Novo

Forum kao aplikacija na telefonu

Dodajte forum na početni ekran i koristite ga kao aplikaciju, sa menijem na dnu ekrana.

Zermelov princip dobrog uredjenja i dokaz da svaki vektorski prostor ima bazu

Zermelov princip dobrog uredjenja i dokaz da svaki vektorski prostor ima bazu 23.06.2005. u 23:02 · pre 260 meseci #1
Imam problema sa dokazom teoreme da svaki vp ima bazu.Prenosim detalje:
Ako je V= \{0\} tada je baza \emptyset.
Ako je V \neq \{0\} tada koristimo Zermelov princip dobrog uredjenja na osnovu koga se skup (nosač vektorskog prostora) predstavlja u obliku koji je izomorfan nekom ordinalu \mu, tj.

        V \setminus \{0\} = \{ v_\alpha | \alpha <\mu \}
, pa dalje kaže:
Definišimo  B_\alpha :

B_0= \emptyset \\
B_{S\{\alpha\}} =\cases{ B_\alpha, & ako je $v_\alpha$ linearna kombinacija vektora iz B_\alpha \cr
B_\alpha \cup \{v_\alpha \}, & ako $v_\alpha$ nije linearna kombinacija vektora iz B_\alpha \cr }\\
Ako je \lambda granični :  B_\lambda := \bigcup_{\alpha < \lambda} B_\alpha
Dalje, neka je B:=\bigcup_{\alpha < \mu}B_\alpha .Tvrdimo da je B baza.
B je generatrisa :

Neka je v \in V, tada je v=v_\alpha za neko \alpha < \mu.\\
Postoje dve mogućnosti :
1) v_\alpha \notin B_{S\{\alpha\}}, što znači da je v_\alpha linearna kombinacija vektora iz B_\alpha pa time i B.
2) v_\alpha \in B_{S\{\alpha\}}, što znači da je v_\alpha iz B.

B je linearno nezavisan:

Pp. suprotno, tj. neka je \lambda_1 v_{\alpha_1}+\cdots+\lambda_n v_{\alpha_n}=0 linearna kombinacija vektora iz B, tj. v_{\alpha_i}\in B. Neka je \alpha_n = max \{\alpha_1 ,\dots,\alpha_n \} i neka je \alpha_n \neq 0.
Tada je v_\alpha linearna kombinacija (manjih) nekih vektora za \mu < \alpha pa po konstrukciji v_\alpha \notin B, što je kontradikcija.

Molim vas, pojasnite mi dokaz.
Re: Zermelov princip dobrog uredjenja i dokaz da svaki vektorski prostor ima bazu 24.06.2005. u 16:40 · pre 260 meseci #3
Nije mi jasno kako biramo B_\alpha za elemente baze. Skup V\setminus \{0\} je predstavljen u obliku  V \setminus \{0\} = \{ v_\alpha | \alpha <\mu \} i to je u redu. Medjutim, način definisanja baznih vektora mi nije jasan. Shvatam da imamo tri tipa ordinala: nulu, sledbenike i granične, i jasno mi je da je prvi vektor baze B_0=\emptyset.Koji je prvi sledeći?Da li treba ići redom po svim ordinalima \alpha < \mu, pa ako je \alpha sledbenik onda B_\alpha definišem na jedan način (i to mi nije jasno), a ako je \alpha granični, onda na drugi način?
Re: Zermelov princip dobrog uredjenja i dokaz da svaki vektorski prostor ima bazu 25.06.2005. u 02:07 · pre 260 meseci #6
Neka je V_\alpha=\{v_\beta:\beta<\alpha\}, i L_\alpha linearni omotač skupa V_\alpha. Neka je još N=\{v_\alpha:v_\alpha\not\in L_\alpha\} i B_\alpha=V_\alpha\cap N. Proveri da skupovi B_\alpha zaista imaju tražene osobine iz konstrukcije.

U svakom slučaju, kada nešto ne razumeš treba da budeš malo određeniji i da kažeš konkretno šta ne razumeš. Drugim rečima, pomozi nam da ti pomognemo.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Re: Zermelov princip dobrog uredjenja i dokaz da svaki vektorski prostor ima bazu 06.07.2005. u 16:50 · pre 260 meseci #7
Ja znam jedan malo drugaciji dokaz koji se u sustini svodi na isto, samo sto se koristi Zornova lema:

Ako je  (V,\leq) parcijalno uredjen skup i ako svaki lanac (skup elemenata tako da su svaka dva uporediva) ima gornju granicu, onda  V ima maksimalni element.

Uocis sve  S \subset V koji su linearno nezavisni. Skup svih takvih podskupova ( \mathcal S sa relacijom  \subset cini parcijalno uredjen skup, a ako je  \mathcal L \subset \mathcal S lanac, njegova gornja granica je  L_0=\cup \mathcal L . Da bi to dokazali, dovoljno je da dokazemo da je  L_0 \in \mathcal L .

Zaista, ako su  x_i \in L_0 ,  i=1,\ldots,n onda postoje skupovi  L_i \in \mathcal L tako da je  x_i \in L_i . Posto je  \mathcal L lanac, to su svaka dva skupa  L_i uporediva (tj ili je  L_i \subset L_j ili obrnuto), pa medju njima postoji najveci (tj onaj tako da su svi ostali njegovi podskupovi). Neka je to  L_n . Prema tome  x_i \in L_i \subset L_n pa su  x_i linearno nezavisni. Dalje sledi da je,  L_0 linearno nezavisan odnosno  L_0 \in \mathcal L . Na osnovu Zornove leme sad sledi da postoji maksimalni element  B u  \mathcal S , i on je maksimalan linearno nezavisan skup (tj kad mu dodas bilo koji vektor prestaje da bude linearno nezavisan). Na osnovu trivijalne posledice da je max. lin. nez. sistem ujedno i minimalni potpun sledi da je  B baza.


Posledica se dokazuje tako sto pretpostavis da je  B nepotpun, tj da postoji  x \in V koji ne moze da se izrazi kao lin. kombinacija vektora iz  B , onda uocis  B \cup \{ x \} i za njega dokazes da je lin. nez. a to je kontradikcija jer je  B max. lin. nez.


Nadam se da sam ti pomog'o, tj da te nisam jos vise zbunio :). Inace, mnogim mojim kolegama sa faxa ova teorema je bila veliki problem, a verujem da ju je malo njih uopste skontalo :), nego su isli na onu varijantu a valjda nece da mi se padne ili profesor to retko pita :)!

ps. Ovaj dokaz je iz knjige Lj. Kocinac: Linearna algebra i analiticka geometrija
Potpis
DeXteR[ity]!!!!
Re: Zermelov princip dobrog uredjenja i dokaz da svaki vektorski prostor ima bazu 06.07.2005. u 21:34 · pre 260 meseci #8
Hvala zaista na odgovoru, ali mi je već posle Nedeljkovog objašnjenja bilo sve OK. Što se tiče dokaza koji si mi ti objasnio, i to je sasvim u redu, ali sam varijantu korišćenja Zornove leme koristio za dokaz da svaki prsten sa jedinicom ima maksimalni ideal, i tu je slična stvar kod uočavanja nekog lanca na parcijalno uredjenom skupu svih ideala datog prstena (pri čemu je parcijalni poredak relacija biti podskup), pa zatim uočavanje unije koja sadrži sve elemente tog lanca, i dokaza da je ta unija zapravo majoranta za taj lanac, pa primena Zornove leme itd...
Dakle, sve je OK, i još jednom hvala i Nedeljku i tebi na postovima.
Re: Zermelov princip dobrog uredjenja i dokaz da svaki vektorski prostor ima bazu 07.07.2005. u 00:45 · pre 260 meseci #9
Zornova lema se obično (mada ne uvek) lakše primenjuje od Cermelovog principa dobrog uređenja. Možeš koristiti i sledeću Takijevu lemu:

Neka je X ma koji skup i A\subseteq P(X) familija njegovih podskupova koja ima osobinu da za ma koji S\subseteq X važi da je skup S element familije A ako i samo ako su to svi njegovi konačni podskupovi. Tada familija A ima u smislu inkluzije maksimalan element.
Potpis
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
Prijavite se da biste odgovorili u ovoj temi.PrijavaRegistracija

Premeštanje teme