Re: PayPal isplate i u BIH
09.04.2011. u 23:20 · pre 189 meseci
#21
Pa znaš kako je - u Srbiji na žalost još uvek važi praksa da "ono što nije zakonom eksplicitno dozvoljeno, verovatno je zabranjeno nekim (obično nepisanim) tumačenjem nadležne institucije" ;) Tako ti je u velikoj meri i sa PayPal-om...
Relevantni domaći zakoni (o bankama, o platnom prometu, o deviznom poslovanju itd) uglavnom regulišu rad "banaka" i malo gde pominju druge vrste finansijskih institucija, što u praksi dovodi do nedoumica oko toga da li se i koji zakon primenjuje u kom slučaju.
Recimo, ja sam do sada ubedljivo najčešće slušao (i od NALED i na forumima i od "upućenih lica iz državnih institucija") da problem sa PayPal leži u Zakonu o deviznom poslovanju tj. članu 27. st. 2. koji kaže: "Rezidenti mogu držati devize na računu kod banke u inostranstvu pod uslovima i na način koji propiše Narodna banka Srbije". Na osnovu ovog ovlašćenja NBS je donela Odluku o uslovima pod kojima i načinu na koji rezidenti mogu držati devize na računu kod banke u inostranstvu, koja suštinski zabranjuje građanima i firmama otvaranje računa i držanje deviza kod banaka u inostranstvu, osim u nekoliko vrlo ograničenih slučajeva.
Citirani član 27. st. 2 govori samo o držanju deviza kod "strane banke" (po Zakonu o bankama: "pravno lice sa sedištem van Republike Srbije koja je, u skladu sa propisima države porekla, osnovano i u registar nadležnog organa te države upisano kao banka, koje poseduje dozvolu za rad regulatornog tela te države i koje obavlja depozitne i kreditne poslove"). Dakle, budući da PayPal u Singapuru nije registrovan kao banka i ne obavlja depozitne i kreditne poslove, pitanje je da li bi striktno čitanje Zakona o deviznom poslovanju uopšte moglo da se odnosi na usluge koje pruža PayPal. Ako ne, onda je sledeće pitanje - a koji onda propis uopšte pokriva usluge koje pruža PayPal (suštinski govoreći - posredovanje u obavljanju finansijskih transakcija) i da li se u njemu može naći osnov koji bi branio korišćenje usluga PayPal od strane rezidenata u Srbiji.
Pozdrav,
Sloba
Relevantni domaći zakoni (o bankama, o platnom prometu, o deviznom poslovanju itd) uglavnom regulišu rad "banaka" i malo gde pominju druge vrste finansijskih institucija, što u praksi dovodi do nedoumica oko toga da li se i koji zakon primenjuje u kom slučaju.
Recimo, ja sam do sada ubedljivo najčešće slušao (i od NALED i na forumima i od "upućenih lica iz državnih institucija") da problem sa PayPal leži u Zakonu o deviznom poslovanju tj. članu 27. st. 2. koji kaže: "Rezidenti mogu držati devize na računu kod banke u inostranstvu pod uslovima i na način koji propiše Narodna banka Srbije". Na osnovu ovog ovlašćenja NBS je donela Odluku o uslovima pod kojima i načinu na koji rezidenti mogu držati devize na računu kod banke u inostranstvu, koja suštinski zabranjuje građanima i firmama otvaranje računa i držanje deviza kod banaka u inostranstvu, osim u nekoliko vrlo ograničenih slučajeva.
Citirani član 27. st. 2 govori samo o držanju deviza kod "strane banke" (po Zakonu o bankama: "pravno lice sa sedištem van Republike Srbije koja je, u skladu sa propisima države porekla, osnovano i u registar nadležnog organa te države upisano kao banka, koje poseduje dozvolu za rad regulatornog tela te države i koje obavlja depozitne i kreditne poslove"). Dakle, budući da PayPal u Singapuru nije registrovan kao banka i ne obavlja depozitne i kreditne poslove, pitanje je da li bi striktno čitanje Zakona o deviznom poslovanju uopšte moglo da se odnosi na usluge koje pruža PayPal. Ako ne, onda je sledeće pitanje - a koji onda propis uopšte pokriva usluge koje pruža PayPal (suštinski govoreći - posredovanje u obavljanju finansijskih transakcija) i da li se u njemu može naći osnov koji bi branio korišćenje usluga PayPal od strane rezidenata u Srbiji.
Pozdrav,
Sloba