Citat:
nnikki: Za akumulator toplote mora da se ceka jos ali mi to za resetku nije najjasnije kako bi se oborila snaga.A sta se desi ako se gorionik stalno pali i gasi i da li to moze i da se resi bez akumulatora toplote?
Tokom paljenja, ali i gašenja, plamen je daleko od optimuma - mali je koeficijenat iskorišćenja, pa se gorivo koje se u tim operacijama potroši slobodno može računati kao "bačeno". Istina, nije baš-baš bačeno, ali skoro pa da jeste.
Za paljenje gorionika potroši se goriva koje bi u konstantnom radu oslobodilo cca 1,2 kWh. Da se stabilizacija plamena i ne računa, neka bude samo paljenje: ako se gorionik u toku dana pali 10 puta, u vetar se baci 12 kWh. UžPri gašenju gorionika ventilator radi većom snagom od optimalne, time je iskorišćenost plamena manja, a i posle gašenja ventilator radi neko vreme na prazno, čerez izduvavanja rešetke i pripreme za sledeće paljenje. Tokom tog izduvavanja kroz kotao piči vazduh koji toplotu odnosi van. Zatim, dok gorionik ne radi, kroz kotao duva prirodna promaja koja ga takođe hladi, a toplota kroz dimnjak odlazi u "vetar". To je dodatnih, recimo 6 kWh, mož' bit' i (znatno) više.
Ekvivalent ovakvog rada bi bio automobil koji se zimi vozi na kratkim relacijama i koji se pre svake ponovljene vožnje ponovo greje. Zato je zimska potrošnja goriva u gradskoj vožnji znatno veća od letnje, dok na dugim relacijama nije. Zbog toga ne valja da se gorionik (pre)često pali/gasi. Najbolje da se ne gasi uopšte, a to biva samo ako je izbalansirana snaga gorionika i gubici grejanog prostora. Btw: danas sam napravio ekspreiment: grejanje bez pripomoći (noćne) struje. Sinoć nisam uključio električni kotao, jutros (8.00) sam vužgao gorionik i do sad (23.30) sam potrošio ravno tri džaka, za kuću od 250 kvadrata sa integrisanim stepeništem, sa termo-glavama nameštenim na "trojku", sa ne baš sjajnom stolarijom i potankom izolacijom na ono malo tavanice u potkrovlju. Temperaturni dijagram za današnji dan je u prilogu.
Tu i nema većih problema kad je izbalansirana snaga gorionika i grejanog prostora, zato rekoh da za veće prostore akumulator i nije neophodan, ali čim gubici padnu ispod minimalne snage gorionika, akumulator dobro dođe. Srednja temperatura u toku grejne sezone u beogradu je (čak) 10 stepeni, a u januaru, koji je najhladniji mesec, srednja temperatura je (opet čak) 1 stepen iznad nule. U skladu sa tim, vama bi bio više nego dovoljan gorionik maksimalne snage od (hajde da preteram) 15 kW i to samo tokom onih 20 ledenih dana, a bar polovinu grejne sezone bi bioo dovoljan gorionik od 5 kW. Međutim, takvih gorionika (još) nema.
Većina gorionika ima modulacioni rad, što bi u poređenju sa automobilom kao rad na "leru": troši gorivo samo da se održi u radu, spreman da krene, ali se ne kreće. U poređenju sa konstantnim radom bilo otprilike kao duža gradska vožnja sa čekanjima na semaforu pa motor radi na leru. Modulacionim radom može da se "ispegla" manji disbalans, ali ni duži modulacioni rad nije dobar: to bi bilo kao kad bi ste na semaforima provodili više vremena nego u vožnji - kolika je onda potronja po kilometru? To je jedan od razloga što Srećko ima toliku potrošnju: veći do dana gorionik radi na leru.
Snaga koju će gorionik da oslobodi zavisi od količine peleta koji se na rešetku stavlja, kao i od ritma kojim se stavlja. Međutim, malo peleta na velikoj rešetki je već pomenuti modulacioni rad: vatra gori, ali od nje vajde nema. Promenom oblika i proporcije rešetke, kao i odnosa primarnog i sekundarnog vazduha, može da se postigne kvalitetno sagorevanje i na manjim snagama, s tim da i to ne može do u beskonačnost: pored pomenutih proporcija ima nečeg i u veličini i proporciji komore, pa onda i u veličini kotla...: otud oni opsezi snaga za koje kažem da su mogući, a zašto ih nema u ponudi, nije pitanje za mene, mada odgovor znam. Kako god, šta konkretno treba da se uradi znaju bar dva od pomenuta tri proizvođača gorionika koje sam apostrofirao kao pogodne za tu opciju.
[Ovu poruku je menjao zmajdin dana 11.02.2013. u 00:02 GMT+1]
Dobra vatra - mir u kući, čist vazduh - duga ljubav.