Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?

[es] :: Nauka :: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?

Strane: < .. 1 2 3

[ Pregleda: 21927 | Odgovora: 49 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?26.08.2006. u 08:51 - pre 214 meseci
Svojom famoznom "dilatacijom vremena" i "kontrakcijom dužine" Einstein je otvorio put raznim neverovatnim i proizvoljnim mistifikacijama kao što je na primer ova: "eksplozija samog prostora"!!!
 
Odgovor na temu

mj12
Nis

Član broj: 109308
Poruke: 1
*.exe-net.net.



Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?02.09.2006. u 01:56 - pre 214 meseci
Po Ajnstajnovoj teoriji relativiteta sva tela bez mase mogu se kretati samo brzinom svetlosti, a sva tela sa masom brzinama manjom od te. Ali ako se u jednacinu relativiteta stavi telo sa negativnom masom onda ispada da ono moze da se krece samo brzinama vecim od brzine svetlosti. Takva hipoteticka tela nazivaju se tahioni (na grckom tahion = brz),ali svi znamo koliko je ovo realnom mada kako su neke sada svakodnevne stvari izgledale neverovatno pre par stotina godina mozda i ovo bude otkriveno.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.222.*



+3 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?02.09.2006. u 19:41 - pre 214 meseci
Citat:
Ali ako se u jednacinu relativiteta stavi telo sa negativnom masom onda ispada da ono moze da se krece samo brzinama vecim od brzine svetlosti.

Ne znam kako bi to masa mogla biti negativna. Da li to znači da se telo kreće u suprotnom smeru od smera delovanja sile?
 
Odgovor na temu

operacija
alexandar
Section One

Član broj: 45595
Poruke: 156
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 391313233
Sajt: www.efs.org.yu


Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?19.09.2006. u 21:19 - pre 214 meseci
Misao je brza od brzine svetlosti.
"Willing is not enough, we must do." - Bruce Lee
Nije bitno sta pise u zakonu, vec kako se zakon tumaci.
 
Odgovor na temu

Backy
Branislav Đurković
Treptač svetala
Beograd, Zvezdara

Član broj: 54113
Poruke: 2303
*.smin.sezampro.yu.

Jabber: backy@elitesecurity.org
ICQ: 231979809
Sajt: www.elitesecurity.org/o/p..


+121 Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?19.09.2006. u 22:55 - pre 214 meseci
mi smo iz fizike učili da je brzina svetlosti najveća moguća brzina prenošenja energije (prilikom sudara i sl.) tako da je brzina misli približno jednaka brzini svetlosti... inače, misli su elektromagnetni talasi što bi značilo da je njihova brzina prostiranja takođe jednaka brzini svetlosti...
aka Vitez Koja
::
日本光学工業株式会社 :: One photo out of focus is a mistake, ten
photo out of focus are an experimentation, one hundred photo out of focus are a
style.
 
Odgovor na temu

draganbg82
Dragan Tomic
Beograd

Član broj: 9415
Poruke: 294
62.240.6.*



Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?20.09.2006. u 02:41 - pre 214 meseci
Citat:
operacija: Misao je brza od brzine svetlosti.


Jedan vic....

Uciteljica pita : Deco sta je najbrze na svetu?
Tamara : Metak je najbrzi uciteljice.
Uciteljica: Tamara metak jeste brz ali nije najbrzi. Ima li jos nesto brze, ko zna? Reci Andjela...
Andjela : Uciteljice, ja mislim da je svetlost najbrza.
Uciteljica: Bravo Andjela , to je tacan odogovor.
Vesna : Uciteljice, ja mislim da je misao najbrza, brza od svake svetlosti...
Uciteljice : Bravo Vesna Svidja mi se kako razmisljas, ajmo aplauz za Vesnu, neka to bude najprecizniji odgovor.

PERICA : Uciteljice, ja mislim da je moj tata najbrzi.
Uciteljica : Pa kako Perice sine , ajde objasni nam.
PERICA : Pa vidim ja tu vi nesto smarate kao svetlost, pa kao misao najbrza. A moj tata sinoc
rece mami... "Draga svrsio sam brze nego sto sam mislio..."


Sve sto radis, radi sa silom.
 
Odgovor na temu

operacija
alexandar
Section One

Član broj: 45595
Poruke: 156
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 391313233
Sajt: www.efs.org.yu


Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?29.11.2006. u 16:27 - pre 211 meseci
Nikola Tesla i prenos signala nadsvetlosnim brzinama
http://www.beotel.yu/~gmarjanovic/schtesl.pdf
"Willing is not enough, we must do." - Bruce Lee
Nije bitno sta pise u zakonu, vec kako se zakon tumaci.
 
Odgovor na temu

operacija
alexandar
Section One

Član broj: 45595
Poruke: 156
*.dynamic.sbb.co.yu.

ICQ: 391313233
Sajt: www.efs.org.yu


Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?12.01.2007. u 22:39 - pre 210 meseci
Brze od svetlosti

Koliko su osnovne postavke izlozenih modela bliske realnosti mozemo proveriti i na tzv. "FTL" (Faster Then Light) eksperimentu Prof. Dr. G. Nimtz-a i njegovih saradnika.
Po klasicno shvacenoj T.R-i, brzine koje premasuju brzinu prostiranja svetlosti, su apsolutno "nemoguce" (zbog porasta mase npr.). Prekoracenjem te granice, kao rezultat matematickih operacija dobijaju se imaginarne velicine [npr. velicina "vreme" dobija vrednost drugog korena iz nekog negativnog broja (?)] kojima nas um kao "sprava za metafore" nije u stanju pridruziti bilo kakve slicne (ili bar donekle srodne) pojmove iz oblasti realnih velicina, pa njihovo stvarno znacenje nasem razumu ostaje sasvim nedostupno.
Uz malu izmenu u shvatanju i tumacenju velicina koje figurisu u Lorentz-ovim transformacijama, u skladu sa hipotezom 3 - Modela kvantovane gustine energije, dobijamo prilicno korektne, i sto je najvaznije, ne neke imaginarne nego sasvim realne vrednosti iako koristimo iste matematicke obrasce.
Pokazimo to na konkretnom primeru.
U jednom od svojih eksperimenata, koristeci poseban uredjaj sa izrazenim kvantno tunelskim svojstvima (za mikrotalase ima isti efekat kao i dve, neznatno razmaknute, prizme za svetlost), prof. Dr. G. Nimtz sa svojim saradnicima (Univerzitet u Kelnu), uspeo je da ostvari prenos signala brzinom koja gotovo pet puta (4,7 * c) premasuje brzinu svetlosti. U tom eksperimentu duzina "tunela", odnosno energetske barijere iznosila je d = 0,1142 m. Taj put bi elektromagnetski talas frekvencije f = 8,7 GHz, tj. talasne duzine od l = 0,0345 m, prostiruci se "slobodnim prostorom", trebao prevaliti za (t = d/c) 3,819* 10-10 s. Medjutim, na izlazu kvantnog tunela dobijeni su zvucno sasvim razumljivi zvuci Mocartove 40-te simfonije kojim je nosioc bio modulisan, PRE nego sto je to uopste bilo "moguce" (?!), tj. nakon svega 81*10-12 sec., tj. 81 pikosekunde, umesto ocekivanih 38 nanosekundi ?!
Po modelu VOS-a ovo je sasvim prihvatljiv dogadjaj. Objasnjenje je slicno kao i u slucaju kvantne teleportacije fotona, jer su to, u osnovi, isti dogadjaji.
Model VOS-a fotone smatra i cesticom i talasom (vidi dualizam) pri cemu "oblik" njihove manifestacije ovisi iskljucivo o brzini kretanja. Nase tumacenje ovog eksperimenta je sledece.
Zbog nemogucnosti prolaska "sa ove" strane, zbog postojanja energetske barijere, fotoni "tuneliraju" tu barijeru kao neku "zabranjenu zonu", krecuci se sa "one druge" strane, pri cemu pojmovi talasne duzine i odgovarajuceg poluprecnika (istog) objekta zamenjuju mesta. Elektromagnetskom talasu, l = 0.0345 m odgovara Comptonova talasna duzina (lc = [(1-( v2 / v max2)]1/2, / uz v = c /, od: lc*0.037 = 0,93 m. Ova velicina odgovara pojmu "tamo" predjenog puta, maksimalno mogucom brzinom u prirodi, naravno "vidjenom" sa "ove strane" od vmax=3*108 m/s. U tom slucaju, vreme, mereno odavde, trebalo bi iznositi "tamo predjeni put" vidjen "odavde", tj. manji za 1056 puta (RIV / RSV) podeljen sa brzinom kretanja talasa merenom "ovde", odnosno ocekivano vreme tuneliranja iznosi ttun = 0,93/(1056*2.99793*108 = 2,94*10-12 s. Kao sto vidimo dobijena vrednost se poprilicno razlikuje od eksperimetalno izmerene (81*10-12 sec.) ali imajuci u vidu da se u proracunu koriste vrednosti (samo priblizno procenjenih velicina) poluprecnika Univerzuma u "smeru" njegove III (RSV i IV (RIV) dimenzije, dobijeni rezultat je naprosto - neverovatno krektan.
Prethodno objasnjenje je dato zbog mogucih analogija sa onim koje je dato za kvantnu teleportaciju. Inace slican rezultat se moze dobiti i jednostvnije ako se isti dogadjaj tumaci sa aspekta posmatraca "sa one strane". Tada se talasna duzina elektromagnetnog talasa frekvencije 8,7 GHz koju merimo "ovde" moze uzeti kao Comptonova, pa je sada lc = 0,0345 m. Njoj odgovara talasna duzina koju vidi (meri) posmatrac (iz "tamo") od l = lc*[(1-( v2/vmax2)]1/2 = / uz v = c / = lc*0.037=1,27*10-3 m, odnosno pripadajuce vreme ttun = l/c = 4,2*10-12 sec. Ovde mozemo uociti ne samo to da je komplikovani pojam "kvantnog tuneliranja energetske barijere" zamenjen mnogo jednostavnijim pojmom pripadajuceg tj. nekog sasvim konkretnog i realnog vremena. Rezultati dobijeni "gledanjem" i sa jedne i sa druge strane imaju vrlo bliske vrednosti cime potvrdjuju valjanost uvedenih hipoteza. Ne samo to. Oni nam daju mogucnost grube ali jednostavne procene (ocekujuce vrednosti) vremena "tunelskog kretanja" kao:
t<tun = (1/f)[(1-( c2/vmax2)]1/2 = (0,037 / f (sec), gde je f frekvencija mikrotalasa (Hz) kosristenog u eksperimentu!
Koristeci osnovne postavke modela o kvantiranosti gustine energije, duzina energetske barijere (duzina tunela) moze biti shvacena kao "rezonantno odgovarajuca" za dati talas nosioc, u istom smislu u kojem je to i npr. l / 4 (prijemna) antena. Jednostavan proracun pokazuje da bi njena velicina otprilike trebala biti desetak (1056*0,037/4 = /priblizno/ = 10) puta veca od talasne duzine noseceg talasa. U datom eksperimentu duzina energetske barijere varirala je od 0,4 do 0,1142 m, ali to nije imalo uticaja na vreme "tuneliranja". Istovremeno, tokom raznih merenja, ono je bilo proporcionalno reciprocnoj vrednosti frekvencije mikrotalasa, sto se u potpunosti slaze sa nasim postavkama. Drugim recima "Tunel" iskazuje rezonantno-energetska svojstva za njemu odgovarajuci spektar frekvencija iz paketa talasa (grupna brzina, fazne brzine...) pa u skladu sa tim mozemo definisati neku "za eksperiment preporucenu", rezonantno odgovarajucu, duzinu tunela:

dtun,pr = 10 l (m),

koja je identicna "energetski rezonantnoj" talasnoj duzini, pa u skladu sa tim mozemo odrediti i ocekujucu vrednost vremena tuneliranja:

ttun,oc = (dtun,pr/c)*0.037 = 0.37 / f (sec).

Proverimo izlozene ideje koristeci ponovo podatke iz prethodnog eksperimenta. Za f = 8.7 GHz, l = 0.0345 m, sada dobijamo: dtun,pr = 10 l = 0.345 m i ttun,oc = 0.37 / f = 42*10-12 s. ! Kao sto znamo, eksperimentalno je izmereno 81*10-12 sec. pri cemu je duzina tunela iznosila 0.1142 m.
U drugom eksperimentu je koristen mikrotalas frekvencije 9.15 GHz (l = 3.28 cm). Po nasim pretpostavkama preporucena duzina energetske barijere ("Tunela") dtun,pr = 10*0.0328 = 0.328 m, a ocekivano "vreme tuneliranja" iznosi ttun,oc = 0.37 / 9.15*109 = 40.43*10-12 sekundi ili 40,4 pikosekunde. Eksperimentalno ustanovljena vrednost je 125 pikosekundi, pri cemu je duzina tunela iznosila tacno 30 cm. Kao sto vidimo procene su istog reda velicine, sto je iznad svakog ocekivanja jer klasicne teorije, izuzev nekih imaginarnih velicina, razumski nejasnih formulacija (u stilu cestice bez mase ???) ne mogu dati nikakvu, pa cak ni pribliznu vrednost.
Ipak, najbolja potvrda valjanosti iznetih hipoteza, dolazi iz iste grupe eksperimenata, ali radjenih sa optickim talasima.
Po osnovnoj postavci modela (hipoteza 3) moramo razdvojiti pojam eksperimentalno ustanovljene brzine svetlosti (kao korpuskulama ipak dostizne brzine) i njene teorijske vrednosti, a koje su do sada poistovecene. Na taj nacin Lorentzove transformacije ostaju nepromenjene ali se slika koju dobijamo bitno - sustinski menja. Naime u tacki v = c nemamo beskonacnu masu itd ..., nego KONACNE vrednosti, i sto je najvaznije, u delu od tacke v = c do tacke v = vmax koju zapravo objekat dostize u beskonacnosti ( a ne c kao sto je do sada tumaceno) posmatrac sa one strane "luksonskog zida" vidi sve suprotno od nas sa "ove strane". (U smislu, OTR ovo "sa druge strane" odnosi se na udaljenosti vece od oko 1.42*1026 m) ...
Primenjujuci klasicno tumacene obrasce T.R. na sledeci eksperiment, nebi dobili nista realno, niti shvatljivo. Primenjujuci gornje obrasce bez razumevanja sustine i smisla ponudjenog modela, dobili bi sledece. Za frekvenciju talasa nosioca od f = 2*1014 Hz, dtun,pr = 10 l = 1.5*10-5 m, i ttun,oc = 0.37 / f = 1.85*10-15 m, sto je prilicno nekorektno. Model nam ipak namece obavezu razdvajanja pojmova "c" i "vmax, pa posto smo u slucaju mikrotalasa vrednost njihove Comptonove talasne duzine dobijali kao l / 0.037, onda u slucaju optickog talasa koji se (vec) krece brzinom svetlosti (tj. za svetlost nesporno vazi v = c ), tj. njegova talasna duzina vec jeste Comptonova, odgovarajucu talasnu duzinu dobijamo po istom obrascu ali "obrnuto". U kontekstu vec recenog u konkretnom slucaju posmatranja "sa "one strane", zbog jednostavnijeg postupka i prostijih obrazaca kako je vec pokazano, "rezonantno odgovarajucu" duzinu energetske barijere (duzinu tunela) dobijamo takodje u smislu "l/4 (prijemne) antene", ali sada kao: (1056 ("tamo" projektovana duzina) / 0.037)*l/4 = 7135 l. Prema tome, ocekujuce vrednosti za opticke talase su:

dtun,pr = 7135 l (m), odnosno,
ttun,oc = (dtun,pr /c)*0.037 = 240 / f (sec).

Za frekvenciju talasa nosioca od 2*1014 Hz (l = 1.5*10-6 m) sada dobijamo dtun,pr = 7135*l = 0.010 m, odnosno ttun,oc = 240 / f = 1.2*10-12 m. Gotovo fascinantno zvuce podaci da su eksperimentalno izmerene vrednosti ttun = 1*10-12, pri cemu je duzina tunela (ovde vise odgovara pojam "zabranjene zone" - razmak izmedju prizmi) iznosila 3 cm !
Imajuci u vidu "dubinu" prostorno-vremenskih ponora u koje smo zavirili, nasi, za oficijelnu nauku, mozda nedovoljno precizni rezultati, ipak su dovoljno korektni. Sto je jos vaznije, oni nam, ipak dozvoljavaju razumna objasnjenja cinjenica koje na taj nacin postaju samo prividno kontradiktorne sa TR i QT.


"Willing is not enough, we must do." - Bruce Lee
Nije bitno sta pise u zakonu, vec kako se zakon tumaci.
 
Odgovor na temu

andej_bor
Dejan Jovic
Bor

Član broj: 143265
Poruke: 1
77.46.250.*



Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?25.04.2007. u 14:54 - pre 206 meseci
Nisam najkompetentan da raspravjlam o ovoj temi ali smatram i da u ovoj nauci vazi pravilo n+1
 
Odgovor na temu

srdjan grubic
NS

Član broj: 99034
Poruke: 19
*.dynamic.sbb.co.yu.



Profil

icon Re: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?02.05.2007. u 16:11 - pre 206 meseci
nekada je najveca brzina za koju je covek znao bila brzina kojom neko trci a u buducnosti ce se svakako otkriti i nesto brze od svetlosti
s
 
Odgovor na temu

[es] :: Nauka :: [Astronautika]: Postoje li brzine veće od Brzine svetlosti ?

Strane: < .. 1 2 3

[ Pregleda: 21927 | Odgovora: 49 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.