Davor Vlajkovic
Član broj: 24486 Poruke: 2795 *.228.EUnet.yu.
|
Tas za diplome
U Srbiji prilikom zapošljavanja presudnu ulogu „igraju” poznanstva. – Zašto je prolaznost studenata opasan kriterijum na Balkanu
Jedna strana banka je za rad u filijali u Beogradu nedavno tražila diplomiranog ekonomistu, ali isključivo diplomca Univerziteta u Beogradu. Da li ovo pokazuje da i u Srbiji prolazi vreme jednakih diploma, te uskoro neće biti svejedno da li se studira na Beogradskom, Niškom, Novosadskom ili na Univerzitetu BK, Unionu, Megatrendu...?
– Jedna lasta ne čini proleće, ali ga možda nagoveštava. Strani poslodavac je u pomenutom slučaju ocenio da je Beogradski univerzitet poželjniji, bolji nego neki drugi. Nadajmo se da će poslodavci sve više gledati kvalitet diploma – kazuje za „Politiku” profesor dr Aleksandar Lipkovski, prorektor BU.
Legalna korupcija
U mnogim zapadnim zemljama poslodavci ne samo da gledaju gde je kandidat diplomirao, već i koju je srednju školu završio. U Americi se, recimo, zna da su studentima Harvarda, Prinstona, Kolumbija univerziteta vrata svih firmi otvorena.
Prorektor kaže da u poslednje vreme prosvetne vlasti Srbije sve češće pominju da bi trebalo da se rangiraju, vrednuju fakulteti, odnosno univerziteti. Podseća da je o tome bilo reči i u vreme kada je ministar prosvete bio profesor dr Gašo Knežević, ali da „taj posao nije odrađen”.
– Rangiranje fakultetskih diploma nije u nadležnosti ministra prosvete, niti Ministarstva, već je u nadležnosti nacionalnog saveta za visoko obrazovanje koji još nije formiran. Kriterijume za vrednovanje diploma trebalo bi da odredi upravo to telo – kaže Lipkovski i ukazuje da će u Srbiji biti veoma teško izmeriti kvalitet univerzitetskih diploma, jer nema informacionog sistema, ali ni dovoljno posla, odnosno ne postoji pravo tržište rada. Poslodavci uglavnom nisu zainteresovani da dobiju kvalitetnog stručnjaka. Prilikom zapošljavanja presudnu ulogu „igra” poznanstvo. Ova situacija je posledica socijalizma kada su preduzeća bila društvena, te poslodavcu nije bilo važno koga će da zaposli, ali i tradicionalnih odnosa na Balkanu gde su poznanstva važnija od diplome.
– Po američkom modelu merenja kvaliteta studija i diploma najvažnija komponenta jeste koliki se procenat studenata po sticanju diplome određenog univerziteta zapošljava u roku od šest meseci, naravno u struci. Za to je neophodno imati razvijeni informacioni sistem, pa zato američki sistem vrednovanja nije moguće sprovesti čak ni u zapadnoj Evropi – veli prorektor.
Pojedini kriterijumi koji se u poslednjih pet godina promovišu kod nas, kao što je prolaznost studenata na studijama, u korumpiranom društvu ništa ne znače.
– I to ne samo zbog korumpiranosti, već i zbog načina finansiranja univerziteta. Državni se finansiraju po broju redovnih studenata, a privatni od školarina, pa je tako plaćanje školarine zapravo legalna korupcija – upozorava prorektor BU.
Mada i rektor Univerziteta BK profesor dr Danijel Cvjetičanin smatra da je prolaznost studenata opasan kriterijum na Balkanu, on demantuje tvrdnje da se plaćanjem školarine kupuju diplome. Rektor je za naš list istakao da na njegovom univerzitetu mnogi studenti „padnu”, ali nije mogao da nam kaže koliko ih godišnje ne položi ispit ili ne prođe godinu. Ti podaci se, veli, nalaze na fakultetima, a ne na univerzitetu.
Da li su studenti protiv
I prorektor najstarijeg državnog univerziteta i rektor najstarije privatne visokoškolske ustanove u Srbiji smatraju da bi bilo dobro kad bi se izvrednovale diplome, posebno što je opštepoznato da nisu sve petice, kao ni sve desetke, iste. Oni ukazuju da je to potrebno i zbog toga što sada ima mnogo više fakulteta i univerziteta nego u vreme socijalizma. Uz šest državnih, u Srbiji sada ima i šest privatnih univerziteta koji imaju dozvolu za rad. Osim njih, ima i onih nepriznatih univerziteta i fakulteta koji bez licence upisuju studente, organizuju predavanja, drže ispite...
– Kada se pretera u davanju dozvola i toleriše rad bez dozvola onda se devalviraju sve diplome – naglašava rektor Univerziteta BK, ustanove osnovane 1993. godine.
Prema njegovom mišljenju, najvažniji kriterijum za ocenu fakulteta, odnosno univerziteta jeste kakve rezultate stručnjak postiže po završetku studija. U Americi se, na primer, univerziteti vrednuju po tome koliko su dali nobelovaca, ko je kod njih predavao. „Prinston” je na ceni i zbog toga što je tamo radio Ajnštajn.
– Pri vrednovanju univerziteta trebalo bi gledati prostor, opremu fakulteta, odnosno univerziteta, ali i to koliko studenata završava studije, a koliko ih napušta. Treba imati u vidu i to koliko je određeni univerzitet priznat u svetu, s kojim visokoškolskim institucijama u inostranstvu sarađuje... Istovremeno ne treba zaboraviti da za neke struke diploma nije ni potrebna. Da li je glumcu, slikaru važna diploma? – pita Cvjetičanin.
Student prodekan (privatnog) Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu Irena Kosić je protiv rangiranja fakultetskih diploma. To bi, prema njenom mišljenju, bila diskriminacija.
– Kad već postoji licenca, odnosno dozvola za rad, čemu onda rangiranje i merenje kvaliteta studija i diploma. To nije fer prema studentima. Svi diplomci se moraju tretirati jednako, a prilikom pripravničkog staža će svako pokazati šta zna i ume i na osnovu toga tu ostati ili otpasti – obrazlaže Irena koja je na četvrtoj godini studija, ističući da nije tačno da se na njenom fakultetu lako polažu ispiti. Od 119 brucoša, koliko ih je bilo u njenoj generaciji, u roku se na četvrtu godinu upisalo samo njih trideset četvoro.
Ovakvo razmišljanje, ali i prilike u Srbiji, ukazuju na to da kvalitet studija neće biti lako izvrednovati. Pitanje je koliko će to vrednovanje i imati smisla dok ne bude bilo stvarnog tržišta rada.
(Politika)
|