Ako neko ima da okaci nesto vezano za ovu temu puno bi mi koristilo. Unapred hvala!
Hamiltonov operator u sfernim i cilindricnim koordinatama
Zaključano
Zakačeno
Pretpostavljas da mislis na kvantni Hamiltonijan. U tom slucaju treba ti operator p^2 odnosno
tj sam
u tvom omiljenom koordinatnom sistemu.
Tu puuuuno pomaze ako razmislis o tome sta
u stvari geometrijski predstavlja.
Pa, geometrijski gledano, to je divergencija gradijenta. A divergencija je definisana cinjenicom da za svaku zapreminu V i vektorsko polje v u toj zapremini,

Ovo pak mozes da iskazes u raznim koordinatnim sistemima za elementarnu zapreminu dV u tom sistemu i na taj nacin sracunas divergenciju.
Ovde cu da predlozim jednu alternativu ovom postupku. Ono sto ti u kvantnoj u stvari treba su matricni elementi
.
Ako su talasne funkcije
i
normalizovane, onda teze nuli u beskonacnosti. Stoga:
gde
.
E, sad, u tvom omiljenom koordinatnom sistemu,
gde je
metricki tenzor u tom koordinatnom sistemu. Ako koordinate odaberes na iole razuman nacin, g ce biti dijagonalna matrica. Npr, u sfericnim kordinatama,

E, sad, istim postupkom kao gore, ali u tvom koordinatnom sistemu, prebacis vratis sve izvode
na izvode
. Npr., zapreminski integral drugug gorenavedenog clana transformises kao


gde, posto
,

i gornji integral mozes da napises kao


Slicnim postupkom iz treceg clana dobijes:

a iz prvog

Poredjenjem ovog rezultata sa ocekivanim
, u sfericnim koordinatama imas
tj sam
u tvom omiljenom koordinatnom sistemu.Tu puuuuno pomaze ako razmislis o tome sta
u stvari geometrijski predstavlja.Pa, geometrijski gledano, to je divergencija gradijenta. A divergencija je definisana cinjenicom da za svaku zapreminu V i vektorsko polje v u toj zapremini,

Ovo pak mozes da iskazes u raznim koordinatnim sistemima za elementarnu zapreminu dV u tom sistemu i na taj nacin sracunas divergenciju.
Ovde cu da predlozim jednu alternativu ovom postupku. Ono sto ti u kvantnoj u stvari treba su matricni elementi
.Ako su talasne funkcije
i
normalizovane, onda teze nuli u beskonacnosti. Stoga:
gde
.E, sad, u tvom omiljenom koordinatnom sistemu,
gde je
metricki tenzor u tom koordinatnom sistemu. Ako koordinate odaberes na iole razuman nacin, g ce biti dijagonalna matrica. Npr, u sfericnim kordinatama, 
E, sad, istim postupkom kao gore, ali u tvom koordinatnom sistemu, prebacis vratis sve izvode
na izvode
. Npr., zapreminski integral drugug gorenavedenog clana transformises kao

gde, posto
,
i gornji integral mozes da napises kao


Slicnim postupkom iz treceg clana dobijes:

a iz prvog

Poredjenjem ovog rezultata sa ocekivanim
, u sfericnim koordinatama imas
Ovde sam pretpostavio da vec znas da je element zapremine u sfericnim koordinatama
.
Takodje sam pretpostavio da umes da napises
u tvom omiljenom koordinatnom sistemu. Ako te moje spominjanje metrike zbunjuje, potrazi ili razmisli malo o mom iskazu za ovu velicinu sam -- zaboravi na metriku i tenzore.
Jos par komentara o ovom izvodjenju. Neko "vican" diferencijalnoj geometriji rekao bi nesto u stilu:
Pa, prvo sracunas
. To ti je vektorsko polje. Onda sracunas
. Posto drugi izvod
deluje na vektorsko polje, moramo da koristimo pravi izraz za kovarijantni izvod vektora u zadatim koordinatama. To obuhvata Christoffel-ove simbole koje onda moramo da sracunamo (
). Na posletku kontraktujemo a i b indekse metrikom i dobijemo rezultat.
Bullshit, kazem ja. Divergencija vektorskog polja ima mnogo jasniju geometrijsku interpretaciju (zapreminski integral divergencije jednak je povrsinskom integralu vektora). A za ovu interpretaciju uopste *nije potreban* kovarijantni izvod, niti konekcija, niti Christoffel-ovi simboli -- potrebna je samo metrika! Zato ako nekoga pitas za rotor i divergenciju u proizvoljnim koordinatama (ili pak proizvodljno zakrivljenom prostoru!) i kada ti onda pocne pricu o Christoffelovim simbolima, ucutkaj ga :)
Speaking of curved spaces --
Procedura koju sam opisao za izracunavanje
vazi u proizvoljno zakrivljenim prostorima bez modifikacije! Sve sto je potrebno je ubaciti odgovarajuci izraz za metriku odnosno za
. Ovaj izraz ionako definise geometriju prostora -- a, preko navedenog izvodjenja, definise i prilicno jednostavno
(Laplacijan).
Tako npr. za vezbu mozes da sracunas
skalarnog polja
u Schwarzschildovoj geometriji izvan nerotirajuce crne rupe. A cemu to sluzi.... e... to je dobro pitanje :)
End of rant--
Marko
.Takodje sam pretpostavio da umes da napises
u tvom omiljenom koordinatnom sistemu. Ako te moje spominjanje metrike zbunjuje, potrazi ili razmisli malo o mom iskazu za ovu velicinu sam -- zaboravi na metriku i tenzore.Jos par komentara o ovom izvodjenju. Neko "vican" diferencijalnoj geometriji rekao bi nesto u stilu:
Pa, prvo sracunas
. To ti je vektorsko polje. Onda sracunas
. Posto drugi izvod
deluje na vektorsko polje, moramo da koristimo pravi izraz za kovarijantni izvod vektora u zadatim koordinatama. To obuhvata Christoffel-ove simbole koje onda moramo da sracunamo (
). Na posletku kontraktujemo a i b indekse metrikom i dobijemo rezultat.Bullshit, kazem ja. Divergencija vektorskog polja ima mnogo jasniju geometrijsku interpretaciju (zapreminski integral divergencije jednak je povrsinskom integralu vektora). A za ovu interpretaciju uopste *nije potreban* kovarijantni izvod, niti konekcija, niti Christoffel-ovi simboli -- potrebna je samo metrika! Zato ako nekoga pitas za rotor i divergenciju u proizvoljnim koordinatama (ili pak proizvodljno zakrivljenom prostoru!) i kada ti onda pocne pricu o Christoffelovim simbolima, ucutkaj ga :)
Speaking of curved spaces --
Procedura koju sam opisao za izracunavanje
vazi u proizvoljno zakrivljenim prostorima bez modifikacije! Sve sto je potrebno je ubaciti odgovarajuci izraz za metriku odnosno za
. Ovaj izraz ionako definise geometriju prostora -- a, preko navedenog izvodjenja, definise i prilicno jednostavno
(Laplacijan).Tako npr. za vezbu mozes da sracunas
skalarnog polja
u Schwarzschildovoj geometriji izvan nerotirajuce crne rupe. A cemu to sluzi.... e... to je dobro pitanje :)End of rant--
Marko