Vijesti
REAKCIJE NA VLADINU ODLUKU O ADMINISTRATORU ME OZNAKE I NAJAVLJENI PRAVILNIK O NJENOJ RASPODJELI
Nacionalni domen na kašičicu
Podgorica - Vladina odluka da Sekretarijat za razvoj bude tehnički administrator koji će upravljati nacionalnim internet domenom, prema prvim reakcijama javnosti, je preuranjena i po mnogima neprihvatljiva. Vlada je, mišljenje je javnosti, trebalo samo da prihvati predlog Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO,
www.iso.org) da crnogorski nacionalni internet domen bude ME. ISO je nedavno uputio Crnoj Gori predlog za nove državne oznake, troslovnu MNE, te dvoslovnu (za Internet), što je crnogorska Vlada prihvatila na sjednici održanoj prošlog četvrtka.
IT Asocijacija Crne Gore (ITAM,
www.itam.ws), najavila je pozivanje Vlade na preispitivanje odluke kojom je Sekretarijat za razvoj izabran za tehničkog administratora. ITAM će zahtijevati i javnu raspravu na kojoj bi trebalo naći najbolje rješenje za to pitanje. Ta organizacija ranije je oformila tim koji je radio na predlogu rješenja. Odluka Vlade ih je iznenadila, jer su očekivali da će biti otvorena javna rasprava na tu temu, u kojoj bi svi doprinijeli što boljem rješenju.
Da je Vlada prije preuranjene odluke o budućem tehničkom administratoru domena trebalo da, “pošto kod nas ta oblast nije zakonski regulisana”, pripremi odgovarajuća zakonska akta uz javnu raspravu u kojoj bi učestvovale zainteresovane strane, slaže se i Duško Mihailović, novinar i pokretač prvog blog servisa kod nas (
www.blogovanje.com), koji je posljednju godinu rada vezao skoro isključivo za Internet poslovanje.
On smatra da je Vlada trebalo da u odluku o administriranju ME oznake u javnu raspravu, pored države, uključi IT industriju (Internet provajderi, hosting provajderi, profesionalci koji žive od internet biznisa...), te relevantne institucije kao što su Univerzitet i Agencija za telekomunikacije i na kraju zainteresovane korisnike”.
- Taj korak je od krucijalnog značaja, jer bi tim zakonskim aktom bilo definisano ko može registrovati domen, ko će ga administrirati, da li treba osnivati posebno regulatorno tijelo za tu oblast, šta raditi u slučaju spora... U toj bi fazi bile razmotrene opcije i uz najširi mogući konsenzus zainteresovanih strana pokušala bi se definisati pitanja da li ili ne komercijalizovati domen, da li domen mogu registrovati samo građani Crne Gore ili će se registracija obavljati i globalno, čime bi Crna Gora dobila jedan od njenih rijetkih izvoznih proizvoda - kazao je Mihailović.
Osim Vladine odluke o administratoru domena, neprihvatljivim se čini i pravilnik kojim će biti definisan način raspodjele ME oznake, koji je Sekretarijat najavio u petak. Prve najave govore da će pravilnikom neki poddomeni biti rezervisani, poput gov.me za Vladu, te da je “najvažnije da jednom pravnom ili fizičkom licu može biti dodijeljen samo jedan domen, kako bi se izbjegla mogućnost zloupotreba, odnosno rezervisanja više njih i njihove kasnije prodaje”. Takva praksa, bila je karakteristična i za dodjelu YU oznake, koju su Srbija i Crna Gora koristile posljednjih godina (posljednja internet oznaka države CS, dodijeljena po proglašenju državne zajednice Srbija i Crna Gora, nikad nije zaživjela u praksi).
Upravo je takav koncept dodjele domena Internetu Crna Gora (
www.cg.yu) omogućio da od 1997. godine, kada je ta kompanija počela sa radom, sve ove godine prodaje korisnicima adrese sa poddomenom cg. yu, kao jedinog koji označava pripadnost regiji. Još jedna od oznaka koja je označavala pripadnost Crnoj Gori, poddomen mn.yu, isključivo koristi državna administracija.
Prema mišljenju Mihailovića, koncept pravilnika najavljen iz Sekretarijata za razvoj je “krajnje autističan i samo može da guši ionako slabašan IT sektor u Crnoj Gori”.
- Taj koncept, kada se logično promisli, dovešće, primjerice, pravna lica koja se bave sa nekoliko djelatnosti ili koja imaju nekoliko brendova, da za svaki brand ili branšu registruju novu firmu ili NVO kako bi mogli registrovati i domen. Zamislite kompaniju "xyz" koja ima pet hotela, nekoliko benzinskih pumpi, rent-a-car i vinograde i fabriku za proizvodnju vina. Ona će moći da registruje samo jedan domen, recimo xyz.me, ali neće biti u mogućnosti da registruje i xyz-hotels.me, xyz-petrol. me, xyz-rentacar.me ili xyz-vina.me. Ako, na primjer, “Vijesti” (
www.vijesti. cg.yu) sjutra pokrenu nedjeljenik ili mjesečnik, neće biti u mogućnosti da pod nacionalnim domenom registruju poddomene za svoja nova izdanja jer je Daily-Press već ispunio kvotu od jednog domena - objašnjava Mihailović, pitajući šta će biti sa višejezičkim skraćenicama, kakve, pored ostalih, ima Institut za medije (IMCG i MMI). Takv-im institucijama ili kompanijama, kako je kazao, pravilinkom kakav je najavljen, biće oduzeta mogućnost da registracijom nacionalnog domena zaštite svoj korporativni identitet.
- Internet domen je nacionalni resurs i možda je taj resurs najbolje porediti sa radio-difuznim spektrom. Na kraju krajeva, i Internet je takođe medij. Svi znamo kako su se dodjeljivale i oduzimale radijske i televizijske frekvencije dok je tim nacionalnim resursom upravljao takođe jedan Vladin sekretarijat, kojeg danas na sreću više nema. Sudeći po tome kako u Vladi razmišljaju o ovom nacionalnom resursu i uopšte monopolima u sektoru telekomunikacija, poslije dugotrajne bitke za slobodnije medije u Crnoj Gori izgleda da nam predstoji i "bitka za Internet" - kazao je Mihailović.
U VLADI BRZO SAVLADALI LEKCIJE
Tokom predreferendumske kampanje, u Vladi, Ministarstvu ekonomije, te Sekretarijatiu za razvoj, niko nije mislio o domenu. Tada je sve ličilo na bacanje lopte “onom drugom” (“Vijesti”, april, “YU mora u penziju”). U Ministarstvu ekonomije su u to vrijeme upućivali na Sekretarijat za razvoj. Iz Sekretarijata je uslijedila uputa za obraćanje kancelariji Microsofta za Crnu Goru (?!). Neki su upućivali na Internet Crna Gora, kao pružaoca Internet usluga, gdje su tada kazali da “stvar nije toliko hitna”, te da treba sačekati rješavanje statusa države.
Te iste institucije danas, kako je po prihvatanju predloga ISO organizacije kazao ministar ekonomije Predrag Bošković, prepoznaju domen kao nacionalni resurs. Ko će administrirati nacionalnim domenom, odluka je na državi kojoj je dodijeljen. Međutim, stručna javnost, pored ostalih i Vojislav Rodić, predsjednik Udruženja Internet provajdera Srbije, i ranije je kazao “Vijestima” da brigu o administriranju domena nije preporučljivo prepustiti državi.
- U cijelom (razvijenom i demokratskom) svijetu administriranje nacionalnog domena rade neprofitne i nevladine oragnizacije, a u nekim drugim zemljama, koje su malo "tanje" po pitanju tih atributa, o administriranju domena brine država. Nikad ne bih preporučio to rješenje - stav je Rodića.
Za tehničko administriranje domena, kako je kazao Borivoje Marić, pomoćnik sekretara Sekretarijata za razvoj, bio je zainteresovan i univerzitetski računski centar, iz kojeg na Vladinu odluku, te najavljeni pravilnik o raspodjeli domena, nemaju komentara.
D.KALAČ