Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Linux za mala i srednja preduzeca

[es] :: Linux :: Linux za mala i srednja preduzeca

[ Pregleda: 5928 | Odgovora: 10 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

bobarce
Milutin Milutinovic
Beograd

Član broj: 30934
Poruke: 1
*.net.yu



Profil

icon Linux za mala i srednja preduzeca07.09.2004. u 10:29 - pre 238 meseci
Regionalni centar za razvoj malih i srednjih preduzeca i preduzetnistva “Beograd” u saradnji sa Linux Centrom organizuje predavanje na temu “Linux za mala i srednja preduzeca” koje ce biti odrzano u cetvrtak, 16.09. 2004 godine u prostorijama Regionalnog centra “Beograd”, Toplicin venac 11/IV u periodu od 15,30-16,30 casova.


Plan predavanja:


1. Istorijat i nastanak slobodnog softvera i GNU/Linux-a

2. Zasto je slobodni softver u 95% slucajeva besplatan?

3. Kriterijumi poslovanja sa stanovista softvera:

-stabilnost
-bezbednost
-otpornost na spoljasnje lose uticaje (virusi, crvi i sl.)
-niza cena vlasnistva softvera
-prilagodljivost.

4. Softveri za poslovanje koji rade u GNU/Linux:

-office paketi, internet, slanje fax-a
-mogucnost koriscenja postojecih DOS programa u GNU/Linux operativnom sistemu
-umrezavanje racunara
-zastita na internetu
-zastita od neovlascenog pristupa sluzbenim podacima.

5. Prilagodjavanje nasim potrebama:

-cirilica
-nasa slova
-uredjenje radne povrsine
-koriscenje stampaca, skenera, PDA, USB key, digitalni fotoaparat i sl.

Predavanje je BESPLATNO.

Cilj predavanja je da se mala i srednja preduzeca upoznaju sa specificnostima i mogucnostima Linux operativnog sistema koji im moze, s obzirom na nizu cenu u odnosu na Windows, biti od izuzetne koristi.

Pozivamo mala i srednja preduzeca i preduzetnike da se blagovremeno prijave za ovo predavanje putem e-maila [email protected] ili putem fax-a 011 632 990.

Broj mesta je ogranicen na 25.

Vise informacija na adresi www.mspbg.co.yu.
Milutin
 
Odgovor na temu

random
Vladimir Vrzić
Beograd

Član broj: 85
Poruke: 3866
*.f.bg.ac.yu

Sajt: www.last.fm/user/vrza


+4 Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca01.10.2004. u 18:37 - pre 237 meseci
I, kako je prošlo, utisci?
int rand(void);

Those who do not understand Unix are condemned to reinvent it, poorly.

Upali lampicu — koristi Jabber!
 
Odgovor na temu

TiXo
Tihomir Pantović
Čačak

Član broj: 7796
Poruke: 537
*.smin.sezampro.yu.

Jabber: tixo@jabber.ru
ICQ: 74381511


Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca01.10.2004. u 21:52 - pre 237 meseci
Evo šta kaže Danilo
GnuPG public key:
tixo.asc


Try and be nice to people, avoid eating fat, read a good book every now and
then, get some walking in, and try and live together in peace and harmony with
people of all creeds and nations.
 
Odgovor na temu

axez

Član broj: 1021
Poruke: 1388
*.nat-pool.nsad.sbb.co.yu



Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca01.10.2004. u 22:03 - pre 237 meseci
Citat:
TiXo: Evo šta kaže Danilo


Ja to ne mogu da procitam.
 
Odgovor na temu

filo
VETS
Beograd

Član broj: 8038
Poruke: 1240
*.dial.b92.net



Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca01.10.2004. u 22:21 - pre 237 meseci
Citat:
Ipak samo obična reklama...
Već sam pisao o predavanju na temu GNU/Linuksa u malim i srednjim preduzećima u Srbiji. Nisam bio lenj, te sam posetio i ovo predavanje.

Ipak, sve ono što je navodno obećavalo, ispostavilo se kao potpuno pogrešno predstavljeno (iz mog ugla, naravno). Vedran Vučić, izlagač u ime Linuks centra (navodno se vodi kao udruženje građana), je predstavio „Linuks“ („GNU“ se pojavljuje jedino na prvom slajdu, a Vučić ga je pomenuo tek pri kraju „predavanja“ i to ne samostalno, već dok je uzgred govorio da Gimp označava „Gnu imedž manipulejšn program“) malim i srednjim preduzetnicima iz Beograda.

Ipak, predavanje počinje objašnjavanjem šta je to „slobodni softver“. Ide se čak do 1960-tih godina, i objašnjava kako je zapravo i prvi softver bio slobodan (telefonske centrale, blabla...). Međutim, ovde Vučić pravi prvu grešku: on suprotstavlja „slobodni“ i „komercijalni“ softver (komercijalni je svaki koji doprinosi zaradi; odgovarajući izraz je „vlasnički“). Na kraju, od sve te silne slobode, sve se svelo na cenu („Linuks je 50% jeftiniji od Mikrosofta [pauza, nema oduševljenja u publici, pa onda pridodaje] čak i više“ [i dalje nema oduševljenja]) i na to da ne treba da brinete za licence (što se opet svodi na cenu, pošto su licence skupe).

Druga greška je kada navodi osobine slobodnog softvera. Vučić navodi da ono što izmenite u slobodnom softveru, vi morate i sami da objavite i učinite slobodnim softverom. Ovo je vrlo česta greška pri interpretaciji OJL (Opšte Javne Licence, ili General Public License): OJL vam omogućava da činite izmene u softveru za lične potrebe, a obavezuje vas da iste uslove prenosite ako i samo ako taj softver dalje distribuirate sa tim izmenama. Takođe, valja napomenuti da nije sav slobodan softver objavljen pod OJL, već je mnogo softvera objavljeno pod „slobodnijim“ licencama (kao što je BSD, Iks, ...), te takav softver možete i potpuno zatvoriti i prodavati kao svoj.

Zatim, neverovatne zasluge se pripisuju Linusu Torvaldsu: izvornom tvorcu Linuks jezgra. Naime, saznao sam da je on pozvao ljude na saradnju pre nego što je išta napravio (ovo liči na postupak Stolmana davne 1983.), a ne da je on napravio svojevrsnu brlju od jezgra (možda i nije baš brlja, ali je nikako ne bih predstavio kao „vrhunski operativni sistem“) koju su kasnije drugi značajno unapredili. Linus je svakako vremenom napredovao na programerskom i dizajnerskom planu, ali nikako ga ne treba isticati kao vrsnog programera: bio je na pravom mestu u pravo vreme, i programeri iz GNU poduhvata započetog davne 1983. su prilagodili gomilu već napisanih programa ovom jezgru (i jezgro prilagodili njima), i tako je započet GNU/Linuks, kao jedna varijanta GNU-a.

Ono što sam zatim primetio je da, iako koristi GNU/Linuks na svom računaru, Vučić ne koristi srpsku lokalizaciju. Možda je razlog toga zato što koristi KDE 3.0 (on nije bio potpuno preveden u to vreme; Gnom je preveden u potpunosti još od aprila 2003. i nekog od izdanja iz 2.2 grane ;-), ali kada ciljamo na preduzetnike u Srbiji, svakako je da bi se bolji utisak ostavio korišćenjem potpuno prevedenog Gnoma ili KDE-a.

Takođe, osnovni program pri izlaganju je OpenOfis, i to u izdanju 1.0, za koje takođe postoji i srpska lokalizacija, koja nije korišćena. Naravno, Vučić je povremeno davao poređenja sa Mikrosoftovim Vordom, i kako „isto možete otići na fajl, open“ (mislim da bi bolji efekat dalo uputstvo „ako želite da otvorite neki fajl/datoteku, odete na datoteka, otvori“). Ako zanemarimo probleme koje je Vučić imao u radu sa OpenOfisom (slajdšou mu se otvorio u pozadini preko celog ekrana — kasnije se ispostavilo da se ovo dogodilo, a OpenOfis prozor iskočio napred, i ne ume da ga vrati), i demonstraciju pisanja „našim“ slovima (naravno, radi se o latinici), možemo uzeti da je pokazano da OpenOfis uspešno zamenjuje Mikrosoftov Ofis.

Međutim, bilo je i situacija kada sam morao da se suzdržavam da ne prsnem u smeh. Naime, da bi pokazao kako lepo iz „Linuksa“ mogu da se puštaju filmovi, Vučić je Osvajačem (Konkverorom) našao jedan film na disku, i kada sam ja očekivao da klikne da ga pusti (tako bih ja uradio, koristeći Totem i Gstrimer), on je upalio terminal (!!!) i uz primedbu „kako je dobro što linuks pamti stare naredbe“ (radi se o istorijatu naredbi iz bash-a!) neumornim pritiskanjem strelice na gore našao naredbu kojom se poziva mplayer za puštanje filmova. Strašno. Pa takav „Linuks“ ne bih nikada preporučio kao „jednostavan za korišćenje“. Koji đavo je uopšte i tražio fajl na disku onda ako će lepo mplejerom da ga pusti?

Naredna zanimljiva situacija je kada je želeo da pokaže kako se „iz svih programa može praviti PDF“, pošto je PDF „bolji“ za razmenu, jer se „ne može menjati“. I pošto je napravio PDF štampanjem iz Kreča (u redu, K-reči, KVorda ;), snimio ga u /root direktorijum, želeo je da pokaže prisutnima i kako i za „Linuks“ postoji „Akrobat Rider na koji ste navikli“, i elegantno ga pokrenuo: Alt+F2, ukucate „acroread“, pritisnete „OK“, odete na fajl, open, i eto izaberete taj fajl, i za čas posla se on otvori.

Uz sve ove nedostatke, Vučić je i preterano vršio poređenje bezbednosti i stabilnosti između „Linuksa“ i „Vindouza“, gde se pod ovim drugim podrazumeva Vindouz ranga 95, 98 ili ME. Ja sebi ne bih smeo da dozvolim ovakvo prećutkivanje, pošto je široko poznato da Vindouz NT 4 (iz 1996. godine!) i 2000 sam po sebi predstavlja odlično softversko rešenje, sadrži bolju višekorisničku podršku (spiskovi za upravljanje/nadzor pristupa, ACL) od uobičajenog Uniks modela korisnika i grupa.

Svima je jasno da je „Linuks otporan na viruse“, dok Vindouz to nije. Naravno, meni je jasno da je to najobičnija posledica masovnosti Vindouza i nemasovnosti Linuksa. Vindouz sve ređe pogađaju virusi koji se sami izvršavaju, već je neophodno da ih korisnici namerno aktiviraju. Ako samo razmislimo sa kojom bezbrižnošću GNU/Linuks korisnici otvaraju Postskript dokumenta (podsetimo, Postskript je potpuni programski jezik, i može se čitati i pisati sa diska iz njega), setimo se da izvršni oblik datoteka koje se koriste u Linuksu takođe zauzima određeni „monopolski“ položaj (tj. moguće ga je svuda izvršavati, čak i na drugim sistemima), i jasno nam je da je Linuks u jednakoj meri podložan takvim vrstama virusa. Samo, on nije toliko masovan, pa je to i neprimetno.

Naravno, radi nekih marketinških ciljeva (jasno nam je stavljeno do znanja da „njegovo preduzeće može da pomogne“ u prebacivanju na „Linuks“), Vučić je pokušavao da stvori utisak da su i BSD i Linuks gotovo ista stvar („Linuks je bolji za obične korisnike“), zatim da sendmail radi samo na „Linuksu“ („75% pošte ide preko Linuksa“; ovo se koristi kao argument za promovisanje slobodnog softvera, pošto je to i sendmejl, ali je potpuna laž kada se radi o „Linuksu“). Bilo je tu i drugih sličnih pokušaja („preko 60% vebsajtova je na Linuksu“; opet, ovde se može raditi o Apačiju, ali ne i o „Linuksu“).

Što se tiče samog predavanja, prigovorio bih europskom čoveku da se u dalekoj Europi koristi valuta „euro“, a u nama bližoj Evropi se ipak koristi „evro“. Isto tako, to preduzeće koje pravi Fotošop se zove „Adoubi“ a ne „Adobe“ (naročito ako je Mikrosoft „Majkrosoft“, iako ovde čak i ima razloga da bude „Mikrosoft“). Takođe je sve bilo prilično neorganizovano, nepotrebno se odužilo (sve se to moglo upečatljivije reći u 15 minuta, mada ne tvrdim da bih ja to umeo, ali zato ja i ne organizujem predavanja ove vrste :), i ljudi su počeli da napuštaju dosta pre završetka (ni ja nisam dočekao sam kraj).

Ukratko, čini mi se da se radi o najobičnijoj reklami, istovetnoj kakve pravi i Mikrosoft, samo usmerene na drugu stranu. Malo laži i prećutkivanja nikome neće škoditi. A kao i da taj slobodan softver ima nekih drugih prednosti osim izbegavanja plaćanja licence?

Čini mi se da je na neke od prisutnih predavanje ostavilo pozitivan utisak, ali to samo znači da je reklama bila uspešna. Žao mi je što i ja nisam spreman da se toliko kompromitujem.

Ni na šta od ovoga nisam prigovorio na samom predavanju — prosto, sve je toliko besmisleno da sam shvatio da je besmisleno i prigovarati: polazi se od potpuno pogrešnih pretpostavki, pa je jasno i da je rezultat pogrešan. Nisam shvatio zašto sam uopšte pozvan (u e-poruci koju sam dobio pisalo je da sam „izuzetni poznavalac Linuksa“; pitam se otkuda im moja adresa uopšte, i ovakav pridev uz nju :), ali sledeći put ću najverovatnije preskočiti.

 
Odgovor na temu

Sir_Oliver
Milan Jovanovic
Beograd RS / Aurora IL

Član broj: 2557
Poruke: 353

Sajt: www.novarepublika.com


+17 Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca01.10.2004. u 23:16 - pre 237 meseci
Filo, bolje da nisi kopirao ovu budalastinu.

Milan
 
Odgovor na temu

mmirilovic
Mladen Mirilović
Čačak

Član broj: 10462
Poruke: 721
*.net
Via: [es] mailing liste



+1 Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca01.10.2004. u 23:42 - pre 237 meseci
Zašto? Valja videti i kako ne treba raditi!
Pozdrav.
 
Odgovor na temu

filo
VETS
Beograd

Član broj: 8038
Poruke: 1240
*.dial.b92.net



Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca01.10.2004. u 23:55 - pre 237 meseci
cisto da se ljudi ne zamaraju pa da klikcu na kojekakve linkove
evo im sve na omiljenom forumu
 
Odgovor na temu

tarla

Član broj: 15527
Poruke: 1648



+42 Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca02.10.2004. u 14:57 - pre 237 meseci
ha ako je zaista tako neorganizovano bilo onda nemam rijeci. valjda je mogao da spremi govor i prezentaciju kod kuce.


 
Odgovor na temu

L I L I T
nadmin

Član broj: 2437
Poruke: 868
*.nat-pool.bgd.sbb.co.yu

Jabber: lilit@elitesecurity.org
Sajt: www.geekchix.org


Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca02.10.2004. u 19:10 - pre 237 meseci
Citat:
axez: Vala bas...povraca mi se kad vidim ovakve imbecilizme.
Ovaj Towk mora da je psihicki oboleo, nema drugog objasnjenja.


Eh ..
Towk je ''samo'' jako duhovit, ali oboleo nikako ...
 
Odgovor na temu

popeye
Branko Ivanović
Beograd

Član broj: 3846
Poruke: 960
*.pristop.co.yu

Jabber: popeye@elitesecurity.org
ICQ: 18038966
Sajt: popeye.linuxo.org


Profil

icon Re: Linux za mala i srednja preduzeca03.10.2004. u 12:28 - pre 237 meseci
A ni ne laže samog sebe. U pravu je za pristupne liste (ACL) i niti.
 
Odgovor na temu

[es] :: Linux :: Linux za mala i srednja preduzeca

[ Pregleda: 5928 | Odgovora: 10 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.