macolakg Dragoljub Aleksijevic Kragujevac
Član broj: 301424 Poruke: 3238 *.dynamic.isp.telekom.rs.
|
@44250
LM3886 kosta u "Vita-Elko" 4,2 eura, sto je u rangu solidnog izlaznog tranzistora, a nudi mnogo vise.
Sjajno radi za taj novac.
Ima naravno i daleko skupljih i mocnih IC, poput OPA512 i drugih OPAxxxx, proizvodnje bivse veoma visoko kotirane firme Burr Brown, koju je kupio Texas Instruments.
Ima i hibridnih sklopova koji dobro rade poput nekih STKxxx i sl.
Na ovoj temi foruma sam se fokusirao na TDA7293(4) i LM3886, zbog visokih performansi u odnosu na cenu i pristojnu snagu koju nude, pogotovo zato sto se grupisanjem istih moze dostici par stotina W.
Kome treba manje od 10W, moze na primer upotrebiti izvrsno, jevtino i jednostavno TDA2006 ili sa malo losijim performansama nesto snaznije TDA2030, 2040....
Sto se damping faktora tice, slozena tema je u pitanju. Naime. radi se o odnosu unutrasnjeg otpora pojacavaca (Ri) prema otporu zvucnika.
Zavisnosti su ovakve:
Damping faktor raste sa:
- povecanjem otpora zvucnika
- open loop pojacanjem celog sklopa
- smanjenjem ucestanosti pri kojoj ga merimo
- smanjenjem struja pri kojim ga merimo
- sa povecanjem kvaliteta decouplinga
- sa povecanjem bulk Elko, pri nizim ucestanostima
- sa skracivanjem putanja velikih struja (smanjenjem otpora istih)
- sa smanjenjem induktiviteta na putanjama vecih struja
- sa uzimanjem povratne veze sto blize tackama na koje je vezan potrosac (zvucnik)
Dakle, moze se i jednom i drugom topologijom (IC ili diskretnom) napraviti i mali i veliki damping faktor.
Takodje sa obe topologije se moze napraviti dobar ili los pojacavac.
Neiskusan graditelj, kada pokusa da napravi pojacavac obicno napravi oscilator, ili obrnuto :-)
Svima se to desava na pocetku konstruktorske karijere :-)
Podaci o damping faktoru, koji se uobicajeno navode, su za 1KHz merne ucestanosti i najcesce sa zvucnikom od 8 ohma, retko se navodi i struja pri kojoj je meren.
Idealan (teoretski) pojacavac bi trebalo da ima beskonacan damping faktor, tj. u odsustvu signala na ulazu njegov se izlaz treba ponasati kao kratak spoj. U praksi na zalost nije bas tako, jer nema idealnih komponenti.
Podatak o damping faktoru kao cist broj, bez podataka o otporu potrosaca, mernoj ucestanosti i mernoj struji je potpuno beskoristan!
Takodje damping faktor nije iskljucivi "krivac" za nesto nepovoljno u zvuku, jer ima pojacavaca posebno u A klasi i pogotovo cevnih, koji imaju damping faktor jedva 10, pri 1KHz, a bas "slatko" sviraju.
Neki slusaoci vole raspevan i topao zvuk i nije im vazan damping faktor, dok drugi vole cvrst i kontrolisan zvuk gde je vec damping faktor vazan. Sve je to stvar licnog ukusa.
Pravi podatak o damping faktoru je citav spektar dijagrama sa zavisnostima od frekvencije, struje i otpornosti pri kojima je meren.
Sa cisto tehnickog aspekta, bolji je onaj pojacavac koji ima veci damping faktor (posebno na vecim frekvencijama), jer ce vernije pojacati ono sto mu je dovedeno na ulaz, a pretpostavljamo da je to cilj jednog pojacavaca...
Pretpostavimo da neki pojacavac ima damping faktor 10 i pojacanje npr. 10. Njegova je "duznost" da neki signal koji mu dovedemo na ulaz pojaca tacno 10 puta, sa neizmenjenim talasnim oblikom. Recimo da je impendansa zvucnika deklarisana kao 8 ohma. Sa damping faktorom 10 unutrasnji otpor pojacavaca je 0,8 ohma.
Na nesrecu, impendansa zvucnika zavisi od frekvencije i neverovatno je tesko napraviti zvucnik kome je ona nepromenljiva u celom audio spektru. Kriva koja opisuje tu promenu impendanse se zove modul impendanse. Kod puno, veoma kvalitetnih i veoma skupih, zvucnih kutija (iznad 10K eura) se impendansa neretko menja u rasponu vecem od 1:3 ,
sto znaci da zvucna kutija deklarisana kao 8 ohma, pri nekim ucestanostima moze imati i manje od 3 ohma!
Tu se vec javlja problem. Prakticno, na tim ucestanostima se izgubi znacajan deo snage na unutrasnjem otporu pojacavaca, a zvucnik dobije za toliko manju snagu, sto znaci da ce se zvuci na tim ucestanostima cuti tise, a to vec nije verna reprodukcija...
U vezi pitanja za A klasu sa IC kolima: Jednostavno je napraviti pojacavac u A klasi sa bilo kojim od oba IC koje smo razmatrali u ovoj temi. Treba nam 2 IC. jedan se postavi kao strujni izvor, a drugi kao strujni ponor (source-sink), izlazi im se spoje, a za tu tacku veze zvucnik. Nasteluje se zeljena mirna struja i eto pojacavaca u pravoj A klasi, jer kod source IC kola radi samo top tranzistor, dok kod sink IC radi samo bottom izlazni tranzistor, posto oba uvek rade nema straha od crossover izoblicenja od kojih strahuju ljubitelji A klase. I sve se to divno greje, a moguca ostvarena snaga je manja od polovine koju uobicajenom metodom dostize jedan od uporebljenih IC.
U nekom od narednih postova cu nacrtati kako se sa IC pravi A klasa. Vec sam previse umoran.
Pozdrav svima
|