Novo

Forum kao aplikacija na telefonu

Dodajte forum na početni ekran i koristite ga kao aplikaciju, sa menijem na dnu ekrana.

  • 52 odgovora
  • 15.935 pregleda

Najnovija ↓

Boost ili flyback ? 01.11.2022. u 15:15 · pre 48 meseci #1
Pozdrav forumašima...

Bavim se amaterski izradom DC-DC pretvarača za drajvanje LED čipova malih snaga (do 50-ak W) i treba mi savjet u vezi toga...
Pitanje glasi : Da li je bolje upotrebiti boost ili flyback pretvarač za dobivanje cca 120V od auto akumulatora12V,
za pogon 4 serijski spojenih LED čipova od 10W.
Radni napon čipova je 26-28V, struja 0.3A
Do sad sam radio samo boost pretvarače 12-30V i to radi perfektno, za dobivanje 120V ipak mi treba savjet iskusnijih forumaša...
Hvala na odgovoru.
Re: Boost ili flyback ? 04.11.2022. u 20:12 · pre 48 meseci #2
Za flyback (flejbek) pretvarac treba jezgro sa procjepom i dobra oprema dok se nulti primjerak dovede u funkciju.

Moj prijedlog je neki HSW pretvarac poput onih za napajanje pojacala u vizilu. Naponska povratna sprega se podrazumijeva, kao i strujno ogranicenje. Sve to moze odraditi TL494 ili neki SG 352x.

Mozda se moze iskoristiti i trafo iz ATX napajanja, bez premotavanja, kako je snaga ispod 50W.

Hajde nek bude sretna i duga penzija-mirovina.-
pOz
Potpis

Nebom stupa, nebom lupa moja generacija., jedan po jedan, srest ćemo se svi...

Re: Boost ili flyback ? 04.11.2022. u 22:32 · pre 48 meseci #3
Pozdrav kolegi @emiSAr-u

Poznate su mi poteškoće u proračunu flyback trafoa, pratio sam svojedobno (pasivno) temu "SMPS za pojačalo" i sva Macolina objašnjenja u vezi SMPS-a spremio u poseban folder, čovjek zna znanje, svaka čast, također i proračun za flyback trafo od @Papak01, pa smatram da bi mogao (iterativno) doći do upotrebljivog trafoa, imam analogni osc. 2x20Mhz, mjerač induktiviteta i svu silu unimera (kineskih), ali upotrebljivih...

Ako pak smatrate da bi flyback bio preveliki zalogaj za smps početnika, koju mi topologiju preporučujete za podići napon s 12V na 120V-0.3A (push-pull, forward, double switch forward) itd ?

Hvala na odgovoru.
Re: Boost ili flyback ? 05.11.2022. u 06:55 · pre 48 meseci #4
Najjednostavniji za uraditi, kako proracun tako i u praksi je pus-pul. Sva ona silna autopojacala imaju pus-pul pretvarace.
Materijal za takav pretvarac je dostupan.-
pOz
Potpis

Nebom stupa, nebom lupa moja generacija., jedan po jedan, srest ćemo se svi...

Re: Boost ili flyback ? 05.11.2022. u 08:38 · pre 48 meseci #5
PP mi se i činio kao logičan izbor iako je kompliciraniji za izvedbu (više djelova, veća PCB) , ali je zato proračun trafoa kamilica u odnosu na flyback, mada me taj vražji fly još uvijek kopka, jednog dana, kad budem imao više slobodnog vremena bacam se na proračun i izradu trafoa...

Pozdrav i hvala na savjetu.
Re: Boost ili flyback ? 05.11.2022. u 09:29 · pre 48 meseci #6
Malo je glupo da vezujes module na red, bolje paralelno sa regulisanom strujom,
Potpis
Blago onome ko rano poludi, ceo zivot mu u veselju prodje



Re: Boost ili flyback ? 05.11.2022. u 11:45 · pre 48 meseci #7
Ne vidim kako bi regulirao struju na paralelnom vezivanju LED-ica na naponski izvor, osim predotporima, sve drugo bi bilo kompliciranje strujne povratne veze i vjerovatno bi povećalo površinu PCB-a a nemam baš toliko znanja elektronike, ni vremena za eksperimentiranje da sam to zbudžim...

Osim toga predotpori bi smanjili KKD...

Nisam napomenuo da je prostor za PCB ograničen jer pločica sjedi na leđima reflektora, tj. sa pokvarenih tvorničkih LED reflektora čupam svu kinesku elektroniku, stavljam LED čipove na njih a pretvarač je na stražnjoj strani reflektora, sve to se napaja s 12V, jbg, ne znam kako da okačim sliku, prvi sam put na forumu...
Re: Boost ili flyback ? 05.11.2022. u 13:25 · pre 48 meseci #10
Uspjelo je, možda je malo prevelika, drugi put ću je smanjit...
Re: Boost ili flyback ? 10.11.2022. u 22:01 · pre 48 meseci #11
Da ne otvaram sad novu temu još jedno pitanje.

Naletio sam na torusno feritno jezgro kroz koje je bilo provučeno nekoliko namotaja žica (faza i nula) kojima se napajala inverterska klima
Dimenzije su : vanjski promjer - 39 mm, unutarnji - 19 mm i debljina je 14.5 mm
Namjena mu je vjerovatno bila sprečavanje prodiranja smetnji u mrežu ili nešto slično...

Pitanje je : Da li se na tom jezgru može namotati push pull trafo za podizanje napona na 120 V i ako može, do koje frekvencije se može ići
a da gubici ostanu prihvatljivi. (ne volim pretjerano grijanje elektronike, čak ni trafoa)

Ako uopće još tko ovo čita, volio bi to saznat :)
Re: Boost ili flyback ? 10.11.2022. u 22:33 · pre 48 meseci #12
http://www.bcae1.com/trnsfrmr.htm
Evo jednog proracuna, ne moze biti jednostavniji. Indukcija u jezgru je data u Gausima.-
pOz
Potpis

Nebom stupa, nebom lupa moja generacija., jedan po jedan, srest ćemo se svi...

Re: Boost ili flyback ? 11.11.2022. u 09:28 · pre 48 meseci #13
Ma znam formule za proračun push pull trafoa, sve Macoline tekstove o tome sam više puta pročitao, znam za pravila učešljavanja primara i sekundara, bifilarno motanje primara, itd, ono šta ne znam je materijal od kojeg je to jezgro napravljeno, tj. da li je pogodno za motanje trafoa snage i do koje max. frekvencije se može ići bez velikog zagrijavanja, koji bi mogao biti preporučeni dB ?

Sad sam na poslu, po povratku doma izmjerit ću mu induktivitet s 10 namotaja da dobijem Al, pa postujem to ovdje...
Re: Boost ili flyback ? 11.11.2022. u 17:41 · pre 48 meseci #14
Namotano 16 navojaka, izmjereno 2054 uH što daje rezultat od 8 uH/N, možda bi moglo poslužit kao power jezgro ali još ne mogu bit siguran...
Re: Boost ili flyback ? 15.11.2022. u 13:00 · pre 48 meseci #16
Hvala EmiSAr, proučit ću materijal u prilogu, inače sam već namotao 2x5 namotaja za primar i 15 namotaja za sekundar, čisto za probu kako će se ponašat kod testa pri različitim frekvencijama (30-50 Khz), presjek jezgra je 140 mm2, jedino me brine mali Q faktor na 100 khz, kod 10 Khz je za red veličine bolji (cca 6 : 60) a moj mjerač induktiviteta ima samo fiksne frekvencije, izlaz reguliram PWM-om na 24V, kad ulovim vremena sklopim power modul na komadiću PCB-a, a PWM sklop na protoboardu za probu...
Re: Boost ili flyback ? 15.11.2022. u 13:09 · pre 48 meseci #17
Zaboravio sam napisat da je primar motan licnom 6x0.4 mm po cijelom obimu torusa a po 3 sekundarna namotaja s 2x0.5 mm u neposrednoj blizini svakog primarnog i preko njega, ne vidim bolji način učešljavanja na torusu...
Kad kratkospojim sekundar, induktivitet pola primara opadne s 250 uH na 0.17 uH, nadam se da je to dosta dobra vrijednost...
Re: Boost ili flyback ? 15.11.2022. u 16:16 · pre 48 meseci
izmenjeno 3 puta, poslednji put macolakg 15.11.2022. u 16:37
  1. macolakg15.11.2022. u 16:37zapis iz teksta poruke
  2. macolakg15.11.2022. u 16:29zapis iz teksta poruke
  3. macolakg15.11.2022. u 16:28zapis iz teksta poruke
#19
Citat:
Budući penzić:
Pozdrav forumašima...

Bavim se amaterski izradom DC-DC pretvarača za drajvanje LED čipova malih snaga (do 50-ak W) i treba mi savjet u vezi toga...
Pitanje glasi : Da li je bolje upotrebiti boost ili flyback pretvarač za dobivanje cca 120V od auto akumulatora12V,
za pogon 4 serijski spojenih LED čipova od 10W.
Radni napon čipova je 26-28V, struja 0.3A
Do sad sam radio samo boost pretvarače 12-30V i to radi perfektno, za dobivanje 120V ipak mi treba savjet iskusnijih forumaša...
Hvala na odgovoru.


Pozdrav @Budući penzić,

Nisam dugo svraćao na forum i slučajno naleteh na ovo.

Pošto si pravio boost pretvarače i uspevali su ti bez problema, treba opet da napraviš boost i na boost kalem dodati sekundar za tebi potreban napon. To jest, napraviš boost transformator. Pretpostavljam da si do sad za boost pretvarače koristio storage toroidne kalemove (koji već imaju distribuiran gap), a na tom uvek može da se domota i sekundar. Kako god bio izveden boost kalem, mora da već ima odgovarajući gap za boost.

Da bi izbegao preveliki mosfet(velike pik struje), treba ići na nešto veći duty(D) te bih ti preporučio da to bude oko 0.66 pri nominalnih 12V. Odnosno, napraviš boost za 36V izlaznog napona, kome namotaš sekundar i izmeniš NFB razdelnik na 120V.
I da vidiš čuda, upravo si napravio flajbek sa galvanski nerastavljenim sekundarom, koji je superponiran na primar :-)

Trebaće ti približno 2,5:1 sekundar u odnosu na primar.

Izbrojiš postojeće navojke na boost kalemu koji koristiš za npr 36V izlaznog napona i namotaš preko njega sekundar sa 2,5 puta većim brojem navojaka, žicom reda 0.3-0.4mm.

I vežeš kao na priloženoj šemi.

PP je dobar izbor sa aspekta izračunavanja trafoa, relativno lako se nakupi delova iz starih ATX napajanja, ali zahteva bifilarno motanje primara, PP kontroler, dva mosfeta, 4 ispravljačke diode, vrlo tvrdu spregu sa sekundarom i obavezno storage kalem, koji bi u tvom slučaju bio reda 10mH, 450mA, što je poveliki komad i ima značajnu cenu. Sve to je zahvalna naprava ali čini popriličnu gužvu i traži neki prostor i najgore - dva feritna jezgra.

Obzirom da si radio boost, iskalkuliši kalem za Vout=36V pri Vin=12V i samo preko postojećeg namotaja dodaj sekundar 2,5x većeg broja navojaka od postojećeg namotaja na boost kalemu i to je to: sa malo prostora, malo komponenti, a već uvežbanu priču ne napustaš.
Naravno, postojeći otpornički razdelnik za NFB (onaj koji je određivao bivši Vout) moraš modifikovati za 120V na izlazu.

Vidim da imaš izvesnog iskustva i verujem da će ti sve ovo biti lako razumljivo.

Pozdrav drugar i dugo, dugo da trošiš buduću penziju,
Macola

P.S.

Na šemi piše da sekundar ide 2.7 x primar. To je greška jer sam utripovao da ti treba 130V, pa posle videh da je 120V...
Za dodatna pitanja stojim ti na raspolaganju, osim što verovatno ne mogu odgovoriti u ekspresnom roku.

P.P.S.

Zaboravio sam reći da je pametno koristiti mosfet za 200V napona jer tako možeš jednom diodom rešiti njegov siguran klamp, umesto složenog RCD snubber. Prednost je i u tome što ti daje slobodu da sekundar ne mora biti super tesno spregnut jer u ovom slučaju će se višak energije preliti u izlaz, čim se povećava stepen korisnosti. Dakle 2 u 1, samo mosfet za 200V i onu klamp D2 kao na šemi.
Sviđa mi se1
Re: Boost ili flyback ? 15.11.2022. u 17:07 · pre 48 meseci #20
Zaboravih još jednu bitnu stvar:

LED reflektore nije pametno napajati naponskim izvorom jer su LED jako temperaturno zavisne (NTC), kao i sve ostale diode osim SiC(koje su PTC).
To pak znači da će toplije LED trošiti više struje, što će ih dodatno zagrejati, onda još više struje, više toplote...
Vrlo nezgodan kumulativni efekat.
Iz tog razloga je daleko bolje napraviti strujni izvor, odnosno napajanje konstantnom strujom, a napon samo ograničiti na nominalni u slučaju kidanja niza LED (da bi boost pretvarač lagodno preživeo otkazivanje LED niza).

Jednim vrlo jednostavnim potezom, pomenuti boost sa sekundarom (flajbek), možeš prepraviti i u strujni izvor.

Priložena šema će ti reći više o tome, a ja ću i dodatno opisati.

NFB razdelnik napona se uobičajeno sastoji od dva otpornika: nazovimo ih R1 i R2, gde njihov srednji kraj ide u NFB SMPS kontrolera, čim formira negativnu povratnu vezu i održava tim izlazni napon konstantnim.

Kod ove konfiguracije pretvarača taj razdelnik može dobiti ispod donjeg otpornika i shunt ka masi R3, kroz koji će teći kompletna struja LED niza, i na taj način uneti struju kao primarnu NFB dok LED rade, a kad ne rade onda je NFB po naponu.
Veličina shunt optornika jako zavisi od mnogih faktora: koji SMPS kontroler u pitanju, koliki je referentni napon u njemu, koliko je pojačanje NFB, i td. i td.

U tvom slučaju je lakše odrediti ga prostim eksperimentom - menjajući mu veličinu počev od nekoliko oma pa na dole, sve dok ne namestiš tebi potrebnu struju, koja će biti konstantna.
Gornji otpornik R1 u razdelniku treba podesiti na malo viši napon od uobičajenog radnog (par volti preko), kao zaštitnu meru kad pregori LED niz.
Shunt namestiš za priključenim nizom LED, gornji otpornik sa otkačenim nizom LED i to je to.
Odgovori
Prijavite se da biste odgovorili u ovoj temi.PrijavaRegistracija

Premeštanje teme