Problem nedostatka hlora izazvan neproizvodnjom u kruševačkoj fabrici "Župa", delimično bi mogao biti rešen ugradnjom uređaja "hlorogen" u vodovodna postrojenja. Na jučerašnjoj konferenciji o obezbeđivanju i proizvodnji hlora u Privrednoj komori Srbije, preduzeće "Sigma" predstavilo je "hlorogen" koji proizvodi hlor na mestu gde se i koristi, tako da se izbegava transport ove opasne materije.
Uređaj koji proizvodi jedan kilogram hlora na čas, koliko je potrebno za dezinfekciju vode koju u tom vremenu potroši 100.000 stanovnika košta sa ugradnjom 60.000 evra. Troškovi proizvodnje kilograma hlora su tri kilograma soli i četiri kilovata struje.
- Za mesec dana mi možemo proizvesti pet "hlorogena", koji su potpuno bezopasni za rukovanje i ekološki sigurni - kaže Dragan Kapičić, direktor "Sigme". - Zavisno od potrebe možemo napraviti uređaje za proizvodnju od 250 grama do 50 kilograma hlora. Prednost je što nema skladištenja opasnih materija, već se samo čuva so, a hlor se pravi i odmah koristi. Ovo je nova tehnologija koja se tek afirmiše i u zapadnim zemljama, a doktori nauka sa Tehnološkog fakulteta na njoj kod nas rade već osam godina.
Hlorogeni su do sada ugrađeni u delove vodovoda u Vrbasu, Odžacima, Kuli, Beočinu, Ćupriji, Novom Sadu, Nišu, a instaliraće se i u crpnoj stanici Lipovica u Beogradu.
Predstavnici "Vodovoda" iz nekoliko gradova predložili su na konferenciji i da se sve hemijske fabrike, koje imaju hlorne stanice, ovu supstancu pretaču i prosleđuju "Vodovodima". A uputiće i zahtev Vladi da se stvori alternativa, kako ubuduće snabdevanje hlorom ne bi zavisilo od vlasnika jedne fabrike, ili bio usmeren samo na uvoz.
S. Janjić
Uređaj koji proizvodi jedan kilogram hlora na čas, koliko je potrebno za dezinfekciju vode koju u tom vremenu potroši 100.000 stanovnika košta sa ugradnjom 60.000 evra. Troškovi proizvodnje kilograma hlora su tri kilograma soli i četiri kilovata struje.
- Za mesec dana mi možemo proizvesti pet "hlorogena", koji su potpuno bezopasni za rukovanje i ekološki sigurni - kaže Dragan Kapičić, direktor "Sigme". - Zavisno od potrebe možemo napraviti uređaje za proizvodnju od 250 grama do 50 kilograma hlora. Prednost je što nema skladištenja opasnih materija, već se samo čuva so, a hlor se pravi i odmah koristi. Ovo je nova tehnologija koja se tek afirmiše i u zapadnim zemljama, a doktori nauka sa Tehnološkog fakulteta na njoj kod nas rade već osam godina.
Hlorogeni su do sada ugrađeni u delove vodovoda u Vrbasu, Odžacima, Kuli, Beočinu, Ćupriji, Novom Sadu, Nišu, a instaliraće se i u crpnoj stanici Lipovica u Beogradu.
Predstavnici "Vodovoda" iz nekoliko gradova predložili su na konferenciji i da se sve hemijske fabrike, koje imaju hlorne stanice, ovu supstancu pretaču i prosleđuju "Vodovodima". A uputiće i zahtev Vladi da se stvori alternativa, kako ubuduće snabdevanje hlorom ne bi zavisilo od vlasnika jedne fabrike, ili bio usmeren samo na uvoz.
S. Janjić
Potpis
Quaerite et invenietis | Everything in life is Luck -- Donald Trump | http://www.akcenat.info | Momenat – Vaša instant doza vesti | Part Time Freelance Journalist