Jedno vreme nisam imao pristup internetu. Posle me je mrzelo i da se javljam. No, da vidimo gde smo stali.
Citat:
galet@world: Za našu raspravu na ovom forumu nema opravdanja izuzev ako to ne nazovemo ?logičkom gimnastikom?.
Svaka čast na "logičkoj gimnastici". O ovome neću više raspravljati, a ti razmisli o svom ponašanju. Da li je baš slučajno što su moderatori tebe cenzurisali, a mene ne, ili se ipak "sa strane bolje vidi"?
Ja na celom ovom forumu insistiram na doslednoj primeni naučnih metoda. Navodim neke od tih principa.
1. Ako imamo neke teorije koje imaju isti domen i daju ista predviđanja svih eksperimenata, onda se zapravo radi samo o slikama iste teorije.
2. Ukoliko domen teorija nije isti, onda se radi o različitim teorijama.
3. Ukoliko jedna teorija ima širi domen od druge, onda je ta teorija opštija od te druge.
4. Ukoliko neke teorije imaju različita predviđanja istog eksperimenta koji pripada preseku domena tih teorija, onda se tu radi o različitim teorijama, koje su uz to još i nesaglasne (isključujuće).
5. Ukoliko za svaki eksperiment iz preseka domena nekih teorija te teorije daju istovetna predviđanja, onda te teorije nisu isključujuće.
6. Teorija se u principu može oboriti na dva načina: čisto misaono (logički), to jest bez eksperimenata i eksperimentalno.
7. Ako iz neke teorije slede protivrečni iskazi, onda je ta teorija logički protivrečna.
8. Ukoliko teorija ima matematički model, ona nije logički protivrečna, i kao takva se ne može oboriti bez eksperimenata.
9. Ukoliko neki eksperiment pripada domenu neke teorije, onda ako je ishod eksperimenta je u skladu sa tom teorijom u granicama tačnosti merenja, teorija je izdržala tu proveru, a u suprotnom nije.
10. Kada se računa kakav ishod nekog eksperimenta koji pripada domenu neke torije predviđa ta teorija, mora se dosledno i u potpunosti pridržavati te teorije.
11. Kada se izvode zaključci iz neke teorije, mora se dosledno i u potpunosti pridržavati te teorije.
12. Račun sproveden u nekoj teoriji i rezultati koji se na taj način dobiju govore samo o toj teoriji i ni o jednoj drugoj.
12. Od teorija koje sa podjednakim uspehom opisuju eksperimente bolja je ona koja je opštija, ili ona koja je jednostavnija ako imaju iste domene.
galet@world je tvrdio da ima teoriju koja daje predviđanje barem jednog eksperimenta koje je različito od predviđanja STR. To odgovara slučaju 4. U tom slučaju, taj eksperiment mora da obori barem jednu od tih teorija. Zatim je tvrdio da je ključni eksperiment Majklson-Morlijev. Koliko ja znam, STR je u saglasnosti sa tim eksperimentom. galet@world je tvrdio da nije, što samo pokazuje da nije razumeo STR. Takođe je tvrdio da je njegova teorija u skladu sa tim eksperimentom. Ako je to tačno, onda njegova teorija i STR daju ista predviđanja tog eksperimenta. To ne dokazuje niti da su te teorije iste (jer bi morale da imaju isti domen i da daju ista predviđanja svih ostalih eksperimenata), niti da su različite (jer nije naveden eksperiment kome daju različita predviđanja).
U fajlu "Ajnstajnova racunica.doc" galet@world sprovodi račun po klasičnoj fizici i dobija rezultat koji nije u skladu sa ishodom čuvenog eksperimenta. U tom fajlu nije sproveden račun po STR, pa se samikm tim i ne odnosi na STR. Ja nigde nisam video korektno izvođenje predviđanja Majklson-Morlijevog eksperimenta u okviru STR po kome se dobija bilo šta drugo, osim da je sasvim svejedno na koju se stranu okrene interferometar - tj. da se interferentne linije neće promeniti okretanjem interferometra.
Dakle, tu neke stvari smrde. Najpre treba videti šta autor teorije tvrdi. Ako tvrdi da STR nije u skladu sa Majklson-Morlijevim eksperimentom, onda neka to i dokaže. U dokazu se mora 100% pridržavati STR, jer u protivnom zaključci neće važiti za STR, nego za teoriju u kojoj je sprovodio račun. Ako prizna da je STR ipak u skladu sa Majklson-Morlijevim eksperimentom, onda treba da se izjasni da li je njegova teorija samo druga slika STR ili ne. Ako jeste, onda to treba i da dokaže (da imaju isti domen i ista predviđanja svih eksperimenata iz domena), a onda ostaje da se vidi koja je od tih slika jednostavnija. Ako tvrdi da se njegova teorija i STR razlikuju, onda treba videti ima li eksperimenta iz preseka njihovih domena kome daju različita predviđanja ili nema. Ako nema, onda treba videti koja je od te dve teorije opštija. Ako nijedna nije opštija, treba videti koja je jednostavnija. Ako je eksperiment iz preseka domena kome dve teorije daju različita predviđanja moguć, onda će eksperiment biti sudija.
Neka se autor najpšre izjasni, pa da vidimo. Koliko znam, za sada se izjasnio da STR nije u skladu sa Majklson-Morlijevim eksperimentom, ali to nije dokazao. Koliko se ja razumem u STR, neće ni uspeti da dokaže, ali ima pravo da pokuša. Ako ne uspe, onda neka se izjasni opet.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.