Hajde da vidimo taj tvoj primer:
Ako je
![f:[a,b]\to \textbf{R}](https://static.elitesecurity.org/tex/2a5c1dfe8555f90e40eec58a1fedbd2b.png)
J-konveksna i neprekidna, onda je

i konveksna.
Dokaz.
Budući da je

J-konveksna imamo da za svako
![x,y\in [a,b]](https://static.elitesecurity.org/tex/88b40258c9b64acb287b1102a9aac612.png)
važi

.
Otuda indukcijom sledi da

za

jer
Želimo da pokažemo da za svako
![x,y\in [a,b]](https://static.elitesecurity.org/tex/88b40258c9b64acb287b1102a9aac612.png)
i svako

važi:

.
Stavimo zato u nejednakosti

da je

za svako

a da je

za svako

.
Dobijamo:
Neka je sada

proizvoljno.
Uvek možemo napraviti niz

takav da

(npr. koristeći binarnu reprezentaciju broja

).
Zato posmatramo niz nejednakosti:
za dovoljno veliko

.
Prelaskom na limes i koristeći neprekidnost f-je dobijamo:

što je i trebalo pokazati.
Ovde su upotrebljena dva stava (koji se lako dokazuju):
1. Ako je

neprekidna i ako je

i

, onda je

.
2. Neka su

i

realni nizovi i neka je

i

. Ako postoji neko

tako da

za svako

onda je i

.
Naravno, postoji još mnogo (u praksi konačno mnogo

) načina da se iskoristi "prelazak na limes", tako da bi (barem meni) bilo teško staviti ih sve u isti "koš". Ako imaš još koji primer - napiši pa ćemo i njega proanalizirati.
Potpis
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.