70023 | Odgovora: 271 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

aca.jevtic94
Valjevo

Član broj: 247241
Poruke: 1293
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+32 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor25.10.2013. u 21:46 - pre 126 meseci
Ok
Acca Electronic
 
Odgovor na temu

Ivan 89

Član broj: 264550
Poruke: 320
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+6 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor25.10.2013. u 21:53 - pre 126 meseci
Citat:
macolakg:
@Ivan 89

-dijagram struje kratkospojenog rotora, u više tačaka, sa promenom struje pobude od 0-100%, gde je motor okretan sa agregatom od min 10KW (13,5KS), sa 2500-3000RPM. Merenje u kratkom spoju vršiti kratkotrajno da ne spališ taj motor, i potreban ti je ampermetar do 300ADC.

-dijagram struje opterećenog rotora, sa promenom pobudne struje od 0-100%, takođe u više tačaka (bar 5), takođe sa 2500-3000RPM, gde je oterećenje takvo da pri bilo kojoj struji održava 24-28VDC na krajevima rotora (mora se napraviti takav uređaj, Aca Jevtić može da ti smisli takav shunt stabilizator za 100A).



Aca jevtic kada si vec tu pomagaj.
Za ampermetar sam mislio iskoristiti moj unimer pa da probam napraviti shunt od 300A
A za taj shunt stabilizator za 100A bi mi trebala pomoc.
 
Odgovor na temu

aca.jevtic94
Valjevo

Član broj: 247241
Poruke: 1293
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+32 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor25.10.2013. u 22:02 - pre 126 meseci
Nije problem da smislim taj stabilizator,znaci 24-28V i oko 100A.Znaci neki SMPS.Ali negde se ta energija mora osloboditi,na nekom grejacu ili na samom motoru,sta ti kazes Macola?
Acca Electronic
 
Odgovor na temu

zica49
Ivica Antolović E74ZI
44°50′N 18°03′E

Član broj: 3011
Poruke: 4673
*.team.ba.

ICQ: -27


+1146 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor25.10.2013. u 22:02 - pre 126 meseci
Nece to sa shuntom bas biti jdnostavno zar ne mozes negdje pozajmiti strujna klijesta.
Ja sam iz BiH sporo "kontam"pa molim za razumijevanje!
 
Odgovor na temu

aca.jevtic94
Valjevo

Član broj: 247241
Poruke: 1293
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+32 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor25.10.2013. u 22:08 - pre 126 meseci
Merice milivoltmetrom pad napona na kablu :D
Acca Electronic
 
Odgovor na temu

zica49
Ivica Antolović E74ZI
44°50′N 18°03′E

Član broj: 3011
Poruke: 4673
*.team.ba.

ICQ: -27


+1146 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor25.10.2013. u 22:15 - pre 126 meseci
Ogromna greska na taj nacin preko 20%..
Ja sam iz BiH sporo "kontam"pa molim za razumijevanje!
 
Odgovor na temu

aca.jevtic94
Valjevo

Član broj: 247241
Poruke: 1293
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+32 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor25.10.2013. u 22:42 - pre 126 meseci
Ma nek meri kako hoce,moze da uzme parce trake za uzemljenje sto se koristi za gromobrane :)
Acca Electronic
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 10:22 - pre 126 meseci
Citat:
aca.jevtic94:
Nije problem da smislim taj stabilizator,znaci 24-28V i oko 100A.Znaci neki SMPS.Ali negde se ta energija mora osloboditi,na nekom grejacu ili na samom motoru,sta ti kazes Macola?


Nije baš tako jednostavno napraviti "zenericu" od 25V koja će održavati taj napon u rasponu od 0-200A. Energija će se osloboditi baš na opteretnom uređaju.

Skupa je to opcija izvedena kao smps. Za te svrhe se obično koristi "vodeni otpornik" odnosno veća kanta - korito sa vodom, koja se obogaćuje izvesnom količinom Natrijum bikaronata (soda bikarbona), i u koju se kontrolisano potapaju dve veće metalne ploče.

Međutim, Ta naprava nema osobine barijere oko 25V. Pri svakoj struji, vodeni otpornik moramo prepodesiti da napon na krajevima bude približno 25V, tj. približan tipičnoj barijeri luka.

Vodeni otpornik ima sjajnu osobinu da ima ogroman toplotni kapacitet, pa sa nekoliko desetina, eventualno stotinu litara vode, ne moramo razmišljati o hlađenju u dužem vremeskom periodu.
Ali sve ima i mane: taj vodeno-bikarbonatni otpornik ima nestabilnu provodljivost, koja veoma zavisi od temperature rastvora, pa se svaki čas mora prepodešavati ako ima malo vode jer onda relativno brzo menja temperaturu, pa se posledično menja opteretna struja koju smo namestili.

Kada je velika masa vode u pitanju, kojih stotinak litara, temperatura će se relativno sporo menjati, pa ćemo imati dovoljno vremena za merenje.

Sa padom napona od 25V pri 100A struje, vodeni otpornik discipira 2,5KW. Količini od 100L vode će temperatura rasti stopom od 0,006*C po sekundi, tj. možemo očekivati porast temperature za oko 21,5*C za 1 sat, što je dovoljno za uspešno merenje uz male korekcije vodeno-bikarbonatnog otpornika.

Vodeni otpornik je verovatno jedan od najjevtinijih načina za velika opterećenja.

Treba nam jedno bure sa vodom, dva deblja komada lima veće površine, i koji kilogram bikarbone sode.

Napravimo drveni nosač koji će držati ta dva lima na stabilnom rastojanju, okačimo ga na neki mehanizam (na primer okrugla šipka oko koje je namotan kanap na kom visi naš nosač sa dva lima), i potapamo elektrode po potrebi.

Orijentacija o dubini potapanja, količini bikarbone sode se stvara na licu mesta, empirijski. Lepo potpopimo elektrode do polovine, da bismo imali prostora za regulaciju, i onda dodajemo bikarbonu sodu (obavezno dobro mešati za vreme dodavanja), dok ne razvijemo približno željenu struju pri željenom padu napona. Posle fino podešavamo potapanjem ploča.

To sa vodenim otpornikom se MORA raditi napolju na provetrenom prostoru. Tečnost u buretu treba da bude što bliže površini bureta da bi bilo dobro provetravanje.

Praktično, kada ispitujemo DC mašine, imamo u tom vodeno-karbonatnom otporniku pravi HHO generator velike snage, i intenzivno se u atmosferu emituju vodonik i kiseonik u smeši koja je maksimalno eksplozivna i veoma opasna.

Zato kada se to radi na otvorenom prostoru, kiseonik i vodonik odmah odlaze u atmosferu pa nema rizika od eksplozije.
Naprotiv, u zatvorenom prostoru se može nakupiti kritična kličina HHO gasa, i samo jedna varnica može napraviti ozbiljne posledice.

Pozdrav
 
Odgovor na temu

Ivan 89

Član broj: 264550
Poruke: 320
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+6 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 11:28 - pre 126 meseci
Citat:
Ivan 89:
Macolakg imam jedno pitanje stigao sam do statora odnosno do pobudnog namotaja i jedan kraj ide na cetkice a drugi je vezan sa dovodom zajedno sa drugim parom magneta e sad mene muci jel trebam oba kraja izdvojiti i izvuci zice napolje posto ste pominjali promenu smera magneta ili samo da izvucem onaj kraj gde su cetkice a drugi da ne diram.

Ako bi mogli da mi odgovorite pa da radim dalje .
I na taj vodeni otpornik jel ste mislili na ovo http://www.youtube.com/watch?v=P9UjxG8sN1c
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 11:57 - pre 126 meseci
DC strujna klešta su skupa naprava.

Pravljenje šenta od par milioma nije neki problem. Može od gromobranske trake i sličnog materijala.
Naravno, mogu se pozajmiti par instrumenata i neki izvor struje reda neku desetinu ampera da bi se šent izbaždario.

Najbolje bi bilo da je šent od nekog metala koji ima mali temperaturni koeficijent promene otpora, kao što su Manganin ili Kantal DS, no ako nemamo može i od gvožđa, ali takvom će pokazivanje zavisiti od temperature, zavisno od primenjenog materijala.

Kod mašine za zavarivanje i neće biti neki poseban problem ako je greška apsolutne veličine struje reda 10%.

Svaki zavarivač će lako naći zadovoljavajuću veličinu struje u praktičnom radu, čak i ako ne postoji nikakva skala za struju.

Na postojećim, običnim, transformatorskim uređajima za zavarivanje, koji nemaju elektronsku kontrolu, skala za struju je inače veoma orijentacionog tipa (sve samo ne tačna veličina struje).

To su izvori sa padajućom karakteristikom i struja zanačajno varira u zavisnosti od napona luka, a napon luka zavisi od mnogih stvari:
-metala elektrode i predmeta koji se zavaruje
-dodatnih elemenata i jedinjenja u oblozi elektrode
-dužine samog luka

I još mnogo nepomenutih stvari...

Tako da kada aparat "navijete" na npr. 80A, to je zavisno od elektrode i stila zavarivanja 70-90A tipično :-).
A šta ćemo tek sa veličinom napona u mreži? To te granice proširuje na 60-100A za podešenih 80.
Najčešća su odstupanja ka manjoj vrednosti, jer proizvođač mašine skalu postavlja za veoma propisnu upotrebu mašine, sa deklarisanim mrežnim naponom, određenim tipom elektroda i novim ispravnim kablovima, kao i odlično spojenom "masom".
To u praksi obično i nije baš tako lepo skockano :-).

Zato se iskusni zavarivači često i veoma prijatno iznenade kada probaju elektronski REL aparat i vide da sa 70A rade isto što su kod običnog AC transformatorskog radili sa 90A, naravno ne stvarnih 90A.

Naime elektronci imaju strmopadajuću karakteristiku i praktično su veoma blizu pravom strujnom izvoru, što znači da će struja biti konstantna u širokom rasponu promene napona luka, pa je onda tih 70A stvarno toliko u raznim uslovima.

Posebno su bitne prednosti zavarivanja jednosmernom i dobro "ispeglanom" strujom, gde se može zavarivati širok asortiman materijala i koristiti širok asortiman elektroda, kao i birati oblik i namena zavara.
Uobičajene rutilne elektrode koje koriste hobi majstori mogu raditi na oba pola DC aparata, i to ni malo nije svejedno.
Temperatura na + polu je za oko 1000*C viša nego na - polu, pa možemo birati šta će se brže otapati, materijal ili elektroda, takođe i ko će pretrpeti veće termičke deformacije. To automatski diktira širinu i dubinu zavara i omogućava odličnu manipulaciju dobrom zavarivaču.
Bez obzira na bilo koju količinu iskustva i postignutu veštinu, majstori zavarivači koji nikada nisu zavarivali jednosmernom strujom, ne mogu sebe nazvati dobrim zavarivačima.
Zavarivanje je mnogo mnogo kompleksnija oblast od zavarivanja kapije na ogradi, AC aparatom i rutilnom elektrodom.

Zavarivanje je čitava ogromna oblast, gde ni hiljadu strana teksta nije dovoljno za sve o zavarivanju.
Ima ih mnogo vrsta, takođe i mnogo tehnologija. Oblast zavarivanja prevazilazi okvire ove teme.

Zadovoljićete se zašto-zato preporukom da se REL mašina podešava sa radnom tačkom napona luka oko 25V pri 100A.
To je dobra veličina koja će zadovoljiti pristojan rad sa raznim tipovima elektroda kod DC REL zavarivanja.
Da se ne "ubijam" objašnjavajući zašto baš 25V.
Koga interesuje precizno nek izvoli proučiti oblast zavarivanja.

-----------------------------------------------------------------
@Ivan 89

Taj bugarski elektromotor (naš budući generator) neće pregoreti kod totalnog kratkog spoja, tj. neće brzo pregoreti.
Imas vremena za merenje u svakakvim uslovima na njemu.
U njegovom (nažalost šturom) datasheetu piše da je dozvoljeno 240 pokretanja na sat sa zastupljenošću ciklusa od 25%.
To inače znači da taj motor pri svakom pokretanju ponese stres od oko 500A i ukoliko je zastupljenost vremena rada 25% u odnosu na 75% pauze, za tih 240 uključenja na sat, on će biti u stanju operativne radne temperature, odnosno to je još uvek normalan rad. Dakle, 240 puta na sat može podneti stres od čitavih 500A.

Kod kratkog spoja ne samo da neće pregoreti, već će najverovatnije zaustaviti pogonski motor od 4KW sa radijalne bušilice koja je pominjana.

Potreban je spoljni izvor za paralelni namotaj pobude. odokativno mislim da će biti dovoljno oko 0-48VDC sa 1,5A struje za ovu zavarivačku primenu.

Zbog pomoćnog serijskog namotaja će najverovatnije biti nepotrebna neka specijalna regulacija pobude, i pretpostavljam da će to kao generator održavati prilično konstantnu struju u širem rasponu napona luka, sa konstantnim naponom pobude paralelnog namotaja (od tog napona će i zavisiti veličina struje zavarivanja).

Rekao bih na osnovu otpora i snage (oko 160W čitavih) koja se na tom motoru upotrebljavala za namotaj paralelne pobude, da je paralelna pobuda dominantna kod tog kompaund motora, a da je serijski namotaj stabilizovao karakteristiku broja obrtaja prema opterećenju ka održavanju konstantnog broja obrtaja (ne preveliki uticaj serijskog namotaja).

Odnosno, verujem da će biti dovoljna neka ultrajednostavna reostatska regulacija pobude za svrhe zavarivanja.

Ukoliko test pokaže da sruja mnogo prirasta sa opadanjem napona na rotoru, može se izvesti kroz jednu diodu povratna veza ka pobudi, kroz neku velićinu otpora, gde će smanjenje izlaznog napona smanjivati i napon pobude, posledično i održavati struju u okvirima manje promene.

Na kraju krajeva ukoliko se pokaže da je presnažan uticaj serijskog namotaja i da onemogućava kontrolu struje, on se može i isključiti.

Čini mi se da će od toga biti veoma pristojna hobi rotaciona DC mašina za zavarivanje.

Napon praznog hoda će isključivo zavisiti od broja obrtaja neopterećene mašine, i valjalo bi taj broj obrtaja namestiti da (dovoljna je minimalna pobuda za napon praznog hoda) napon praznog hoda bude oko 65V. To znači da mašini neće biti potrebno 2800RPM već manje (oko 2200RPM), a što pak dozvoljava redukciju broja obrtaja i bolju optimizaciju ka pogonskoj grupi.
Do 65V praznog hoda se može raditi bez rukavica, a ako je taj napon viši onda upotreba rukavica.
Što veći napon praznog hoda, lakše je uspostavlajnje luka (kroz zarđalu prljavu ili obojenu površinu) ali i taj napon nije više bezbedan iznad 65V.

Mnoge fabričke DC zavarivačke mašine imaju početni napon upravo 80VDC, ali i obavezno piše upotreba rukavica.
Takve mašine veoma lako uspostavljaju luk i imao sam prilike čuti od zavarivača da kad prvi put probaju takav DC aparat sa velikim naponom praznog hoda, izjave: " sa ovim može i moja baba da zavaruje " :-).

Sa par remenica možeš i birati početni napon, a manji početni napon je povoljniji za vertikalna i nadglavna zavarivanja (naravno sa elektrodom odgovarajućom toj nameni).

Razne strujno naponske karakteristike se upotrebljavaju za različite tehnologije REL zavarivanja, a ti opet možeš na toj mašini napraviti bilo kakvu, samo pomoću kombinacija i regulacije ta dva pobudna namotaja.

Snimi bar jednu krivu pa ćemo videti gde se nalazimo sa tim. Posle ćemo videti na koju stranu delovati.

Pozz
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 12:03 - pre 126 meseci
Citat:
Ivan 89:
Citat:
Ivan 89:
Macolakg imam jedno pitanje stigao sam do statora odnosno do pobudnog namotaja i jedan kraj ide na cetkice a drugi je vezan sa dovodom zajedno sa drugim parom magneta e sad mene muci jel trebam oba kraja izdvojiti i izvuci zice napolje posto ste pominjali promenu smera magneta ili samo da izvucem onaj kraj gde su cetkice a drugi da ne diram.

Ako bi mogli da mi odgovorite pa da radim dalje .
I na taj vodeni otpornik jel ste mislili na ovo http://www.youtube.com/watch?v=P9UjxG8sN1c



Da nalik tome, samo sa većim površinama zbog nižih napona i mnogo većih struja.

Na video snimku, čovek koji je ovo prezentovao nije vodio računa o gasovima koji se razvijaju.

U njegovom slučaju je mala količina gasa (srazmerna je struji), a u tvom slučaju očekuj oko stotinu puta više.

Dakle, obavezno na otvorenom prostoru i bez zapremina u kojima se gasovi mogu nakupiti.
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 12:21 - pre 126 meseci
Zaboravih da kažem da se serijskom namotaju može promeniti i smer u odnosu na rotor, pa tako dobiti oduzimanje polja pobude sa prirastom struje.

Ipak ćemo mnogo više znati o svemu tome posle prvog merenja.

Pozz
 
Odgovor na temu

aca.jevtic94
Valjevo

Član broj: 247241
Poruke: 1293
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+32 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 15:45 - pre 126 meseci
@ macola
Teoretski bi mogao da veze dosta jakih dioda ne red,ili dosta tranzistora na hladnjaku koji je potopljen u tu vodicu? :)

Acca Electronic
 
Odgovor na temu

welding-i
dipl.ing.mas.
ZONA VAR DOO
Beograd

Član broj: 239006
Poruke: 131
*.adsl-a-13.sezampro.rs.

Sajt: www.var.rs


+22 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 16:47 - pre 126 meseci
Citat:
macolakg:...Zadovoljićete se zašto-zato preporukom da se REL mašina podešava sa radnom tačkom napona luka oko 25V pri 100A.
To je dobra veličina koja će zadovoljiti pristojan rad sa raznim tipovima elektroda kod DC REL zavarivanja.
Da se ne "ubijam" objašnjavajući zašto baš 25V.
Koga interesuje precizno nek izvoli proučiti oblast zavarivanja...


Da samo dodam, Radne tacke (tj kalibraciona i testna i ispitna tacka) za napon luka se podesava prema formuli U = 20 + 0.04 I (U= napon, I = amperaza). Znaci, ako je amperaza 100 A, idealna radna tacka (a svakako ispitna ako se ispituje ili testna ako se aparat testira tj kalibrise) je 24V. Kalibracija, ispitivanje, testiranje se vrsi na ispitnom stolu, a umesto elektrode se koristi prigodan otpornik... Inace ova formula je definisana standardom EN 60974-1 koji se odnosi na aparate za zavarivanje, i uvek se na plocici i navode konkretne min-max vrednosti, npr ako je aparat opsega amperaze 40-150A, onda na plocici pise 40A/21.6V-150A/26V. Ko ima noviji aparat neka sam proveri plocicu.

A kada se stavi elektroda, vec je gore objasnjeno, mnogo faktora utice i jako je tesko pogoditi ovaj kalibracioni napon (U = 20+0.04I), ali se svejedno vrti u vrlo bliskoj okolini. Recimo, podesi se 100A, ali u zavisnosti od konkretne elektrode, u zavisnosti od duzine luka itd itd i napon i amperaza fluktuiraju tj vrte se oko ovih vrednosti (amperaza oko 100A a napon recimo 20-28V-jer duzi luk=veci napon a kraci luk=manji napon. A amperaza se zbog pomenute strme karakteristike manje odstupati, recimo 95-105A, za neke normalne duzine luka).

A da pomenem i karakteristiku zvanu "arc force" tj dinamicku karakteristiku aparata. Kada se luk skrati, recimo da padne ispod 15V (ili kako je koji proizvodjac projektovao), kod starijih tipova aparata daljim skracenjem luka ce se elektroda zalepiti za metal. Medjutim kod novijih invertorskih, kada aparat prepozna pad napona, on bukvalno sam u milisekundi dize amperaze tj ne ponasa se po onoj gore formuli (U=20+0.04I), pa npr iako je podesen na 60A, on tada sam dize amperazu na recimo 150A, prosto da bi sprecio zalepljivanje elektrode time sto se velikom amperazom rastopiti veca zapremina metala. To se moze i demonstrirati, ko ne veruje. Podesi se takav aparat na 60A, krene se sa varenjem 10-15 mm a onda se elektroda nabije u metal. Ako je lim debljine do 8-10 mm, ima da ga probusi.

Ko se razume u aparate u zavarivanje, zna da ove finese, manje poznate siroj javnosti cine dobar aparat za zavarivanje:
- Hot start: Pri pocetku zavarivanja, iako je neko podesio 100A, u prvih 3-4 milisekunde, aparat ce u stvari davati 130-140A, da bi sto lakse izazvao topljenje i metala i elektrode,
- Pomenuti Arc Force: kada zavarivac namerno ili nehotice skrati luk ispod neke kriticne duzine, aparat prepozna da sledi zalepljivanje elektrode (tj prepozna da je napon pao ispod 15V ili 10V ili vec kako koji proizvodjac sam projektuje aparat), i dize amperazu strahovito da bi izazvao brze topljenje i elektrode i metala.
Ovaj "projektovani" arc force je izuzetno bitan kod zavarivanja celuloznom elektrodom, ali i kod zavarivanja bazicnom i rutilnom omogucava da i pocetnik u startu ostvari savrsene zavare. Recimo da moze bez problema "da crta" tj da recimo kod zavarivanja ugaonih spojeva oblogom dodiruje stranice i da svu energiju luka nabija tamo gde treba, a to je u sam ugao spoja.
Ako je neko raspolozen, nije mi problem da prakticno demonstriram ove "dinamicke karakteristike aparata".
 
Odgovor na temu

Ivan 89

Član broj: 264550
Poruke: 320
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+6 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 22:48 - pre 126 meseci
Welding-i moze ja sam raspolozen.
 
Odgovor na temu

Ivan 89

Član broj: 264550
Poruke: 320
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+6 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor26.10.2013. u 22:58 - pre 126 meseci
Citat:
macolakg:
Uobičajene rutilne elektrode koje koriste hobi majstori mogu raditi na oba pola DC aparata, i to ni malo nije svejedno.
Temperatura na + polu je za oko 1000*C viša nego na - polu, pa možemo birati šta će se brže otapati, materijal ili elektroda, takođe i ko će pretrpeti veće termičke deformacije. To automatski diktira širinu i dubinu zavara i omogućava odličnu manipulaciju dobrom zavarivaču.

To definitivno nisam znao do sad.
 
Odgovor na temu

welding-i
dipl.ing.mas.
ZONA VAR DOO
Beograd

Član broj: 239006
Poruke: 131
*.adsl-a-13.sezampro.rs.

Sajt: www.var.rs


+22 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor27.10.2013. u 11:36 - pre 126 meseci
Citat:
macolakg:...Uobičajene rutilne elektrode koje koriste hobi majstori mogu raditi na oba pola DC aparata, i to ni malo nije svejedno.
Temperatura na + polu je za oko 1000*C viša nego na - polu, pa možemo birati šta će se brže otapati, materijal ili elektroda, takođe i ko će pretrpeti veće termičke deformacije. To automatski diktira širinu i dubinu zavara i omogućava odličnu manipulaciju dobrom zavarivaču...


Stvar je malo komplexnija. Jeste temperatura na + polu veca ali je efekat kod oblozene elektrode suprotan onome koji se cini na prvi pogled.
Ako se elektroda stavi na minus pol a masa (tj materijal) na plus pol, po ovoj tvrdnji ce temperatura na materijalu biti veca i samim tim i uvarivanje (penetracija) biti veca.

Ali nije, upravo je suprotno kod oblozenih elektroda, vece je uvarivanje kada je elektroda na + polu a masa/materijal na minus polu.

Sa druge strane, to jeste tacno kod TIG-a, uvarivanje u materijal je najvece kada je wolfram elektroda na - polu a masa/materijal na + polu.

Razlog zasto je kod elektrode obrnuto je sledeci: Gasovi (tj pritisak gasova) iz obloge vrse razduvavanje rastopljenog metala sa jezgra zice (karikirano, kao kada bi imali negde gomilu rastopljenog metala a onda vazduhom ili nekim drugim gasom pod pritiskom rasprskavali taj metal.) Kod elektrode rastopljeni metal se nalazi unutar obloge, pa ti gasovi pod pritiskom propeliraju sitne kapljice metala samo u jednom smeru. Sto je toplota na elektrodi veca, to ce biti veci pritisak gasova i propeliranje sitnih kapljica ka materijalu. Sto je brzina kapljica veca to ce vise da penetriraju i predaju energije osnovnom materijalu. Zato se kod oblozene elektrode najvece uvarivanje dobija kada je elektroda na + polu, a zbog gore navedenog kod TIG zavarivanja najvece uvarivanje je kada je elektroda na - polu (kod TIG-a nema gasova iz obloge koji propeliraju sitne kapljice metala).

Nisu sve elektrode namenjene/preporucene za rad i na + i na - polu. Cak su veoma retke. Ja licno znam samo za jednu rutilnu/bravarsku elektrodu tipa E6013 koja se, izmedju ostalog, zbog toga i smatra najboljom na svetu.
Naravno svako moze da stavi pol koji hoce ali time ne zna sta radi. Moze da se nadje na netu elaborat sta se desava kada se bazicna elektroda tipa E7018, namenjena za + pol, stavi na - pol. Ne ulazeci u detalje, tada gasna zastita nije vise dobra, dolazi do upumpavanja O2 u metal sava i gubi se osnovni smisao bazicne elektrode a to je zilavost na -40C.
Uopste za bilo koju elektrodu koja se stavi na nepreporuceni pol moze se operativno gledano uociti, prstanje je vece, luk je nestabilniji, nije fokusiran, postoji razlika u kom opsegu duzine luka elektroda daje svoj optimum/maximum...

Zato je moja preporuka tj preporuka svih proizvodjaca elektroda, da se elektroda kaci samo na onaj pol na koji je preporucena.

Da se vratim na onu retku rutilnu tipa E6013 koja je tako napravljena da moze i na + i na- pol da se stavi. Kada se stavi na minus pol, namenjena je za rad sa tankim limovima. Kada se stavi na + pol (a sa istom amperazom) mogu se raditi uspesno i deblji limovi, i ugaoni spojevi.
 
Odgovor na temu

Ivan 89

Član broj: 264550
Poruke: 320
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+6 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor27.10.2013. u 18:22 - pre 126 meseci
Kako mogu izmeriti potreban napon spulne kvacila ako nemam ama bas nikakvih podataka jedino da izmerim otpornost unimerom odnosno vire samo dve zice i nista vise.
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.adsl.eunet.rs.



+1095 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor27.10.2013. u 23:23 - pre 126 meseci
@welding-i

Prvo da vas pozdravim i poželim dobrodošlicu profesionalcu iz oblasti zavarivanja.

Volt više za napon luka je iz razloga što Ivan namerava buduću rotacionu mašinu pogoniti relativno slabim elektromotorom, gde će doći do izvesnog opadanja broja obrtaja zbog klizanja rotora u odnosu na obrtno polje, pa mu to dođe neka vrsta empirijskog preticanja (a još uvek ništa ne znamo o sadašnjoj U-I karakteristici njegove naprave).

Nisam decidno tvrdio gde je dublji uvar, samo sam rekao da je veća mogućnost manipulacije zavarom u odnosu na mašinu za zavarivanje naizmeničnom strujom, takođe da se razlikuje širna i dubina zavara, kao i brzina otapanja materijala i elektrode i različita termička naprezanja, pa to i dalje stoji.

Temperatura je veća na + polu za približno 1000*C, i to i dalje stoji.

Takođe stoji da svaka elektroda ima preciznu namenu i tehnologiju kojom se koristi, u to neću dublje ulaziti već ću to prepustiti profesionalcima poput vas.

Kod nas se inače koriste svakakve elektrode za svašta (naša posla), pa nije neuobičajeno zateći korišćenje veoma neodgovarajuće vrste za određene zavare. Čak sam od majstora čuo i za "specijalnu" vrstu rutilnih: "onih bugarskih sa lepkom unutra, lepljivih" :-).

Najveći broj ljudi koji se dohvati uređaja za zavarivanje, ni čulo nije za formiranje vodonika i mikronaprslina u zavaru, za hlađenje određenim tempom u vrelom pesku kod određenih tehnologija i materijala, za elektrode za žlebljenje, za sečenje (kojima doduše veoma odgovara efekat izbrizgavanja), za elektrode za vertikalno i nadglavno zavarivanje, i još za nebrojenu količinu raznih elemenata iz ove vrlo kompeksne oblasti.
Pominjanjem proširenih mogućnosti DC mašine u odnosu na AC mašinu kod REL, kao i pominjanjem da je oblast kompleksna, hteo sam zainteresovanima dati početnu informaciju koja bi ih mogla navesti da dublje "zagrebu " u oblast.

Napomenuo sam da je oblast veoma kompleksna i da neko ko želi da se ozbiljnije bavi njom to mora dobro proučiti, pa je pravo osveženje kada profesionalac poput vas bude prisutan te može zainteresovanima objasniti.

Što se mene tiče, oblast sam proučio samo u granicama koje se dotiču mog elektroničarskog dela i onog ergonomskog dela oko prijatnog i jednostavnog rukovanja mašinom. Imao sam dragocenu pomoć od Olivera Stojanovića, koji je napisao više knjiga iz oblasti zavarivanja. Razlog mog interesovanja je bila želja ka konstrukciji dobre čoperske mašine za zavarivanje, a to je definitivno zahtevalo ne zanemarljivo poznavanje oblasti zavarivanja, pa sam poprilično vremena utrošio na to radi dobre pripreme za ono što ja treba da obavim, jer me je čekao projekat od kontrolera, preko samog čoperskog generatora pa do poslednjeg zavrtnja na kutiji, i sve sam to uradio sam, a jedino sam kablove i njihove priključke gotove kupio...

Pre oko 15-tak godina sam iskonstruisao i napravio radni prototip mikroprocesorom kontrolisane DC TIG/REL mašine 2-400A (koji i danas radi u firmi "Jekić i sin" u okolini Kragujevca, koji zavaruju pretežno hromne čelike za mlekarsku industriju, zato DC TIG) , podesiv u koracima po 2A, sa svim onim manipulacijskim povoljnostima koje pružaju i današnji najsavremeniji TIG uređaji : predgas, HF propaljenje, narastanje struje po podesivom nagibu, 2/4 takta, podešavanje struje sa samog pištolja kontinualno, i takođe mogućnost stepenastog podešavanja iste sa unapred podešenim parametrima, završnu struju, postgas i još toga..., da vam dalje ne nabrajam jer sve vam je to dobro poznato.
Objedinio sam metode upravljanja od nekoliko boljih firmi, dodao par svojih ideja i sve to "ugurao" u jednu mašinu, i pridodao podesivost oblika U-I karakteristike za REL.

Ono što se razlikuje od ostalih mašina su neke zanimljive mogućnosti upravljanja kod REL postupka.
Naime, osim uobičajenih, arc force, antistick, hot start, automatskih efekata, dogradio sam i nekoliko dodatnih mogućnosti.
Dodao sam dva tastera na "klešta" za REL zavarivanje, i pomoću njih omogućio kontinualno podešavanje struje za vreme zavarivanja (poput onog sa pedalom), po rukovaoca bezbedno srednjenaponsko HF propaljenje za start na prljavoj ili obojenoj podlozi (1500V HF), tasterom kontrolisani hot ili meki start (izborom režima na displeju), i ukidanje luka takođe tasterom radi izbegavanja "kratera" kada se zavar završava na ivici materijala.

Protivno očekivanjima, rukovalac tim uređajem (iskusni TIG zavarivač) je se neuobičajeno lako prilagodio tim komandama za REL, jer su ga veoma podsećale na one koje inače u TIG postupku koristi. Iz toga sam zaključio da takve komande imaju izvestan potencijal buduće upotrebe.

No, na žalost, projekat sam i pored potpune uspešnosti napustio, jer kao i svako tehničko lice, prvo sam vodio računa o tehničkoj perfekciji a posle o mogućoj ekonomiji, a trebalo je obrnuto. Poenta je da će najveći broj naših ljudi radije kupiti najlošiju i najjevtiniju mašinu koja ikako može raditi.
To znači veoma usko i malobrojno potencijalno tržište za napravu, a čekala me je čitava povorka ulaganja novca u ateste, upotrebne dozvole i slično...
Jednostavno, odustao sam od proizvodnje, i jedina korist je bila što sam saznao da to mogu ( što i nije neka korist, jer sam imao premisu o tome i pre nego što sam ga započeo :-).

Dublje sam prodreo jedino u oblast termootpornog zavarivanja niskougljeničnih čelika veoma zahtevne klase zavara, jer sam jednoj našoj fabrici panelnih radijatora "Elma" odradio skoro kompletnu tehnologiju, a mašine smo uglavnom svojeručno napravili, pa u tom malenom delu veoma široke i složene oblasti zavarivanja i nisam toliko loš za jednog elektroničara.

Eto, malo sam poželeo da se ispričamo (mada je ovaj način prilično jednosmeran i neuobičajen), jer znam dvojicu moćnih stručnjaka iz te oblasti (oba su Stojanovići ) i nekoliko veoma dobrih profesionalnih zavarivača, a iz vašeg izlaganja se vidi da ste veoma duboko u toj oblasti.

Srdačan pozdrav

 
Odgovor na temu

Ivan 89

Član broj: 264550
Poruke: 320
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+6 Profil

icon Re: Dinama kao elektromotor28.10.2013. u 00:18 - pre 126 meseci
macolakg unapred se izvinjavam samo uvece posle 8h ugrabim cackati oko tog generatora tako da nemam bas puno vremena.
Sredio sam rotor isto sam i na statoru izvukao kontakte za pobudu samo moram probati napraviti onu osovinu sa nutevima pa mi je lakse radi probe drzati samo rotor nego kompletan generator od 37kg.
Vreme me stopira i to je jedini problem.
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Dinama kao elektromotor

Strane: << < .. 6 7 8 9 10 11 12 13 14

[ Pregleda: 70023 | Odgovora: 271 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.