@misamilanovic, kod svih proracuna trafoa figuriraju jedinice:
K-konstanta zavisna od oblika signala-objasnio @macolakg
Frekvencija
Indukcija- zavisi od upotrijebljenog materijala jezgra
Presjek jezgra na koje se mota trafo
Nigdje se ne racuna sa poluperiodom koju uporno ubacujes u svoje proracune.
Prenesena snaga prvenstveno zavisi od gubitaka, kako u namotajima, tako i u jezgru.
Kod proracuna trafoa za datu snagu jezgro se izabere, po zavrsenom racunanju provjerava se smjestaj
izracunatih navojaka, tzv popuna bakrom, svako jezgro je ograniceno raspolozivim prostorom
za namotaje, pa poslije provjere smjestaja navojaka, ako nedostaje prostora bira se vece jezgro, sa
vecim prozorom za motanje i proracun se ponavlja.
Gubitak u jezgru se racuna po masi jezgra i izrazen je u W/kg ili kW/toni materijala, a gubitak
u bakru kao prizvod struje u namotaju i termalne otpornosti namotaja.
Za svako jezgro u katalogu je, u zavisnosti od materijala dat iznos gubitaka, pri datoj indukciji i
frekvenciji za 25 i za 100 stepeni Celzijusa.
Samo u rijetkim slucajevima, gubici u bakru dostizu gubitke u jezgru, vise se ne smije ici, to je limit.
Kod SMPS trafoa za gustinu struje se uzima velicina od 3,5 do maksimalno 4,4 A/mm kvadratnom.
Ako pogledas ATX trafoe, snagu napisanu na napajanjima i debljinu zice kojima su motani namotaji
vidjet ces da gustina struje u namotajima dostize 7A/mm kvadratnom. To je trenutna snaga koju
trafo moze prenijeti. Najgrubljom aproksimacijom stvarna snaga pri kojoj trafo radi 95% vremena je
50% deklarisane snage na napajanju.
O mogucnostima pojedinih, nama dostupnih jezgara, pisao @macolakg u ovoj temi, potrazi.-
pOz
Nebom stupa, nebom lupa moja generacija., jedan po jedan, srest ćemo se svi...
Re: SMPS za pojacalo
