ako vam godina ima 60 poena, i recimo da imate 5 predmeta sa prosecnih 12 poena (ects). kada obnavljate taj predmet, koji ste pali dva puta, placate
cena skolarina / 60 * 12 odnosno cenu predmeta koji obnavljate.
fer, jer neko padne zbog svih predmeta, neko padne zbog jednog.
za prolaz ispita potrebno je 50-51-55-60 (menjalo se pa nisam pratio a i nije isto kod svih predmeta) poena.
to su procentualni poeni, krecu se od 0-100. sticanjem uslova (min poena za polaganje tog ispita) dobija se
svih 12 ECTS poena.
sve diplome ce biti
retroaktivno prepravljane.
to je odgovor
svima sa visih skola. sta god da dobijete, mocicete da prepravite kao da ste upisali skolu 2006 i zavrsili 2009.
@free sex
malo su bezveze odradili sa tim nazivima, pa cu se ja prebaciti na nemacke nazive (stari predlog zakona).
znaci postoji
teorijski smer 5 (nekad 4) godina. po zavrsetku zvanje je master (magistar), sledi doktorat i tako dalje...
drugi smer je
privredni 3 godine. skoluju se 'polufabrikanti' kako rece jedan filozof koji radu u norveskoj

. posle toga sledi
+2 godine do mastera, ko zeli. posle toga kraj.
odnos u nemackoj je 10% : 90%, izmedju ova dva smera. treba ocekivati nesto ujednaceniji odnos, u pocetku. pre svega zbog borbe velikih oko prestiza.
kako cene skolarina budu nastavile da rastu (mislim na broj smanjenja budzetskih studenata; znam da su ionako vec visoke) i
kako trogodisnje skole budu stvarale studente koji se brzo zaposljavaju (ne zato sto puno znaju vec zato sto su jos uvek mladi, brzo zavrsili, i imaju snage, za razliku od studiranja od 10 god, kada se nekima vec dete rodi)
tada ce i ovaj odnos poceti da lici na odnos u zapadnim zemljama.
sve ovo primiti sa zadrskom, za razne humane nauke.
kod inzenjera, postoji jos podela na
inzenjera i
inzenjera struke.
citao sam sve moguce verzije zakona, malo mi se pomesalo, pa neka me neko ispravi ako sam negde pogresio.