Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

[INFO] Sve o pamćenju i učenju

[es] :: Vodič za učenje :: [INFO] Sve o pamćenju i učenju
(TOP topic, by Nebojsa Milanovic)
Strane: 1 2 3 4 5 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 165427 | Odgovora: 156 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworks.co.yu

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon [INFO] Sve o pamćenju i učenju03.02.2003. u 12:17 - pre 257 meseci
Vrste pamćenja
Svako može da shvati da je pamćenje složena psihička funkcija, bez koje nikada ne bismo bili u stanju da prepoznamo šta smo nekada uočili. Da nije pamćenja, mi bismo, uvek iznova, morali da se upoznajemo sa svim predmetima, sa svim osobama, a to bi značilo nemoguć život.

Fiziološku osnovu pamćenja čini izvanredna osobina nervnog sistema, poznata pod imenom plastičnost. Ona se ogleda u tome što svaki nervno-moždani proces ostavlja za sobom trag koji omogućava da se ponovo javi čak i kada na čulne organe ne deluje nikakva draž. Ovaj trag, koji nastaje kao "urezivanje" u moždanom tkivu pri upamćivanju, poznat je pod imenom
engram. Fiziološki mehanizam stvaranja engrama nejasan je i danas.

Opiti na životinjama su pokazali da se ubrizgavanjem ribonukleinske kiseline poboljšava njihova sposobnost učenja. Ukoliko se unosi hrana siromašna belančevinama, dolazi do smanjenja i ribonukleinske kiseline. Evo još jednog opravdanja da "učenici" treba da imaju obrok bogat belančevinama.

Prema onome što se pamti može se razlikovati nekoliko vrste pamćenja:

Motorno pamćenje je oblik u kojem se ispoljavaju upamćivanje i reprodukcija pokreta. Ovaj oblik predstavlja najstariji vid pamćenja. Iako se mnoge od tih motornih radnji uče na ustaljen prirodan način, njihovo kasnije reprodukovanje nije uvek isto za sve individue. Svi smo na isti način učili da se pri pisanju, služimo olovkom, najpre kako se ona, recimo, drži... Svako od nas, ipak, ima specifičan, svojstven rukopis. Ova vrsta pamćenja kod čoveka javlja se veoma rano. Pedijatri kažu još kod odojčeta. Kasnije, u toku razvoja, mi postajemo svesni značaja tih pokreta, pa se oni povezuju sa procesima mišljenja i volje.

Emocionalno pamćenje postoji, što potvrđuju primeri, u svakodnevnom životu. Sve su emocije praćene nekim telesnim manifestacijama, koje nastaju pri sećanju na ranije doživljeno. Setimo se, primera radi. osoba koje su nam bliske i drage, kada su bledele ili crvenele pri izgovaranju nekog imena.

Emocionalno pamćenje, smatraju lekari, javlja se sredinom prve godine. U tom uzrastu dete, na primer, može da zaplače ako ga stavimo u položaj kakav je ono imalo kada je primalo injekciju.

Slikovno pamćenje je kada u vidu slike možemo da se setimo onoga što smo nekada doživeli i da to sada, u fazi reprodukcije, sebi živo i slikovito predstavimo.

Verbalno-logično pamćenje se ispoljava u upamćivanju i reprodukciji misli. Secamo se pročitanih misli čuvenih pisaca, pesnika, i to sećanje može biti doslovce reproduicovana misao.

Ovakva podela pamćenja je veštačka tvorevina, jer je kao takvu ne možemo sresti u svakodnevnom životu. Svi oblici pamćenja su isprepletani i u uskoj su zavisnosti.

Upamćivanje je aktivna funkcija pamćenja. Ono može biti namerno ili nenamerno. Primer namernog upamćivanja ogleda se baš u učenju.

Postaviti cilj - pola uspeha
U procesu učenja više činilaca igra veoma važnu ulogu.

Postavljanje cilja - da bi određenu materiju (lekciju) trebalo naučiti je osnovni uslov. Za ovakvo tvrđenje ima eksperimentalnih i praktičnih dokaza. Psiholog je dao zadatak ispitivanoj osobi da nauči niz besmislenih reči u jednom tekstu. Za čoveka prosečne inteligencije bilo je potrebno nekoliko ponavljanja da nauči te reči. Ispitivana osoba je četrdeset šest puta pročitala tekst i nije davala znaka da je dati zadatak naučila. Iznenađen psiholog je prekinuo ogled i zapitao da li sada ispitivani može da ponovi napamet pročitani niz besmislenih reci.

Ispitivana osoba, znatno više iznenađena, upitala je: "Kako, zar treba ovo da naučim napamet?" Posle ovoga samo šest puta je pročitala isti tekst i bez pogreške uspela je da ponovi ispitivani tekst, jer nije sebi u početku postavila cilj da tekst treba da nauči, pa ga je samo čitala bez namere da ga ponovi. Kada je postavila sebi cilj da ono što čita mora da nauči, bio je potreban mnogo manji broj pročitavanja teksta.

Zapamtiti što trajnije - to je drugo saznanje koje takode igra važnu ulogu u procesu učenja.

Evo jednog ogleda. Učenici su dobili zadatak da nauče dva teksta, jedan za koji im je rečeno da c'e ispitivanje biti za jedan dan, a drugi kroz sedam dana. Međutim, u oba slučaja ispitivanje je odloženo za dve nedelje. Tada se pokazalo da je drugi tekst reprodukovan znatno bolje. Učenici su postigli bolji rezultat pri učenju onog teksta za koji su sebi postavili cilj - da naučeni materijal treba da zapamte duže.

Stav prema materiji koju treba naučiti je od značaja za uspeh u učenju. Postoji li u nama svest o potrebi za učenje ili to činimo bez posebnog interesa? Često previše ambiciozni roditelji nameću svoje želje, svoje neostvarene ideale detetu, koje ima sasvim druge sklonosti. "Zašto to dete može da bude odličan đak", kažu takvi roditelji, "a naš sin pokazuje slabije rezultate od njega?" Ovakvim roditeljima odgovaramo saznanjem iz genetike. "Da vaš sin ima bezbroj braće i sestara, svi bi oni bili drugačiji." Sva deca ne postižu, niti će postići iste rezultate u učenju. Traženje profesora da se detetu poveća oče na iz biologije zato što dete "mora da bude lekar", stvara kod učenika negativan stav prema tom predmetu.

Logične veze u učenju su neophodne. Kada se izvesno gradivo uči mehanički, bez shvatanja logičke veze u njegovim delovima, tada je rezultat takvog učenja veoma slab, a zaboravlja se brzo. Da bi naučeno gradivo bilo stabilno i trajno - u smisaonom upamćivanju treba tražiti logičnu vezu, tako da iz jednog zaključka proističe drugi.

Asocijalna konstatacija je jedan od faktora koji olakšava proces učenja. odnosno upamćivanja. To praktično znači: ako, na primer, znamo nemački, a učimo engleski jezik, tada ćemo lakše upamtiti reči koje imaju izvesne sličnosti sa nemačkim recima.

Vizuelno učenje se odnosi na takozvani vizuelni tip ljudi koji lakše pamte gradivo koje uče, ako ga predstave pomoću slike, šeme, dijagrama. Neki đaci pamte napisani tekst, jer ga u mislima imaju onakvog kakav je prikazan u knjizi. Oni pamte stranicu knjige, raspored reči i slova, čak se sećaju zareza između reci.

Ponavljanje naučenog igra veliku ulogu u procesu učenja. Svima nama je poznato da je mogućno samo veoma mali materijal upamtiti odjednom, pri prvom čitanju. Nekada imamo pogrešan utisak da posle prvog ili drugog čitanja možemo da ponovimo neki materijal, odnosno da smo ga već naučili. Međutim, tek pri pokušaju reprodukcije, uveravamo se koliko smo bili u zabludi. Ponavljanje gradiva trebalo bi da bude sa vremenskim razmacima. To znači bolje je jednu lekciju pročitati danas dva puta, sutra isto toliko, nego čitati je danas četiri puta, pa je odložiti.

Preslišavanje ima važnu ulogu u procesu učenja. Čitanje bez preslišavanja stvara obmanu o znanju, a da ne ističemo da ponavljani materijal dovodi do dosade, pospanosti, sanjarenja.

Motivi učenja su značajan elemenat u mehanizmu učenja. Ako je reč o pozitivnoj motivaciji, da se, recimo, završenom školom postigne neka subjektivna korist, afirmacija u društvu ili željeni cilj, onda je učenje znatno olakšano, bolje se pamti, a ono što je upamćeno postaje mnogo sigurnije i trajnije.

Uslovi za učenje - često čujemo kako neko kaže da nije imao uslova za učenje! Međutim, u udobnoj fotelji i s prepunim želucem teško da se nešto može naučiti. Onaj ko želi da uči sam stvara uslove za rad, nade mogućnosti i uslove za učenje.

Volja da se nešto nauči - svakako je najvažniji element učenja. Ako postoji volja za nekim saznanjem, tada se uči lakše i brže. Kad jednom učenik stekne sliku šta želi da nauči, potrebno je da u tome bude istrajan i dosledan. Interesovanje učenikovo treba da bude njegov motiv učenja.
Ponekad odrasli umeju da kažu: "suviše sam star za učenje." Međutim, to su samo dobri izgovori, jer oni ne misle da su prestari za učenje. U pitanju je samo lenjost. a za učenje nikad nije kasno, jer učenje je: "Bogatstvo za siromahe, čast za bogate, pomoć za mlade i potpora za stare."

Dragana Peskarević
 
Odgovor na temu

Batica

Član broj: 6014
Poruke: 108
*.net.yu



+1 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju03.02.2003. u 14:15 - pre 257 meseci
Ovo je text iz neke knjige koja se bavi "Psihologijom ucenja" i staro je jedno 30 godina. Ovo nista ne znaci samo fraze, pricam ti pricu, koje moraju da bubaju studenti psihologije.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworks.co.yu

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju03.02.2003. u 15:24 - pre 257 meseci
Batice ti pronadji pa postuj nesto novije ... do tada... http://www.buildyourmemory.com/

* * *

Kad uzmete da ucite, mnoge stvari vam prolaze kroz glavu, razni strahovi, nesigurnost, samohrabrenje, itd... citava jedna borba koja trosi "CPU cikluse" potrebne za ucenje i zamara. Problem je sto vas pritiska savest sto kasnite.

Kada se covek penje na visoko mesto, ne sme da gleda koliko je cilj daleko, niti koliko je daleko zemlja.

Podelite posao na male etape i usredsredite se samo na onu koja je na redu.

Svesno prekidajte, u momentu, bilo koju primecenu unutrasnju raspravu, komentare, pogrde i uvrede upucene samom sebi i slicno.

Isto vazi i za uspeh:
- ne zadrzavajte se previse u trijumfu,
- i nemojte da uvodite komplikovane rituale proslavljanja (kuvanje kafe, gledanje celovecernjeg filma), pogotovo ako angazuju (neprimetno zamaraju !) mozak (kompjuterske igre).

Ako zastranite - vracajte se na put bez prevelikog manevrisanja.

Cilj svega ovoga je da vam ucenje postane nesto obicno, bez neke fame.

Uvedite dan za opustanje (bez ucenja), jednom ili dvaput nedeljno, da ne dodje do iscrpljenosti.

E da, jos nesto:
- ne podcenjujte kratke intervale vremena koje imate na raspolaganju.

Slobodno vreme u toku dana je fragmentisano i cekanje na veliki slobodan komad je greska (i podhranjivanje fame da je ucenje tesko i da zahteva specijalne uslove).

Ako vam je gradivo dosadno, odabrali ste pogres... salim se, izvinite!

Preletite na brzaka tekst da nadjete nesto nepoznato i/ili neobicno i onda odlucite da cete saznati o cemu se radi, pa pocnite od pocetka.

Autor: Salec
Edit: secret

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 05.06.2006. u 22:05 GMT+1]
 
Odgovor na temu

raka
Srbija

Član broj: 19457
Poruke: 3
*.netpro.co.yu



Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju22.01.2004. u 15:40 - pre 245 meseci
cekamo
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.dialup.neobee.net.



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju26.01.2004. u 11:37 - pre 245 meseci
Ako vas nesto zanima o ucenju i pamcenju posetite sajt finesa.edu.yu.Tu ce te naci i vise nego sto mislite.Postoje veoma mocne tehnike ucenja i pamcenja za koje ljudi nikad nisu culi.Neke od njih se od pre skoro cetiri godine izucavaju na kursevima koji se odrzavaju u nasim vecim gradovima(BG,NS,SU,NI)Ima 4 kursa:brzo citanje,mape uma,savrseno pamcenje i briljantno ucenje.Ovaj poslednji je savrsen za studente posto objedinjuje ostala 3 ali mana mu je sto je oblast ostala 3 slabije odradjena pa je bolje zavrsiti sva 4.Sta su mogucnosti ovih tehnika?Mogao bih da pisem satima o tome ali npr. reci cu da mogu za oko 25 minuta da zapamtim 100 pojmova,apstraktnih ili konkretnih a da mogu da kazem koji je na kom mestu.Npr. imate pojmove kao:kuca,nezavisnost,pertla,osecajnost,drvo i sl.Nema ogranicenja.Jedino ogranicenje je stepen tvoje imaginacije posto se sve pamti kroz jednu vrstu igre a neverovatno je efikasno.Mnogi mi nisu verovali ali sve sam ih razuverio demonstracijom.Vreme pamcenja zavisi od vezbe i moguce ga je skratiti do neverovatnih granica tako da se stvarno desava da ljudi nece cak ni da slusaju kad im spomenes ali to je vec njihov problem.Ja sam zavrsio sve kurseve i jedino sto vam treba da bi uspeli je veoma mnogo upornosti sto je veoma tesko.Vezbati neku od tehnika par meseci samo sat vremena dnevno ne preskacuci nijedan dan je stvarno izazov ali se visestruko isplati.Da ne duzim dalje navescu neke od tehnika.Tu su npr. lancani sistem pamcenja,broj-rima,broj-oblik,alfabetski sistem,rimska soba(koju najvise koristim),vrhunski sistem sa kojim mozete pamtiti do 10 000 pojmova ali on ima matricu i treba dugo vremena da se uvezba(Vise od godinu konstantnog rada) i konacno tu je i mapa uma kao najbilja tehnika ucenja i pamcelja koja je poznata do sada.To je jedan asocijativni dijagram sa centralnom temom u sredini koji se sastoji sam od kljucnih reci i slika koje treba zapamtiti.Ali ne mogu sad detaljno da pisem o tome,mozda drugi put ako nekoga interesuje.Ako imate pitanje napisite-rado cu raspravljati o ovoj temi.Pozdrav svima!
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

the.kum
Srbija

Član broj: 6622
Poruke: 532
*.vdial.verat.net

Sajt: www.blist.co.yu


+1 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju27.01.2004. u 17:24 - pre 245 meseci
Citat:
fanfon:
Ako vas nesto zanima o ucenju i pamcenju posetite sajt finesa.edu.yu.Tu ce te naci i vise nego sto mislite.Postoje veoma mocne tehnike ucenja i pamcenja za koje ljudi nikad nisu culi.

Ma sta velis ! Jadni mi bez mapa uma!

Citat:
Ovaj poslednji je savrsen za studente posto objedinjuje ostala 3 ali mana mu je sto je oblast ostala 3 slabije odradjena pa je bolje zavrsiti sva 4.

Normalno da je bolje - veci profit za Finesu i NL Pro Group. (NeuroLinguistic Programming Group).

Neka hvala, ne zelim da mi mozak bude neurolingvisticki isprogramiran.
"The possession of anything begins in the mind" - Bruce Lee
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.dialup.neobee.net.



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju28.01.2004. u 14:13 - pre 245 meseci
Druga stvar je to sto ti ne zelis da naucis nesto.Mozes ti da ucis i bez mapa,mozes da citas i 5 strana na sat umesto 100 ali ja sam probao i ne zelim da se vracam na staro gubljenje vremena.
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.dialup.neobee.net.



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju28.01.2004. u 14:17 - pre 245 meseci
Ako hoces nesto da dobijes onda moras nesto i da das.Ovde oni prodaju znanje za novac a to se svugde radi:strani jezici,obuka za posao,kompjuteri...Svako je slobodan da bira sta hoce...
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

kToni
Novi Sad

Član broj: 19870
Poruke: 32
*.dialup.neobee.net.



Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju29.01.2004. u 10:41 - pre 245 meseci
...hehe...
ti kursevi, manje vise imaju odlike sekte, a vecina stvari koje uce su gluposti.
popularni su zbog pocetnog odusevljenja polaznika, koji na jednom pomisli da je pametniji (zdraviji lepsi bolji :) ) ali primenljivost svih tih tehnika je jako mala... dok efekti jako kratko traju...
inace mogu da se pohvalim da sam 10 dana pred ispit dobio grip, te da su mi ostala samo 3 dana da naucim 300 stranica. Ali sam ucio tri noci od 12 do 6ujtru, i za ukupno 18h, manje ukupno sat dva pauze, uspeo da naucim apsolutno sve. Za taj obim gradiva inace mi je bilo potrebno vise, ali kad hoces i moras, onda i mozes...
bitno je samo razgraniciti sa sobom.
btw.dobio sam deset.
...life is what you make of it...
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.neobee.net



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju31.01.2004. u 17:16 - pre 245 meseci
Da nisi mozda bio na nekom takvom kursu kToni?Ajd malo poblize objasni koje su to odlike sekte.Primenljivost tih tehnika je veoma velika ako znas kako da ih primenljujes.Ako postujes pravilno memorijske intervale onda efekat prelazi iz kratkotrajne u dugotrajnu memoriju.To objasnjava npr. sto mnogi koji od osnovne skole ne uce u daljem skolovanju matemetiku ipak znaju Pitagorinu teoremu iako je godinama nisu ponovili.Prosecan covek ne moze zapamtiti niz vise od 5-6 pojmova kada ih procita ili cuje,najbolji mogu 9-10 a uz pomoc memorijskih tehnika koje tako olako omalovazavas moze se zapamtiti na stotine puta vise.U stvari ne znam da li neko moze bez neke tehnike zapamtiti npr 200 pojmova a da zna koji ide iza kog bez greske.Mozda neko ko ima savrseno fotografsko pamcenje ali takve sam gledao samo u emisijama tipa verovali ili ne!Dominik O'Brien,sestostruki pobednik memorijade(svetskog prvenstva u pamcenju koje ima mnogo disciplina) za manje od pola sata pamti binarni niz od 2000 cifara.Ako on moze toliko pa valjda i drugi mogu bar desetinu od toga.E tu se opet vracam na tehnike.Probao sam ih i funkcionisu.Ako mi neko dokaze suprotno javno cu ih se odreci i spaliti sve knjige koje imam o tome.Ali tako nesto se nece skoro desiti...A sto se tice njihove primenljivosti za odredjene oblasti tacno je da su efikasnije za drustvene nauke ali to je sam zato sto se kod tih nauka koristi drugi metod rada i drugaciji simboli nego u prirodnim.Opet,postoje i tehnike pamcenja za prirodne nauke koje se mogu uspesno koristiti narocito ca pamcenje brojeva,formula u fizici i hemiji,hemijskih simbola i skoro svi se zasnivaju na fantasticnoj sposobnosti ljudskog mozga da pamti slike i da masta.Druga stvar je sto to neki nece da prihvate ili cim im spomenes kazu da je u pitanju sekta.Nije forum za ovo pitanje ali mozemo ga otvoriti i razjasniti sta to smatras pod sektom i po kojim kriterijumima su ove tehnike "sektaske".


------------------------------------------------------------------------------
"OMNIA MEA MECUM PORTO"
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

filmil
Filip Miletić
Oce Technologies B.V., inženjer
hardvera
Arcen, NL

Član broj: 243
Poruke: 2114
*.adsl.zonnet.nl

Jabber: filmil@jabber.org
ICQ: 36601391


+3 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju31.01.2004. u 23:35 - pre 245 meseci
Hm. Meni recimo nije jasno zašto se majstori memorijskih veština toliko
žustro upliću u rasprave sa laicima umesto da ćute i sposobnosti
upotrebe na svoju korist.

f
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.neobee.net



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju01.02.2004. u 13:28 - pre 245 meseci
Citat:
filmil:
Hm. Meni recimo nije jasno zašto se majstori memorijskih veština toliko
žustro upliću u rasprave sa laicima umesto da ćute i sposobnosti
upotrebe na svoju korist.





Ja ne tvrdim da sam majstor u memo vestinama jer znam da nisam ali isto tako i znam dosta o tome kako funkcionisu jer se vec neko vreme bavim njima.Uostalom ovo je i forum na kom se raspravlja o tome da li je to efikasno ili ne tako da je rasprava o njima u svakom slucaju korisna.Mozda neko nece prihvatiti necije ideje ali cilj je razmeniti misljenja.Ja tvrdim da su tehnike dobre,da nemaju veze sa sektama naspram onih koji tvrde suprotno i koji kako mi se cini to nisu uopste argumentovali.Ajde da raspravljamo o tome na osnovu iskustva a ne na osnovu pretpostavki,prica ili ubedjenja.
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16683
*.dip.t-dialin.net



+7169 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju01.02.2004. u 13:59 - pre 245 meseci
Citat:

Ajde da raspravljamo o tome na osnovu iskustva a ne na osnovu pretpostavki,prica ili ubedjenja


Bilo bi lepo da za pocetak bacis linkove na neke nezavisne naucne studije o efikasnosti mapa uma i sl.. u procesu memorisanja podataka - bas me interesuju neke cifre u testovima a ne subjektivni osecaj "sad pamtim mnogo bolje"

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

the.kum
Srbija

Član broj: 6622
Poruke: 532
*.verat.net

Sajt: www.blist.co.yu


+1 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju02.02.2004. u 03:01 - pre 245 meseci
kToni,potpuno si u pravu kada kazes da ti kursevi manje vise imaju oblike sekti. Medjutim, iako ovo vazi za vecinu slicnih kurseva, ipak za Finesu to ne bih rekao, mada to nikako ne umanjuje moj negativan stav prema NLP-u i prevarantima koji ga propagiraju. Problem sa NLP-om je sto je to jedna krajnje sumnjiva tehnika koju je "izumeo" Richard Bandler (zajedno sa izvesnim Grinder-om), covek povezan sa CIA-om, u cilju kao sto i samo ime kaze "neurolingvistickog" programiranja mozgova ljudi. Ova tehnika zaista daje neke efekte medjutim oni su poprilicno jadni u odnosu na ono sta njeni propagatori tvrde, ali je jos veci problem sta ce da se desi sa isprogramiranim mozgom recimo za 10 godina - mozda nista preterano ocigledno, ali ja u svakom slucaju ne bih platio nekom da mi neurolingvisticki isprogramira mozak.

Citat:
fanfon
Ako postujes pravilno memorijske intervale onda efekat prelazi iz kratkotrajne u dugotrajnu memoriju.To objasnjava npr. sto mnogi koji od osnovne skole ne uce u daljem skolovanju matemetiku ipak znaju Pitagorinu teoremu iako je godinama nisu ponovili.

Sad si izmislio toplu vodu, pretpostavljam?

Citat:
E tu se opet vracam na tehnike.Probao sam ih i funkcionisu.Ako mi neko dokaze suprotno javno cu ih se odreci i spaliti sve knjige koje imam o tome.

Pretpostavljam to su ti jedine knjige koje imas - tome nas barem uci veliki srpski prosvetitelj Zarko ;) (a mozda si ti Zarko, ili verovatno neki njegov prijatelj ili tako nesto, jer malo je cudno da jedan obican NLP zaludjenik ostane ovako fin nakon recimo mog prvog posta, osim ako mu nije u cilju da bez flame-a izreklamira svoju firmu za mlacenje para)

Citat:
A sto se tice njihove primenljivosti za odredjene oblasti tacno je da su efikasnije za drustvene nauke ali to je sam zato sto se kod tih nauka koristi drugi metod rada i drugaciji simboli nego u prirodnim.

Malo bih uprostio ovu tvoju recenicu: Kod NEKIH drustvenih nauka potrebno je samo nabubati knjigu, dok kod vecine prirodnih je potrebno ukljuciti mozak sto nema veze sa memorijom niti ce brzo citanje da pomogne - kod matematike, fizike itd brzo citanje ce samo da odmogne. Takodje i kod nekih drustvenih treba ukljuciti mozak - filozofija recimo.

I na kraju da vidimo sta kazu neke strucne studije o NLP-u : (source: http://www.workingpsychology.com/nlp.html)


Citat:
"Though it claims neuroscience in its pedigree, NLP's outmoded view of the relationship between cognitive style and brain function ultimately boils down to crude analogies. NLP basks in effusive testimonials, but the National Research Council could unearth no hard evidence in its favor, or even a succinct statement of its underlying theory."

-- Beyerstein, BL. (1990). Brainscams: Neuromythologies of the New Age. International Journal of Mental health, 19 (3), 27-36.


Citat:
". . . N.L.P. Theory is not well articulated, its terminology, premises and assumptions are ambiguous or poorly specified. As the analysis in this article has shown, a basic reason for the theory's inadequacies are due to its borrowings from theories that are theoretically antagonistic to each other. . . . The conclusions from reviewing the literature are that as a theory, it is undeveloped and incoherent and that its techniques offer nothing new."

-- Baddeley, M. (1989). Neurolinguistic programming: The academic verdict so far. Australian Journal of Clinical Hypnotherapy and Hypnosis, 10 (2), 73-81.


Citat:
This study compared NLP techniques such as pacing, metaphor, and phonemic devices to two much simpler non-NLP control conditions: a direct-information condition and a placebic information-only condition. No differences in attitudes were found among the conditions, but the non-NLP direct-information control condition demonstrated significantly more persuasion in behavioral measures, resulting in the opposite of what NLP practitioners would predict.

-- Dixon, PN; Parr GD; Yarbrough D; and Rathael M. (1986). Neurolinguistic Programming as a Persuasive Communication Technique. The Journal of Social Psychology, 126(4), 545-550.


Citat:
"The basic tenents of NLP have failed to be reliably verified in almost 86% of the controlled studies . . . the inquirer in this field may be forgiven for accepting the conclusion of Elich et al, (1985), 'NLP has achieved something akin to a cult status when it may be nothing more than another psychological fad' (p.625)."

-- Sharpley, C. F. (1987). Research findings on neurolingusitic programming: Nonsupportive data or an untestable theory? Journal of Counseling Psychology, 34 (1), 103-107.


Vrlo je vazno zapaziti naziv studije iz pretposlednjeg citata: "Neurolinguistic Programming as a Persuasive Communication Technique." Da, NLP je upravo to - tehnika ubedjivanja ljudi - u bilo sta naravno, pa cak i to da su postali superljudi, tako da ce nevini polaznici (sto je i slucaj sa fanfon-om, osim ako on nije neki Zarkov ortak sto mi se cini mnogo verovatnijim) i sami ubedjeni da su postali superljudi ubedjivati svoje prijatelje, poznanike da idu na kurseve...savrseno!




"The possession of anything begins in the mind" - Bruce Lee
 
Odgovor na temu

salec

Član broj: 6527
Poruke: 1738
*.rcub.bg.ac.yu



+25 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju02.02.2004. u 11:01 - pre 245 meseci
Citat:
the.kum:

Vrlo je vazno zapaziti naziv studije iz pretposlednjeg citata: "Neurolinguistic Programming as a Persuasive Communication Technique." Da, NLP je upravo to - tehnika ubedjivanja ljudi - u bilo sta naravno, pa cak i to da su postali superljudi, tako da ce nevini polaznici (sto je i slucaj sa fanfon-om, osim ako on nije neki Zarkov ortak sto mi se cini mnogo verovatnijim) i sami ubedjeni da su postali superljudi ubedjivati svoje prijatelje, poznanike da idu na kurseve...savrseno!



Hmm, neko je na forumu objašnjavao "Silva metod". Ispostavlja se da je i to u tom fazonu.

Sećam se nekog istraživanja koje je paralelno sprovedeno nad učenicima osnovnih škola u Americi i nekoj od dalekoistočnih zemalja (nisam upamtio koja je...tipujem na Koreju ili Filipine, ali nisam siguran) u kojoj preovlađuje Konfučijanska etika. Testiranje je u osnovi obuhvatalo ispitivanje znanja i sposobnosti (znači, ukratko, koliko su deca dobri đaci), kao i njihovo mišljenje o sebi. Kao što ste verovatno već pretpostavili, mali Azijci su bili daleko bolji od svojih vršnjaka Amerikanaca, ali su ovi drugi bili daleko boljeg mišljenja o svojim postignućima. Samo da napomenem, Konfučije zagovara strogost prema sebi, radi kontinuirane težnje ka savršenstvu.

Američka vojska (to je već postalo opšte mesto u filmovima) u obuci regruta koristi obe stvari: na početku primenjuje totalno degradiranje, slama samopoštovanje i podstiče osećaj neadekvatnosti i nudi spas kroz napor, a pri završetku programa počinje sa ubeđivanjem o superiornosti (Konfučije, očigledno, ne smatra da postoji "završetak programa" i "dovoljno dobro").

Na neki način, sve metode koje zadržavaju samo taj kraj, glazuru, su OK za vas ako ste ceo život posvetili samousavršavanju ali vas niko nikad nije pohvalio za to, ali ako ste sve vreme lenčarili a sad hoćete 'leba bez motike ... pa, verovatno vam neće biti gore nego da niste ni mrdnuli "jer je to teško", a posle svega ćete umeti dobro da se prodate.

Sa stanovišta pojedinca, opravdano je dobiti više (para, priznanja) nego što vrediš, a sa stanovišta šire zajednice, to je štetno ponašanje... Neko ko objektivno više vredi, verovatno će se osećati oštećeno ali, sa druge strane, to samo znači da postoji nepopunjena praznina za sličan program namenjen njima... a možda i ne postoji? Ako idete na neki kurs koji treba da vas nauči nečemu o čemu imate samo blage veze, kako ćete znati da li dobijate adekvatno znanje? Lako je kritikovati Žarkov kurs, kad je većina ljudi ovde (na ES) računarski pismena, ali šta je sa specijalističkim kursevima o manje poznatim temama?

Ili, još gore... zamislite da se vodi rasprava o nekoj uskostručnoj temi koja ima veze sa, na primer, zaštitom čovekove okoline, ili bilo čime od interesa za sve ljude. Političari koji donose odluke nisu kompetentni za to i moraju da se oslone na mišljenje stručnjaka, a trpe (i oni i stručnjaci) pritisak korporacija i pritisak javnosti. Ako imamo podeljeno mišljenje stručne javnosti, kako izaći iz blokade i učiniti pravu stvar? Kako ljudi koji nisu stručnjaci mogu da prepoznaju koji stručnjak je stručnjak, koji stručnjak je potplaćen od strane korporacije, a koji diže hoax radi sopstvene promocije ili slave? Za očekivati je da se obe etikete pojave u javnosti.

Jedine zaštite koje imamo protiv te pometnje su logika, inteligencija, radoznalost i sumnjičavost.

Ja ne verujem u opasnost od NLP. Mislim da je efekat ubeđivanja preuveličan, verovatno da bi CIA iskamčila veće od Kongresa za projekat. Brzo čitanje sam probao. Problem je u tome što na prvu grešku ispadate iz sinhronizma i odjednom kapirate da ste izgubljeni usred nepoznatog teksta. Pod greškom podrazumevam nelogičnost ili bilo kakvu primedbu koju imate na ono što čitate (iskaz ili aluzija sa kojom se ne slažete, na primer, referenca na nepoznat pojam, itd.). Ne može svako sve da brzo čita, bar ne tako da ima koristi od toga. Mape uma mi se čine suvišne i neadekvatne, kao ukalupljavanje inače prirodnog procesa organizovanja znanja, uz "kompresiju podataka sa gubitkom". Zahtevaju da tačno procenite važnost pojedinih podataka u "velikoj slici" ( paradigma koja je de fakto "prior art" za Mape Uma(R) ) za materiju koja vam je, ako je upravo učite, nova i nepoznata. Ne poričem da može imati vrednost kao nastavno sredstvo (neko ko dobro razume materiju je nacrta za one koji tek treba da je savladaju), ali na račun efekta koji ima lično angažovanje učenika (zbog čega je bolje hvatati beleške i precrtavati sa table nego samo čitati iz knjige i pasivno slušati predavanje).
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.neobee.net



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju02.02.2004. u 14:43 - pre 245 meseci
Jasno je da je ovo mlacenje prazne slame.Ja vas ne mogu niti imam nameru da ubedim da ovo prihvatite.Samo sam hteo da dam misljenje o ovoj temi.Knjiga o tehnikama ucenja imam dosta i sigurno je da tu ima mnogo korisnog.Steta sto se ne mogu sresti sa nekim od najvecih skeptika ovde povodom ovih pitanja jer sam siguran da bih dokazao ono sto tvrdim i to bez imalo ubedjivanja.A sto se tice doticnog Zarka nikad ga nisam sreo.Samo sam branio funkcionalnost mapa.Nikad nisam rekao da prihvatam sve ono sto radi NLP group.Nisam ni rekao da se mape mogu upotrbiti u matematici,fizici ili hemiji vec neke druge tehnike pamcenja sto nije isto.Doduse mape je moguce upotrebiti i u fizici i hemiji kod pamcenja teorijskog dela.A sad ona tvrdnja od kuma da kod nekih drustvenih nauka je dovoljno samo nabubati knjigu-kod svih drustvenih nauka(govorim za studiranje iskljucivo posto dodirujemo uglavnom tu temu) mozes da nabubacis knjigu i da prodjes na ispiti ali samo kod onog profesora koji ne seta studente po gradivu i ne trazi da povezujes.Takvih jos ima dosta ali ima i sve vise onih drugih.E,kod tih drugih mozes da znas knjigu od reci do reci ali on te nece pustiti ako zeli da sazna dal si ti to shvatio sto i nije neki problem.Video sam nekoliko takvih primera na ispitima gde je student znao sve a nije prosao zato sto nije razumeo ono sto je zapamtio a profesor je to trazio.Takodje tvrdnja da kod nekih drustvenih nauka(filozofija) treba ukljuciti mozak nije tacna jer se mozak mora ukljuciti kod svih.Ako bi npr. student iz sociologije ucio sve ispite napamet i prosao do diplome bez ikakvog stecenog znanja kakva bi bila svrha da postoji sociologija kao drustvena nauka?Ocigledno je da ljudi koji vuku stranu prirodnih nauka ne vrednuju dovoljno znacaj drustvenih.Slusao sam mnogo puta kako kazu oni sa "prirodnih"fakulteta onima sa "drustvenih"kako je njihov fakultet laksi zato sto je bubacenje gradiva.Ne mislim tako posto ono sto je zapamceno treba povezati i shvatiti a jos se i stalno menja pa moras neprestano pratiti promene.Sagledavanjem promena mozes shvatiti zasto je nesto tako kako jeste i zasto se promenilo a taj proces mi nimalo ne lici na bubacenje.I jos nesto-matematika nije izrazito prirodna nauka.Zasto se fakultet zove prirodnomatematicki a ne prirodni?
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.neobee.net



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju02.02.2004. u 15:35 - pre 245 meseci
Metode koje su koristene u istrazivanju nad ucenicima americkih i filipinskih osnovnih skola u pismu saleca nisu nikakve eksperimentalne metode vec su sastavni deo psiholoskih testova kakvi se koriste i kod nas.U srednjim skolama(gimnazijama zasigurno znam posto mi je prijateljica psiholog)radi se test kojim se utvrdjuje emocionalno-socijalna inteligencija kod ucenika.I ja sam radio takav test svojevremeno.Na njemu se postavljaju bas pitanja o tome kakvo misljenje imamo o sebi i drugima i na osnovu posebnog kljuca se vrednuju odgovori i boduje se od 0-25.Brzo citanje je neverovatna tehnika ali ne za onog koji je samo proba vec za onog koji je i savlada.Postoji jedan period od 2-3 nedelje u vezbanju brzog citanja kada imas utisak da ne razumes nista sto si procitao ali se vremenom sve iskristalise i predje u rutinu.Dosta puta je vec vidjeno da neko ko ne savlada nesto tvrdi da to nije dobro.A zar se nikom od vas nije desilo da kad uci nesto novo na prvi pogled mu se cini tesko a posle odredjenog vremena i ponavljanja pocne da kapira?Tako je i ovde.Kod ove tehnike je kontinuitet najvazniji a on podrazumeva bar mesec dana vezbanja.Mape uma uopste nisu suvisne i neadekvatne posto dosad u skoli nigde nisam sreo niti cuo nekog profesora koji je rekao kako nesto da naucim mape omogucuju bas to jer uskladjuju rad obe mozdane hemisfere time sto obuhvataju sve njihove specijalizovane oblasi.U citanju knjiga bez slika npr.koristi se samo leva hemisfera.Najvaznije kod njih je sto se koriste samo kljucne reci.Vi na osnovu njih mozete rekonstruisati celu materiju a od vase maste zavisi koliko jos mozete opisati dati pojam.Kad se nekom nesto objasnjava a ne razume onaj koji objasnjava cesto na kraju iznerviran pita da li hoce da mu se nacrta.E kod mapa se sve crta nastojeci da se apstrakte informacije prevedu u jednu formu koja je najpogodnija za razumevanje ljudskom mozgu i koja je potpuno prirodna.99%ljudi a verovatno i svih 100% bolje pamte slike nego reci.Zato se i razvila ova tehnika.T ne znaci da vas neko tera da je koristite ali isto tako ne znaci ni da je stetna.Jos dosada nisam imao prilike da cujem neko strucno misljenje da je stetna a dosta puta sam cuo suprotna.Jednom sam bio na filozofskom fakultetu na predavanju o sektama.Taj tip ima ne vise od 40 i cuo sam da vazi za jednog od najboljih poznavaoca.Amfiteatar je bio pun,preko 400 ljudi.Kad je zavrsio predavanje opsti zakljucak vecine je bio da je po njemu sve sekta,skoro svaki drustveni odnos,privatne skole i ko zna sta jos.A neka mi neko kaze koja je od 35 najvecih svetskih religija prava?(ostale manje necu pominjati)Koja od njeh nije sekta i kako definisete sa nezavisnog stanovista pojam sekte?Mene niko na kursu nije ubedjivao da cu postati supercovek kao sto tvrdi the.kum niti ja mislim da cu to postati.Niko mi nije rekao licno:Idi dovedi svoje prijatelje na kurs.Receno je samo da cemo zapamtiti ono sta hocemo ako budemo koristili tehniku pamcenja po odredjenim pravilima.Meni je to uspelo kod stvari kod kojih nije pre i zato mi se cine korisnim.Potpuno je tacno da je to jedan od metoda ubedjivanja.Ali tih metoda ima svuda oko nas.Kad odete na pijacu prodavac vas ubedjuje da kupite njegovu robu zato sto je najbolja.To mozete proveriti tako sto je kupite i probate.Ako vam se svidi kupicete opet a ako ne onda necete.Ali to ne znaci da ako se vama nije svidela da nije dobra i da se nekom drugom nece svideti.Tako je i sa ovim.Ovakve tehnike ubedjivanja postoje oduvek.
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

the.kum
Srbija

Član broj: 6622
Poruke: 532
*.vdial.verat.net

Sajt: www.blist.co.yu


+1 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju02.02.2004. u 15:57 - pre 245 meseci
Citat:
Salec:
Hmm, neko je na forumu objašnjavao "Silva metod". Ispostavlja se da je i to u tom fazonu.


Mozda u neku ruku, ali Silva metod je zaista sekta i ostavlja vrlo razorne posledice na psihu pojedinca.

Citat:
Brzo čitanje sam probao. Problem je u tome što na prvu grešku ispadate iz sinhronizma i odjednom kapirate da ste izgubljeni usred nepoznatog teksta. Pod greškom podrazumevam nelogičnost ili bilo kakvu primedbu koju imate na ono što čitate (iskaz ili aluzija sa kojom se ne slažete, na primer, referenca na nepoznat pojam, itd.)

E to me bas interesuje. Kazes na pojavu nelogicnosti dolazi do interrupta. A ja se pitam sta se desi sa nekim ko ne primeti tako neku nelogicnost, odnosno gomilu nelogicnosti zbog brzine citanja, jer ne poznaje dobro odredjenu materiju - mislim ko zna kakve sve gluposti je moguce nekom ubaciti u mozak - jer mozak ih nece kriticki proveriti vec ce ih samo memorisati, i verovatno kasnije uzeti zdravo za gotovo.

Citat:
fanfon:
Nikad nisam rekao da prihvatam sve ono sto radi NLP group.

Znaci neki kursevi su dobri, a neki ne? Da ne bude zabune, Zarko i vlasnik Finese su neki ortaci ili tako nesto, zajedno drze promocije, propagiraju iste knjige i tehnike...

Citat:
Takodje tvrdnja da kod nekih drustvenih nauka(filozofija) treba ukljuciti mozak nije tacna jer se mozak mora ukljuciti kod svih.

Ok,ali utoliko gore po dijapazon upotrebe mapa uma ;)

Citat:
Mene niko na kursu nije ubedjivao da cu postati supercovek kao sto tvrdi the.kum niti ja mislim da cu to postati.Niko mi nije rekao licno:Idi dovedi svoje prijatelje na kurs.Receno je samo da cemo zapamtiti ono sta hocemo ako budemo koristili tehniku pamcenja po odredjenim pravilima.Meni je to uspelo kod stvari kod kojih nije pre i zato mi se cine korisnim.Potpuno je tacno da je to jedan od metoda ubedjivanja.Ali tih metoda ima svuda oko nas.Kad odete na pijacu prodavac vas ubedjuje da kupite njegovu robu zato sto je najbolja.To mozete proveriti tako sto je kupite i probate.Ako vam se svidi kupicete opet a ako ne onda necete.Ali to ne znaci da ako se vama nije svidela da nije dobra i da se nekom drugom nece svideti.Tako je i sa ovim.Ovakve tehnike ubedjivanja postoje oduvek.

Naravno da ti niko nije rekao da dovedes prijatelje na kurs niti je neko direktno rekao da ces postati supermen. Problem je u tome sto si ti odusevljen kursem, sto su te oni ubedili u to da je to mnogo bolje i lepse nego sto zaista jeste, pa onda ti ides i odusevljeno pricas drugima o tome. Uostalom dao sam gore link i par citata strucnih analiza neurolingvistickog programiranja.
"The possession of anything begins in the mind" - Bruce Lee
 
Odgovor na temu

fanfon
Apatin

Član broj: 15355
Poruke: 2658
*.neobee.net



+363 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju02.02.2004. u 17:47 - pre 245 meseci
Tekstovi na tom linku sto si dao datiraju jos sa kraja osamdesetih a knjiga o mapama je izasla ''93.A da su neki kursevi dobri a drugi ne-ne znam posto te druge nisam probao.Ono sto su mi ponudili da se nauci na kursevima koje sam zavrsio to su me i naucili.To sto si ti toliki skeptik povodom toga je druga stvar.A i kako mozes pricati o tome kad nisi bio na kursu?Ja mogu da zakljucim dal nesto koristi ili ne ako to probam ili vidim.Ti nit si probao nit video.Jedino si citao ili slusao o tome.Na osnovu kojih cinjenica donosis odluke?
Use Your Mind. Or someone else will.
 
Odgovor na temu

Aleksandar Marković
Part Time Freelance Journalist

Član broj: 219
Poruke: 5220
*.mediaworks.co.yu

Sajt: www.akcenat.info


+8 Profil

icon Re: [INFO] Sve o pamćenju i učenju03.02.2004. u 13:15 - pre 245 meseci
Alo ljudi ... ovu temu sam pokrenuo da bi ovde imali konkretne predloge, tj. ... teorijske i prakticne primere o "pamcenju i ucenju" a ne lame rasprave o ... Ukoliko neko zeli da propagira mape uma, brzo ucenje ili da povede spiku na tu temu nek otvori istu ili nek nastavi na nekoj od vec postojecih tema sa datom tematikom, Dovoljno je da u search stavite mape uma i dobijete "brdo" rezultata...

* * *

U centru pažnje italijanskih medija nedavno se našao dvadesetčetvorogodišnji Đani Golfera, mladić izuzetnog uma. Cela porodica Golfera, deda Bartolomeo, otac Andrea i sin Đani imaju neverovatno pamćenje. Sva trojica su piloti ali nikada nisu koristili mape ni priručnike za letenje. Mladi Đani se seća događaja iz perioda kada je imao samo šest meseci. Tokom školovanja nije bilo potrebe da upotrebljava sveske ni da hvata beleške, a danas je u stanju da ponovi niz od petnaest hiljada brojeva, sto imena ljudi sa kojima se upoznao itd. Familija Golfera nije samo predmet medijskih senzacija već i naučnih istraživanja. Đani će biti uključen u ispitivanja čiji je cilj pronalaženje gena za memoriju. Naime, pojedini neurolozi smatraju da je pamćenje usko povezano sa genetikom. Otkriće gena koji određuje sticanje, razvoj i gubitak memorije dalo bi odgovore na pitanja kako pamtimo, sećamo se i zaboravljamo. To bi bio i korak bliže ka pronalaženju leka za oboljenja u kojima se gubi sećanje kao što je Alchajmerova bolest.

Za sada se vrlo malo zna kako pamćenje, zapravo, funkcioniše. To je izuzetno komplikovan proces, složena mentalna funkcija prisećanja naučenih ili doživljenih stvari i nema univerzalno prihvaćene teorije koja ga objašnjava. Ne postoji čak ni slaganje oko toga gde je memorija smeštena. Neurološko objašnjenje procesa se zasniva na činjenici da moždana opna prima nervne impulse od čula vida, sluha, mirisa, dodira. Ovi nadražaji se zadržavaju u memoriji svega nekoliko delova sekunde. Da bi ono što smo videli, čuli ili osetili ostalo upamćeno, impuls mora trajati najmanje osam sekundi. Pamćenje je i psihološki proces - događaje pamtimo u skladu sa trenutnim potrebama i željama, a prisećanje je često praćeno emocijama. Stoga postoji dilema koliko je pamćenje tačno i pouzdano? Istraživanja su pokazala da osnovu sećanja obično čine činjenice, ali se detalji formiraju na osnovu subjektivnih utisaka. Ispitivanja su opovrgla da, suprotno verovanju mnogih, hipnoza doprinosi povećanju tačnosti pamćenja. U tom stanju osobe su izuzetno podložne sugestijama i uticaju drugih, pa se izjave date pod hipnozom ne prihvataju na sudu.

Postoji više vrsta memorija - osnovna podela je:
- na kratkotrajno i
- dugotrajno pamćenje.

Kratkotrajna memorija je moždani sistem za pamćenje informacija koje trenutno koristimo. Ona nam omogućava da obavljamo aktivnosti kao što je biranje telefonskog broja koji smo neposredno pre toga pročitali. Njen kapacitet je ograničen - može se upamtiti između pet i devet pojedinosti. Pri pokušaju da se zapamti više od devet detalja, neki od ranije upamćenih će biti izgubljeni. Dosta se radi i na razvijanju metoda za povećanje kratkotrajnog pamćenja. Jedan od načina je asocijacija, tj. dovođenje u neku logičku vezu podataka koje treba upamtiti sa nečim što nam je već poznato.

Tu je i tzv. fotografsko pamćenje - to je način na koji pamte Golfere. Kratkotrajna memorija se može poboljšati i odgovarajućom ishranom, fizičkim vežbama i smanjenjem stresa. S druge strane alkohol, droge, fizičke ili psihološke traume i povrede mozga imaju negativno dejstvo. Uživaoci marihuane imaju oslabljeno kratkotrajno pamćenje najmanje šest nedelja posle poslednje upotrebe droge.

U dugotrajnoj memoriji neograničeni broj podataka ostaje u dužem vremenskom intervalu.

Naučnici koji pokušavaju da prodru u tajne pamćenja prave razliku između više sistema memorije. Semantičko pamćenje sadrži znanje činjenica i sličnih podataka. Proceduralna memorija nam omogućava da učimo nove veštine i stičemo navike, a epizodna se sastoji od sećanja na događaje.

Paralelno sa traganjem za objašnjenjem kako pamtimo, traži se i odgovor na pitanje zašto zaboravljamo? Mada svaki gubitak pamćenja predstavlja amneziju, obično se pod ovim terminom podrazumeva samo ono koje je uzrokovano konzumacijom alkohola ili droge, povredama mozga i ili psiho - fizičkim traumama. Vrlo čest oblik je delimična amnezija koja se javlja kod osoba sa ozbiljnim traumama poput kontuzija i besvesnog stanja. Čest je slučaj da se žrtve nesreća koje su bile u besvesnom stanju posle buđenja ne sećaju same nesreće i događaja koji su joj neposredno prethodili. Posebni vidovi memorije su implicitna i potisnuta. To je pamćenje koga nismo svesni s tim da implicitno, za razliku od potisnutog, ne mora biti suzbijeno zbog neke traume. Mada se zaboravljanje po pravilo smatra negativnim, zamislite kakav bi haos nastao u našim umovima kada bismo pamtili sve podatke i događaje?

B.Š.

p.s.

Zanimljiv sajt o učenju, tehnikama učenja i sl. (na engleskom)
http://www.how-to-study.com/

[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 31.03.2006. u 23:18 GMT+1]
 
Odgovor na temu

[es] :: Vodič za učenje :: [INFO] Sve o pamćenju i učenju
(TOP topic, by Nebojsa Milanovic)
Strane: 1 2 3 4 5 ... Dalje > >>

[ Pregleda: 165427 | Odgovora: 156 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.