Citat:
Dok Sprečo izvodi algebarske mudrolije van ikakvog fizičkog konteksta,
Kada netko napiše nešto netačno zbog neupućenosti, ili nerazumijevanja, onda koristim izraz – ne govori istinu!
Kada netko napiše nešto netačno, a zna da je netačno, onda koristim izraz – laže (obmanjuje)!
Za ovo tvoje (citirano) trebao bih koristiti oba iskaza. Moje je da ti ukažem i pokažem, a ne da ti bilo šta dokazujem. Na tebi je da odbaciš ili razmisliš. Ne želim biti veći pop od Pape!
Uživaj u svom znanju/neznanju!
Kome fali daska u glavi
Svatko ko protumači algebarske zapise drugačije nego što u njima piše je ”uvrnut” – fali mu neka daska u glavi!
![\[l_0=ct_0=t'\sqrt{c^{2}-v^{2}}\]](https://static.elitesecurity.org/tex/bcd347792ade4c50d945815e8f2e1126.png)
, ista dužina može se obistiniti različitim brzinama za različita vremena.
Vremena su obrnuto proporcionalna brzinama – na istoj dužini puta.
![\[t_0=\frac{t'\sqrt{c^{2}-v^{2}}}{c}=t'\sqrt{1-\frac{v^{2}}{c^{2}}}\]](https://static.elitesecurity.org/tex/850baaacaecf6674169b05ba47f27674.png)
.
Također,
Prvi koji je ovo
![\[ \frac{2ct_0}{\sqrt{1-\frac{v^{2}}{c^{2}}}}=2ct'=ct\sqrt{1-\frac{v^{2}}{c^{2}}}\]](https://static.elitesecurity.org/tex/95131554a0f2d260f90dde49c894b8b4.png)
protumačio drugačije nego što piše zvao se Albert Einstein!
Također, prvi koji je za c stavio beskonačnu vrijednost, dakle nemoguću vrijednost, bio je Albert Einstein.
Brzina = dužina/vrijeme, i to važi i za brzinu svjetlosti!
Prvi koji je u toj jednakosti, u toj fizičkoj istini, skratio dužinu a produžio vrijeme, pa opet dobio istu vrijednost za brzinu svjetlosti - zvao se Albert Einstein!
Naravno, da bi sve ovo prethodno, što kaže Albert Einstein, moglo biti istinito, nužno je da se odrekneš vlastite pameti i da prihvatiš Ajnštajnov način razmišljanja i zaključivanja! Direktnije kazano: Potrebno je da budeš bez pameti, kako bi te relativisti proglasili pametnim!
Kada već postaneš tako “pametan” zabranjeno ti je da vidiš šta piše u ovakvom algebarskom zapisu:
![\[c=\gamma \sqrt{c^{2}-v^{2}}\]](https://static.elitesecurity.org/tex/ef0951b913848dd47597d3f24b688892.png)
. To što vidiš šta piše, a ne misliš svojom glavom i ne izvodiš vlastiti zaključak o značenju “gama faktora” (to kako ga tvoje oči vide i tako kako ti na tvojoje oči piše), ispadne da si pametan, jer te takvim proglašavaju – relativisti! Ti, slijep kod vlastitih očiju, isprepadan veličinom Ajnštajnove “genijalnosti” – nisi u stanju protumačiti jednostavan algebarski iskaz:
![\[\gamma =\frac{1}{\sqrt{1-\frac{v^{2}}{c^{2}}}}=\frac{ct}{t\sqrt{c^{2}-v^{2}}}=\frac{1}{sin\alpha }\]](https://static.elitesecurity.org/tex/e82565a31aba995d8abc70940cf2ea38.png)
. Oči imaš – ne vidiš, mozak imaš – ne misliš!
To važi za sve moguće brzine
![\[0 < v < c < \infty \]](https://static.elitesecurity.org/tex/8af8c9ec3eb4145e71436f7c345fce7e.png)
i za sve moguće inercijalne sisteme koje umiješ osmisliti. Jedan od takvih "inercijalnih sistema" (u temi ispod ove) "kruto je vezan" za djevojčicu brzine v = c/n , n = 5/4 ( prema podacima u zadatku). Postavljeno je pitanje: Koliko "unutrašnje vrijeme", "sopstveno vrijeme" će zabilježiti "pantljičara" (koja ima gliste)?! Ko će ga izmjeriti, a tko izračunati i eksperimentalno (kako) provjeriti?!
Misli, razmišljaj, zaključuj! Ne reprodukuj nabiflano znanje kao papagaj!
Svojevremeno sam ti predložio da idemo redom, stavku po stavku, iskaz po iskaz, formulu po formulu - iz udžbenika B. Đurića Fizika V deo Teorija relativnosti, odbio si to i tada još izrekao neistinu i o udžbeniku i o piscima udžbenika! Nešto si mi "prepametan"?!
Izgleda mi da uopšte nisi razgledao
Ajnštajnov članak iz 1905 i njegove korekcije od strane samog Ajnštajna, nisi upoznat sa stručnim i opravdanim kritikama STR, već te ponijela "naučna propaganda" o Ajnštajnovoj genijalnosti i postao si jedan od zagovornika "naučne religije", a ne naučne teorije!
Postao si jedan od "inkvizitora" i čuvara neprikosnovene i "najdokazanije teorije", za koju sam Albert Ajnštajn, 1949. godine piše:
"Vi zamišljate, da ja sa jednim mirnim zadovoljstvom mogu gledati na moje životno djelo, ali izbliza gledano, izgleda potpuno drugačije. U mom djelu ne postoji ni jedan jedini pojam, za koji sam uvjeren, da će u budućnosti ostati postojan, i ja se osjećam potpuno nesigurno i pitam se, da li sam uopšte na pravom putu…” Albert Einstein u pismu svom drugu Solovine 1949.“