„Bus plus” nije Veliki brat
Do početka „elektronske ere” naplate karata u javnom gradskom saobraćaju ostalo je 13 dana. Personalizovane kartice izvadilo je više od 400.000 Beograđana, a na 800 mesta u gradu počela je i prodaja nepersonalizovanih plastičnih i papirnih karata. Medijski prilozi ili oglasi na temu „Bus plusa” su gotovo svakodnevna rubrika, kroz vozila GSP-a krstari 200 kontrolora sa zadatkom da putnicima u neposrednom razgovoru razotkriju sve tajne validiranja... Nedoumica i nepoznanica, ipak, još ima. Sve ono što su naši čitaoci želeli da znaju o „Bus plusu”, a nisu imali koga da pitaju, pokušali smo da formulišemo u osam pitanja i isto toliko odgovora.
1. Da li je istina da vlasnici personalizovanih kartica mogu u jednom danu da svoju kartu overe na validatoru najviše šest puta, odnosno da imaju pravo na samo toliko vožnji?
– Vlasnici personalizovanih kartica imaju pravo na neograničen broj vožnji. Dakle, za njih važe iste beneficije koje su imali vlasnici mesečnih ili polumesečnih pretplatnih markica.
2. Da li „bus plus” kartice važe i na noćnim linijama javnog saobraćaja?
– Sistem „Bus plus” ne funkcioniše u noćnom saobraćaju. Sve te linije opslužuju isključivo privatni prevoznici, a oni na osnovu ugovora sa Gradskom upravom imaju pravo da do kraja 2012. godine naplaćuju karte u svojim autobusima.
3. S obzirom na to da su i vlasnici personalizovanih karata dužni da prilikom ulaska u vozilo overe svoju putnu ispravu tako što će je prineti validatoru, da li se na taj način iz kontrolnog centra može pratiti kretanje svakog korisnika?
– Overom personalizovane kartice na validatoru, u kontrolni centar se prenose informacije o tome kojoj kategoriji korisnikaputnik pripada – da li je zaposlen, nezaposlen, student, građanin stariji od 65 godina i slično, a nikako identitet korisnika. Na taj način se dobija uvid o broju i strukturi korisnika na pojedinim linijama ili u periodima dana. Ti parametri služe da bi se korigovao broj vozila i njihova učestalost na svakoj liniji ponaosob, radi efikasnije organizacije javnog prevoza. Podaci o građanima su zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
4. Da li će karte moći da se overavaju samo dokje vozilo na početnom terminalu, odnosno na stanici, ili će to moći da se učini i u toku vožnje?
– Formalno, karte će moći da se overe prinošenjem čitaču i kada vozilo krene iz stanice, ali valja znati da se rad validatora blokira već posle pređenih 80 metara. Od tog trenutka i kontrolori počinju proveru putnih isprava.
5. Ako se vozilo pokvari, da li će putnici morati da overavaju personalizovane karte u vozilu u koje će preći, odnosno da li su vlasnici nepersonalizovanih karata dužni da ponovo plate vožnju?
– Preko specijalnih uređaja kontrolori će tačno znati u kojem vozilu je overena karta i imaće informaciju da je to vozilo ostalo u kvaru. Dakle, putnici neće morati da ponovo validiraju personalizovanu kartu, odnosno da plaćaju vožnju u drugom vozilu.
6. Da li će vlasnici personalizovanih karata, koji svoju putnu ispravu ne prinesu validatoru,platiti kaznu zbog tog propusta?
– Korisnici i personalizovanih i nepersonalizovanih kartica obavezni su da ih overe pri ulasku u vozilo. Ukoliko to ne urade, kontrolori će im naplatiti doplatnu kartu od 1.500 dinara. Isti iznos platiće i putnik koga kontrolori u vozilu zateknu bez karte.
7. Ko će od 1. februara obavljati kontrolu karata u vozilima GSP-a, s obzirom na to da naplata više nije u delokrugu najvećeg gradskog prevoznika?
– Kontrolorska služba je formacijski deo firme „Apeks”, jedne od članica „Bus plus” konzorcijuma. Za sada broji 200 radnika, koji su te poslove obavljali u GSP-u, a prihvatili su da pređu u drugu firmu. Oni na dužnosti neće nositi uniforme, niti ikakva izdaleka prepoznatljiva obeležja (fluorescentne prsluke), a putnicima će se identifikovati službenom legitimacijom crvene boje.
8. Koje firme čine „Bus plus” konzorcijum? Kako će biti raspodeljivan novac od prodaje karata?
– Konzorcijum na čijem je čelu turski „Kentkar” čine i dve domaće firme „Apeks solušntehnologija” i„Lanus”. Ugovorom sa gradom precizirano je da konzorcijum dobija 8,53 odsto prihoda od mesečne prodaje karata. Ugovor je potpisan na deset godina, s tim što grad ima mogućnost otkupa čitavog sistema, vrednog 12 miliona evra, pre isteka tog roka.
D. Spalović
objavljeno: 19.01.2012
http://www.politika.rs/rubrike...-plus-nije-Veliki-brat.lt.html
"Nikad ne raspravljaj sa budalom: Prvo ce da te spusti na svoj nivo, a onda ce da te
dobije na iskustvo!"