@Hamush
Kad je u pitanju otpor vazduha onda je važna udarna površina t. j. kolika je ta površina, kakvog je oblika (manje ili
više aerodinamična), koliko mase tela otpada na 1 cm
2 te površine i t. d. Te vrednosti zavise od orijentacije tela u prostoru i, kao što si rekao, ta se orijentacija koristi za promenu brzine padanja.
Ako, međutim, principijelno posmatramo padanje samo pod uticajem gravitacije - recimo na mesecu gde nema vazduha, onda tela različitog oblika i orijentacije ne padaju jednako.
Promatrajmo, na primer, padanje jednog štapa koji je normalan na mesečevu površinu.
Težište tog štapa nije u polovini njegove dužine nego nešto ispod te polovine, zato što je donja polovina štapa bliže centru gravitacije i donja polovina štapa je teža od gornje iako su mase gornje i donje polovine štapa jednake.
Dakle, centar mase štapa i težište štapa nisu u istoj tački. Postoji razmak između te dve tačke.
Taj razmak, međutim, nije konstantan nego se povećava u toku padanja štapa, ili - što je štap bliže centra gravitacije to je taj razmak veći. Težište se pomera u odnosu na centar mase.
Ako štap pada vertikalno onda sve njegove materijalne tačke nisu pod jednakim uslovima - donje materijalne tačke su jače privlačene od gornjih.
Ako, međutim, štap pada horizontalno onda su sve njegove materijalne tačke pod gotovo jednakim uslovima - odnosno ti uslovi se mnogo manje razlikuju, pa je razmak između centra mase i težišta mnogo manji, odnosno težište nema toliku mogućnost pomeranja kao kad je štap vertikalan.
Ako pustimo da padaju dva jednaka štapa istovremeno, s tim što jedan (štap A) pada u smeru svoje dužine, a drugi (štap B) normalno na taj smer i ako su im težišta u startu na istoj udaljenosti od centra gravitacije, onda će se težište štapa A brže približavati centru gravitacije nego težište štapa B, a to znači da će težište štapa A uvek biti u zoni jačeg delovanja gravitacije, pa će prema tome i njegovo ubrzavanje biti veće.
Dane Gaćeša