Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Programabilni latch

[es] :: Elektronika :: Programabilni latch

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 7174 | Odgovora: 102 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch05.09.2019. u 17:21 - pre 55 meseci
Aha ok drugar.

Bežim odavde da više ne tresem kavez van teme. Predugo sam filozofirao ovde :-)
 
Odgovor na temu

DSL
Sweden

Član broj: 47290
Poruke: 1874
*.bredband.comhem.se.



+162 Profil

icon Re: Programabilni latch05.09.2019. u 18:49 - pre 55 meseci
Ne beži nigde. Možeš jedino ako ideš da pišeš knjigu!
Temu sam ja pokrenuo, dobio lepe i korisne sugestije i nemam problema sa filozofiranjem ovde...

Stavise, sledi par novih klupcica za igranje ovih dana...
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.ptt.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch05.09.2019. u 20:35 - pre 55 meseci
No problemo - što bi rekao Arnold "Šrafciger" :-)
 
Odgovor na temu

Living Light

Član broj: 331540
Poruke: 6709



+1156 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 06:21 - pre 55 meseci
Citat:
macolakg:Internet - nema. Knjige - juriš iz inostranstva.

U prilog tome:



Iz takvih knjiga se učilo...
Toliko mnogo knjiga, toliko malo vremena...
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 09:30 - pre 55 meseci
Lako je tebi kad znaš mađarski :-)
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 10:32 - pre 55 meseci
Pošto već pričasmo o nekim protektorima i slično i upotrebi MCU, gde je akcenat na ekstremnoj pouzdanosti...

Postoji neki broj metoda za veliko povećanje pouzdanosti kod upotrebe MCU, gde se očekuje visoka šansa obaranja ili zaglavljivanja MCU, poreklom od iznenadnih elektromagnetskih smetnji, zračenja i slično.
Tim metodama se postiže maksimalna redudancija sistema i uspešna popravka defektnih stanja.

Jedna od takvih metoda, koja se rado koristi u militariji, je da čitav jedan programski ciklus izgleda ovako otprilike:
Eksterna hardverska analogna :-) naprava nadgleda vreme jednog programskog skena, nešto poput NE555 ili sličnih jednostavnih tajmerskih naprava.
Ako ta jedinica resetuje MCU, to se beleži kao greška, sa parametrima te greške, potom jedinica resetuje MCU i sebe. Ako MCU prvi resetuje tu jedinicu, onda je sve normalno i ide se od početka.
MCU je opremljen eksternom nenarušivom memorijom, ranije nekog RAM sa baterijom, danas memorijom tipa FRAM ili sličnom koja može raditi istom brzinom kao i MCU i ima ogroman broj upisa bez defekta (tipično 10exp14 kod modernih FRAM)...
Za neke namene se koriste metode i komponente visoke imunosti na radijaciju.

Naravno, kod se piše tako da ima sposobnost oporavka od neuspešnog programskog skena, urađeno kao algoritam popravke u glavnom kodu.
MCU uvek kreće iz stanja reseta i ako je sve u redu, obavi jedan programski sken, pakuje mikrodetalje u eksternu mem, odlazi u reset, potom se budi, pokupi prethodna stanja iz eksterne mem, počisti eventualne greške i obavi jedan sken, opet reset i tako u krug.
Ako nešto nije u redu, eksterni dekoder detektuje mesto u programu gde je narušena normalnost, hw_wdt istekne i resetuje MCU i pokuša se ponovo sa ispravkom grešaka.
Eksterne naprave za nadgledanje, jedna ili više memorija okolo, dodatni MCU i slično, nude uspešan rad u okruženju namernog ili slučajnog ometanja normalnog rada.
Zaustavljanje, zaglavljivanje, reset ili pogrešan skok PCL uvek završavaju resetom i sve se uglavnom da naknadno popraviti u sledećem programskom ciklusu koji može biti veoma kratak. Greška koja se može dogoditi uglavnom potraje koliko i vreme jednog programskog skena i ako taj sken nema mnogo linija koda to može biti izraženo mikrosekundama.
Takve greške se daju lako popraviti i pošto potraju jako kratko ne nanose veliku štetu normalnom toku događaja.
Naravno, samo izvršenje događaja hardverski može biti napravljeno da ima obaveznu potvrdu od nekoliko programskih skenova sa verovatnoćom od >xx%, ili abort.

Ovo bi bio neki vrlo pojednostavljen pseudo kod takve naprave, sa najradikalnijim pristupom kontrole od linije do linije:

Code:

       buđenje po sopstvenom ili resetu iz hw naprave, ako si "živ";
       pokupi sva prethodna statusna stanja i greške iz eksternih mem i eksternog dekodera grešaka, ako si "živ";
       obradi prethodne neuspehe i popravi-izmeni naredni sken, ako si "živ";
       uradi jednu programsku liniju i pošalji njen redni broj, kao i statusna stanja u eksternu memoriju, ako si "živ";
       pokupi sva prethodna statusna stanja i moguće greške greške iz eksterne mem, ako si "živ";
       uradi sledeću programsku liniju i pošalji sve potrebno u eksternu mem, ako si "živ";
       pokupi sva prethodna statusna stanja i greške iz eksterne mem, ako si "živ";
       ....
       .....
       ......
       uradi poslednju programsku liniju, pošalji potrebno u eksternu mem, ako si "živ";
       resetuj hw_wdt, resetuj sebe, ako si "živ";
       ili budi privremeno "mrtav" dok te ne opali hw_wdt i "oživi" opet;



To je jedna od metoda kojom se na primer mogu voditi "pametna" oružja i oruđa u uslovima maksimalnog ometanja ili raditi vitalne kontrole na letećim spravama i slično.
Svakako da se za takve poslove mogu koristiti i ulančani višestruki sistemi, ali samo na takav način da "smrt" jednog sistema nikako ne blokira izvršenje ostalih, što se uvek svodi na vrlo pametan analogni hardver :-).
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 10:37 - pre 55 meseci
Pretpostavljam da ovo prethodno može dati poneku ideju ljudima koji imaju potrebe za dobrom redudancijom sistema...
 
Odgovor na temu

avlijas.sladjan
Sladjan Avlijas
Senior Developer
Freund Elektronika
Sarajevo

Član broj: 337181
Poruke: 63
*.static.telemach.ba.

Sajt: freund.ba


+2 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 12:50 - pre 55 meseci
Ma vecini vjerovatno ne treba tolika pouzdanost, a i MCU su danas skoro pa neunistivi. Svaki procesor u sebi ima bar jedan WDG i mogucnost reseta na propad napona, tako da samo sto ga ne stavljaju u mixere. Ja sam AVR mucio raznim sokovima, i sem sto mu spalim izlaz jezgro radi kao da se nije nista desilo :D

Vec evo jedne problematike, kad je vec tema zatvorena, a malo je povezana za ovu tematiku nova/stara vremena. Radi se o tome da se neke stare sprave pokusaju osposobiti, i recimo zamjeniti Z80 (6502 ili slican procesor) sa novim, ali radjenim u danasnjoj tehnici (ili na fpga). I sve bude ok, procesor isti, nivoi naponski isti, instrukcije, ali ploca nece ni da krene. I sta mislite sta je razlog? U razlogu se krije zasto je danas mnogo teze biti inzinjer nego prije 15-20 godine, jer eto pogledajte digitalne ploce tada i sada. Da vecinom ove ploce danas prorade, bar ako su jednostavne, ali eto ako ima malo vise stvari postoje problemi koji prije malo ko u obzir (sem mozda Jim Williams i kompanije, ali daleko je to od nas).
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.dynamic.isp.telekom.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 16:05 - pre 55 meseci
Pa Slađane,

Članu @DSL je upravo trebala protekcija za nešto što jezivo košta i radi sa enormnim snagama.
To nisu baterije na stolu ili nešto sa sličicama što može raditi, ili ne, sa beznačajnom štetom.
Radi se o nekoliko stotina kiloevra i o mnogo megavata. Nešto sam informisan o tome, a ako ti kažem šta je moraću posle da te ubijem :-).

To da je AVR ili ARM pouzdaniji od 6502 ili Z80 jednostavno nije tačno.
Previše sam toga video u praksi i u vrlo teškim okruženjima da bi ti, mladi čoveče, mogao da mi promeniš mišljenje, ili činjenice koje su korpus delikti. Činjenice su tek nepromenljive jer postoje.
Padaju i jedni i drugi podjednako, ali moram priznati da za 35 godina još ne videh spontano pregoreli 6502.
Po meni je to jedan od najpouzdanijih procesora koje sam video u višedecenijskoj praksi.
Kada se dohvatiš teže industrije onda možeš komentarisati da li nešto može da zabaguje ili ne.

Drugo, to što danas svaki bolji komad ima nezavisni RC hw watchdog (kod ARM na primer IWDG) i može da resetuje MCU, ni malo ne pomaže ako se recimo nešto sa potiskom od 500 tona kreće metar u sekundi i treba da stane na nekoj poziciji, a ako promaši pokrca sve živo iza ili možda ugrozi ljude.

Sa ARM ili sa 6502, sa deset 32bit jezgara ili sa jednim 8bit jezgrom, sve jedno, mora se znati postupak pri ekcesnim situacijama i on se ne razlikuje bitno, tj. beznačajno malo zavisi od snage i gustine integracije nekog procesora.
To je stvar procedure posle takvog reseta, u čemu god napisana.

I ne zaboravi da sam ARM, NXP LPC2136 prvi put implementirao u industrijsko okruženje 2005. godine, te jako dobro znam o čemu pričam, a znam i o tome što ti pričaš...

Kažeš probao si svašta da radiš AVR-u i po tebi je on vrlo "žilava zverka". To se sasvim lako da proveriti mladiću.

Evo predlažem ti kratak i veoma jevtin eksperiment koji će za trenutak spustiti tvoje snove o robusnosti bilo kog MCU, direktno sa plafona na zemlju.

Posle ćeš već malo drugačije razmišljati o tome što sam pisao, jer ne pišem da bih skupljao neke glupe virtuelne poene koji ničemu ne služe, već da prosledim dalje svoje iskustvo i saznanja, kao što je već red, ako imaš toga na zalihama.

Znanje je sasvim beskorisno ako se ne primeni ili prenese drugima. Samo po sebi je sasvim bezvredno bez te dve kategorije.

Evo ti prostog eksperimenta:

Kupi (ili nađi polovan) jedan običan kontaktor sa špulnom na 230Vac, nemoj mu staviti nikakvo prigušenje, nikakav RC član niti varistor preko špulne.
Samo ga stavi na isti sto gde "boravi" tvoj "ljubjleni" AVR (sve je to slično, ma ko ga pravio, bez favorizacije bilo kog proizvođača MCU).
Poveži kontaktor običnim kablom i običnim prekidačem ka mreži i nekoliko desetina puta uključi i isključi dok tvoj AVR nešto pametno radi.
Kontaktor može biti samo na istom stolu sa tvojim AVR, bez ikakvog žičanog kontakta sa instalacijom AVR, i videćeš kako AVR pada dok si rekao keks.

Može i još strašniji test, da isti kontaktor vežeš preko sopstvenog mirnog kontakta, poput toga kako se vezuje elektromagnetsko zvonce na ulaznim vratima stana.
Onda kontaktor zuji i trči po stolu sa relativno kratkim životnim vekom (par desetina radnih sati), ali i predugim za potreban test, jer je dovoljno po par sekundi po testu. Tester potraje za mnogo napravljenih sklopova.

Uradi to pa se javi opet.

Kada ti AVR, ARM, PIC, Z80, 6502, ili ma koji drugi, ostane u radnom stanju na stolu gde radi taj eksperiment, častim te jednim opasnim ručkom u najskupljem restoranu u našem regionu.

U industrijskom okruženju je na stotine takvih kontaktora neposredno blizu kontrolerima koji sadrže razne MCU, od najstarijih do najmodernijih, i svi se zabodu kao ekser ako se ne preduzmu mere supresovanja smetnji.
Od Omrona, preko Simatika, pa do Šnajdera ili šta god, pa da ga je NASA pravila, svi padaju samo tako!

Sve te stvarčice divno rade na stolu kod kuće, ali se jako dobro može proveriti robusnost onim testom koji sam pomenuo, posebno onim drugim...
Kad to nastavi da radi normalno pri onom drugom testu, to ne da je robusna mašina nego si sastavio pravu "zverčinu".

Pozdrav,
Macola

P.S.

Sa zadovoljstvom čekam rezultate testa jer sam onda siguran da sam naučio nečemu korisnom još jednog člana.
 
Odgovor na temu

avlijas.sladjan
Sladjan Avlijas
Senior Developer
Freund Elektronika
Sarajevo

Član broj: 337181
Poruke: 63
188.124.222.*

Sajt: freund.ba


+2 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 16:47 - pre 55 meseci
Ma sve je to matematika, ako dobro isprojektujes mozes staviti ARM i iza nuklarnog reaktora, a daleko smo inace bi ja castio pivom da se malo ispricamo, nebi trazio rucak poslije uspjesnog testa, ali naravno sa plocom koju ja napravim, a ne da u vazduhu zalemim avr i onako na licne zakacim diodu :D. Ma vecina pridje tim stvarima malo sa majstorskog gledista, ono niko ne voli da racuna. Znam ja zaglaviti svaki procesor, na 100 nacina, ali to nije poenta.

Inace moje pitanje je islo u malo drugacijem smjeru, zasto z80 koji bi danas napravio recimo u ST tehnologiji (na istom jezgru koristeci slicne tranzistore/mosfete), nebi mogao da radi na ploci (ne mora da znaci ali postoji velika sansa), koju je neko konstruisao prije 15-20 godina? Ovo je veoma bitno pitanje i pokazuje kako je danas razviti neku plocu, a kako je bilo to prije :D
 
Odgovor na temu

ZAS011
Uzgajivač šargarepe izakuće
Vanuatu

Član broj: 288510
Poruke: 4542

ICQ: 8713400
Sajt: www.justfuckinggoogleit.c..


+529 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 19:21 - pre 55 meseci
Slađane, nije poenta u tehnologijama izrade kontrolera/procesora, poenta je iste zaštiti od smetnji. I najobičniji rele, koji može da bude galvanski odvojen od kontrolera, ume da isti zabode "na dobro jutro". Pište kojekakvi po forumima samo tako. Sledeće, CNC plazma rezači ili mašine sa obradnim motorima pogonjenim preko frekventnih regulatora takođe umeju da "pobudale" kada plazma gorionik propali, .....
Možeš ti sam kontroler i u pleKanu kutijicu da turiš, da mu samo nigice vire, pa da ga opet zabodeš relejčekom.
Borma sa smetnjama je veoma kompleksna i dugotrajna.

Ne oslanjati se samo na HwWDT kontrolera, i on zna da zabode. Što je već napisao Macola, kompleksan pristup držanja kontrolera "zivog i budnog" je neophodan u industrijskom okruženju.
--
Make no mistake between my personality and my attitude.
My personality is who I am.
My attitude depends on who you are.
 
Odgovor na temu

avlijas.sladjan
Sladjan Avlijas
Senior Developer
Freund Elektronika
Sarajevo

Član broj: 337181
Poruke: 63
188.124.222.*

Sajt: freund.ba


+2 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 20:52 - pre 55 meseci
Ma moja primjedba je bila prvobitno samo na pretjeranu rjec analogna elektronika, kao da su druga rjesenja inferiornija. Sto se tice mene postoji samo dobro i lose rjesenje, nebitno u kojoj tehnici se radi. Postoje rjesenja koja su moguca, isplativa, jer ja ciljam na proizvodnju, jer nesta sto ce se napraviti samo u par primjeraka, od komponenti iz starih rezervi (kojih vjerovatno ne mozes nigdje naruciti tj. napraviti pravu proizvodnju) ne spada u to.
A ovo sa procesorom je trebalo da objasni neke komplikacije danasnjeg dizajna, koje uopste nisu postojale prije, u digitalnoj (vremenu z80 6502), a naravno ni u analognoj elektronici. Ne znam da li je iko od vas mjerio "rise time" z80 procesora, i recimo stm32 procesora. Ko jeste, a zna malo teorije o vodovima, sigurno ce primjetiti da "stare" ploce su samo jedna velika antena, i da rade samo zato sto se posrecilo da tehnika kola koju koriste ne moze proizvesti strme ivice. Ako stavite osciloskop na jednu takvu plocu vidjecete veoma jake signale kapacitivno i induktivno spregnute od drugih linija. Hocu da kazem, da je to danas je nedopustivo, i vjerovatno kad bi tako projektovali uredjaj dobio bi otkaz, a prije 20 godinu to je bilo vrh tehnike. Hocu da kazem da danas postoje neke druge komplikacije u elektronici, koje su isto tako zeznute a koe prije nisu ni postojale. A ovo sa sumovima i smetnjama ostaje, tj danas imas i stare i nove probleme.
I da dodam, ja danas kad razvijam plocicu ne mogu nista zalemiti kao prije (na matadorci), treba mi oko sokolovo da zalemim ldo ili dc-dc pretvaraca sa parsmd komponenti, tj. nema vise igranja kao prije. I sve ide mnogo brzim tempom, nema vise projektnih timova, vec danas crtam semu, sutra programiram embedded, prekosutra vec gledas json objekte prema web interfaces-u i pises backend. Ovo bi prije 20 godina radilo 5 timova, ali danas dok je kineske konkurencije o 5 timova mozes samo da sanjas :D

A sto se tice sumova i smetnji to je druga stvar, ja se nisam ni dotakao te teme. Uglavnom vidim objasnjenje kako nesta moze ili ne moze na MCU, ali to nek ostane za ispitivanje :D. Ja isto tako ne tvrdim da li ce nesta stati ili ne stati, ali mogu potvrditi da se svasta moze uraditi ako se dobro isprojektuje.
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.ptt.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch06.09.2019. u 23:17 - pre 55 meseci
Citat:

Ma moja primjedba je bila prvobitno samo na pretjeranu rjec analogna elektronika, kao da su druga rjesenja inferiornija.

... i da rade samo zato sto se posrecilo da tehnika kola koju koriste ne moze proizvesti strme ivice...


Heh dragi mladi kolega. Kažeš preterano analogno. Kažeš da je negde pomenuto da su MCU rešenja inferiorna.

Nigde to nije pomenuto, nego sam samo natenane raskrstio gde je optimalnije staviti MCU a gde to nije najpametnija opcija.

Moj argumenti za takav tip ugentne zaštite su sasvim jednostavni:
-MCU se presporo budi za urgentu zaštitu, bez PLL se oscilator tipično stabilizuje za nekoliko milisekundi, sa PLL za nekoliko desetina milisekundi.
Za to vreme će izgoreti čak i trafostanica koja pokreće tih mnogo megavata koji su štićeni... Traženo je odmah maskirano vreme od samo 250nS.
-MCU je podložan padu sistema i sporo se oporavlja od tog čak i u slučaju vrlo redudantno napisanog sw.
Što se opet svodi na isparavanje tog sistema sa megavatima, dok se MCU ponovo "seti" đe je ba zapelo.

Moj sklop kako stoji može biti spreman za manje od 100nS, sa niskofrekventnim tranzistorima koji su upotrebljeni, jer nije bilo potrebe za bržim pošto ulaze u deo tih početnih (maskiranih) 250nS koje se ignorišu.
Da je bilo potrebe upotrebio bih RF tranzistore i imao spremnost bržu od JEDNE tranzicije tvog AVR.
Sklop je ultra jevtin. ultra jednostavan i ultra pouzdan, i malo prostora zauzima.
To su moji argumenti za "analogno preterivanje" oko tog slučaja.

Pre bih ja mogao imati primedbu oko "digitalnog preterivanja", bez obzira što pretežno jedem hleb upravo od MCU i digitalije, samo što ne guram to tamo gde ne sme da se gura, već tamo gde je optimalno :-)
Evo opet argumenata oko digitalnog preterivanja.

Ovo je drugi post u temi:
Citat:

Možda neki clock + brojač
Na pojavu impulsa clock vrti brojač i u zavisnosti koliko vama odgovara da brojač izvrti, aktivira neki izlaz sa latch.
Ako je impuls kraci od tog vremena, sve se resetuje pa ide od nule.


Ovo je treći:
Citat:

Ovo bih elegantno mogao rešiti sa nekim MCu da je nešto sporije ali malo prebrzi zahtevi za igranku. Jedino FPGA može da parira ovome samo sto sam ja za to čoban.
Ima više ideja da se ovo realizuje sa logičkim kolima ali tražim neko elegantnije all-in-one rešenje, alo nekom padne na pamet...
I ova tvoja ideja mi je na spisku...


Ovo je čatvrti:
Citat:

Pedja, je li ovo Proteus?
Koliko je jednostavno simulirati ova kola u Proteusu?
Imam jednu ideju sa D FF i nekim generatorom impulsa promenjive freq sa kojim bih definisao širinu prozora u kome se skida uzorak za latch...


Ovo je šesti:
Citat:

Ima tu dosta rjesenje, treba se igrati. Sad ne znam koji MCU koristis, ali recimo ako je kakav ARM, to bi se moglo izvesti mozda i softverski ili ako nista u kombiniaciji sa jos necim. Evo recimo jedno od rjesenja iz glave, da ima sto manje komponenti je RC filter na interrupt pin (da okine na rastucu ivicu). Sad ne znam koliko su ti cesti impulsi, jer moralo bi se raditi i praznjenje kondezatora ili jos neka fora ako ima malo pauze. Uglavnom mislim da se sa par komponenti i interruptom MCU-a moze ovo uraditi (racuna da imate vec MCU, ono logicno mi je). A sad istu foru mozes uraditi i sa logikom, tj flip-flop-om.


Ovo je osmi:
Citat:

Razmisljao si na temu monostabil podesen na tih 250ns ( tu se moze staviti i dip swich i trimer i kojesta).
Kad se zavrsi monostabil pogledas i ako imas impuls jos uvijek eto situacije za lec.
sad sta ces odabrati za MS ne znam, ali iza ti treba malo logike.


Ovo je deveti:
Citat:

Jesam, to je bila jedna od prvih ideja.
Vecina cipova ima RC elemente za definisanje vremena monostabila i ne izvukoh neki koji moze dati lepih 250ns a da je to vreme dodatno lako podesivo, makar i u nekim krupnijim inkrementima (ipak imamo par mikrosekundi za ukupnu rekaciju).
AKo imas neki cip da ti pada na pamet, slobodno istresi.... :)


Ovo je deseti:
Citat:

Napravi klok + brojač koji će zapravo meriti dužinu impulsa. Pojavom impulsa počinje da broji od nule, a završetkom impulsa se resetuje.
Vrednost brojača dovedi na 8-bitni komparator (SN74ALS520) na ulaze P0-P7.
Na ulaze Q0-Q8 postavi graničnu vrednost tj. vrenost koju brojač treba da dostigne da bi signalizirao dogadjaj odnosno inicijalzovao latch.
Kada vrednost (stanje) na ulazima P bude jednaka vrednosti na ulazima Q dobije se impuls na izlazu i na njega treba reagovati.
U fazi razvoja je možda najbolje mikrokontrolerom zadavati to stanje, interaptom reagovati na impuls - označiti događaj i eventualno blokirati dalji rad komparatora.
Upotrebom kloka veće frekfencije i recimo 10-bitnog komparatora (74LS460) može se postići veća preciznost podešavanja.


Iiii... U jedanestom postu...
Se pojavljuje jedan magarac koji "preteruje" sa analogno :-)
Sa cela DVA tnazistora od po 5 centi koja glatko i potpuno rešavaju baš taj problem i to na dva moguća načina, tj. dve opcije iste naprave sa blagom rekombinacijom elemenata.
Jedna opcija ima instant monitoring i latch.
Druga samo latch.
Obe pouzdane kao smrt sama, u najmanju ruku već zbog malog broja spojeva i komponenti, što se prilično slaže sa minimalnom verovatnoćom događaja u odnosu na sklop koji ima samo jednu komponentu ili lem više od toga...
Osim toga se i pakuje na prostor manji od na primer LQFP48.
Spreman je urgentno pre bilo kog MCU jer dok ti se stabilizije oscilator već može proći voz...

I tako dođosmo do preterivanja oko "analogno".
Stvarno sam preterao i sa trošenjem hw resursa i sa programerskim satima za taj sklop :-)

------------------------------------------------
Lepo je sve to što pričaš o tranzicijama od reda par nano sekundi kod novih naprava i o načinu projektovanja pcb (za koje usput koristiš sw za tu temu a ne računaš ručno rute).

Potsetiću te da je radar izmišljen u toku Drugog Svetskog rata, u Britaniji, i da ta tehnologija podrazumeva nanosekunde i sve što pripada takvoj priči.
Naravno, možeš već zamisliti koliko je to unapređeno u potonjih svega par decenija, tj. do šezdesetih prošlog veka,
jer ljudi kad nađu nešto novo vole da se igraju tim kao deca.
Tada su već operisali sa delovima nanosekunde i sve to računali RUČNO.

Na temeljima tih znanja sada funkcionišu ti softveri koje koristš i koji manipulišu pcb u cilju minimizovanja refleksija i ujednačavanja latencija.
Samo je pokupljen krvav rad entuzijasta i velikana i strpan u simulacioni softver koji objedinjuje jednu veliku bazu predznanja i vama jako ubrzava posao i smanjuje muke.
Sasvim srazmerno današnjem tempu događaja. I tako treba da bude.

Što se tiče neuspešnog rada nekog STM sa ivicom od 5nS, na ploči od Z80, nisam se do ovog trenutka bavio tim pitanjem, čak ga nisam ni detektovao kao pitanje, jer nije bilo vezano za uski deo teme. Malo sam se vratio nazad pa našao.
Pa sasvim je normalno da projektant treba da bude svestan da se ne puca na komarca topom i da tada ljudi nisu imali potrebe da troše mnogo sati za pravljenje spejs šatla za ivicu reda 100-300nS.
To je bilo dovoljno za tada i ništa od toga ne radi "slučajno" već sasvim namerno i decenijama uporno.
Inače, 6502 je "skinut" sa programa vođenih projektila i "pušten" u civilni sektor, jer je smućkan brži od njega...
Usputna info.

2004. kada sam sam ukrstio Alterin FPGA kao moćan IO ekspander, sa PIC16F, morao sam pažljivo terminisati vodove zbog Alterinih 5nS ivice.
To je podrazumevan potez onom ko zna šta radi, posebno hardverašima.
Imao sam tada vrlo inventivnog ortaka koji je "jeo" FPGA za doručak i koji je bio SW a ja HW koji podržava rad sa tim zvečkama.
Sve je to dežavi dragi kolega...

Niste vi momci izmislili nikakve nanosekunde i projektovanja vodova za tu brzinu rada.
To je se dogodilo mnogo pre nego što smo i ti i ja bili u planu, samo nije bilo spakovano u simulacione sw.
Sada se to približava radarskoj tehnologiji i normalan je sled napretka.

I opet ponavljam, uglavnom jedem hleb od STM32 a vrlo malo od "analognog".

Pozdrav,
Macola

P.S.

I uradi brate taj test sa kontaktorom, da ne donosiš zaključke napamet tek na osnovi pretpostavki.




[Ovu poruku je menjao macolakg dana 07.09.2019. u 00:31 GMT+1]
 
Odgovor na temu

DSL
Sweden

Član broj: 47290
Poruke: 1874
*.bredband.comhem.se.



+162 Profil

icon Re: Programabilni latch07.09.2019. u 10:11 - pre 55 meseci
Hi guys,

Moram reci da mi je jako drago sto se ovakva "provokacija" "primila" i sto se nadje neko sa dosta iskustva a da ima volje i pre svega vremena da plasira ovde svoje vidjenje stvari. Jos bolje kad nema neki tvrdolinijaski stav nego uvažava dobre osobine oba sveta. Takodje, drago mi je sto se prica nije pretocila u svadju nego u ukrstanje argumenata.

Ono sto mi je zaista zao je sto se ovako iskoristen trud ne ulozi i u drugim temama. Svestan sam da to zavisi i od onih koji treba pazljivo da čitaju i slušaju. Dzaba onda zarezi na koje Macola obraca paznju ako neko ne konstatuje ni recenicni smisao.

Ono sto je mene iskustvo naucilo je da u sistemu koji imate ispred sebe obicno najskuplja komponenta glumi osigurac. Najsofisticiraniji deo je obicno i namontiran na zilet...duni malo u njega i ode Vinca u vazduh.

Svo iskustvo koje godinama nabacate ode u vetar ako napravite nesmotrenu gresku ili neobazrivoscu ubijete stvar koja kosta vise nego sto cete u zivotu zaraditi.

 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.ptt.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch07.09.2019. u 13:13 - pre 55 meseci
@DSL,

Nema ovde nikakvog razloga za svađu i priča je bila konstruktivna obostrano.

Nemam ni malo sumnje da je Slađan odličan inženjer i da dobro projektuje mnoge stvari, šta više jako verujem u njegov kvalitet, ovako na daljinu, jer ljudi koji su borci ne mogu tek tako loše raditi to što rade.

Stoji i čijenica da je današnji tempo takav da prinudi projektante da implementiraju "sirov" i nedovoljno ispitan proizvod, jer konkurencija se ne šali i ne čeka.
Praktično na pola razvoja nešto već nužno postaje radni prototip, smišlja se proizvodnja serije i to već plasira na tržište, pre nego što je se pošteno "rodilo".

Osim toga, obuka projektantskog kadra je takva da se u učenju prinudno mora preskakati po nekoliko stepenica, gde se pogube neke važne sitnice.
Jednostavno, vreme se ne može komprimovati bez obzira na "vek informacija" i svu tehnologiju koja prati to.

Čovečanstvo je upalo u preduboku zabludu da im umne sposobnosti rastu srazmerno napretku tehnologije :-)
Na žalost, u pitanju je opaka i fatalna zabluda!
Telefon je za deceniju postao "pametniji" na peti stepen, dok ljudski um maltene nije mrdnuo sa te tačke.
Mentalne sposobnosti su samo malo bolje nego u srednjem veku, moralne i duhovne takođe, jedino je količina informacija nenormalno porasla, dezinformacija još više, ali mogućnost obrade istih nesrazmerno lošije.

Power Piont prezentacija u fleševima nauči nekog kako da zakuca ekser, ili YouTube "obrazovna institucija" :-), ali kada se prvi put prebije prst čekićem ili iskrivi ekser, tek onda se shvati da obrazovanje u skokovitim "fleševima" nije dovoljno...

Nekada je se imalo vremena za postupnost i budući stručnjaci su polazili od metle i pranja delova, da im osete oblik miris i ukus.
Količina mikro detalja koji se natalože u takvom iskustvu je imponzantna i neprocenjivo korisna.

Danas je količina dostupnih informacija, kojima smo bombardovani, prosto neverovatna, ali količina beskorisnih info i dezinformacija još neverovatnija.

Gospodo elektroničari, odnos signal-šum, u današnjem svetu informacija, je neuporedivo lošiji nego ikada, što govori o ukupnom kvalitetu korisnog signala!
Čak i muzika snimana 80. je imala odnos dinamike (DR) reda 12-20, danas je muzika komprimovana na DR 3-6 (pogledati štivo: Loudness War).
Sve ostalo je poprimilo sličan oblik: tok života, rat, mir, ljubav, mržnja, pa i informacije.

Toliko je tempo ubrzan, zahvaljući softveru i mogućnostima naknadne i daljinske ispravke grešaka, da se greške često provuku i ka oblastima gde mogu biti jako opasne posledice istih, sa potajnom nadom da će se stvari ispravljati "u hodu" i nadom "neće valjda baš sada i ne baš mene (ili nas)".

A zašto ne bi baš sada i baš tebe? Zašto bi bilo šta moralo biti izuzetak?
Pojedinac je u svom mikro svetu okrenut ka sebi, duboko izolovan od ostalih bića i pored neverovatnih mogućnosti kontakta kao nikad do sada, samozaljubljen (narcisoidan) je i smatra se izuzetkom iz pravila i onda BUM!
Baš njega i baš sada!

Imamo vrlo svež primer sa novim Boingovim avionom na primer, ili prethodnih godina sa airbagovima nekih vrlo poznatih automobilskih marki.
Takođe je pre neku godinu, upravo iz Švedske u kojoj boraviš, bila vraćena ogromna serija novih Tojota zbog sw greške, gde u vožnji sw kontrolisan "gas" zaglavi na 3000RPM i tu ostane, radili vi šta god, osim da "ugasite" motor.
I tako dalje i tako dalje... Primera ima bezbroj.

Na nekim mestima to košta gomilu života, na nekim drugim mestima gomilu novca, što je indirektno plaćeno opet nekim utrošenim zdravljem i životima...

Ranije je stepen kvaliteta i sigurnosti imao uobičajene tri klase: visoku, srednju i nisku klasu, poput prividnih klasa i kasti u ljudskom društvu.
Naravno, svi vidimo da srednja klasa nestaje, skoro u potpunosti, ali je se to zarazno prenelo i na tehniku.

Ostala je rupa, prazan prostor u srednjoj kategoriji i ljudskih klasa i tehničkih klasa.

Otale su samo dve, visoka i niska.
Svakako da dolazi do spontanog povremenog mešanja, na oko nedodirljivih klasa.
I ranije je naravno dolazilo do povremenog prelaska iz više u srednju iz srednje u visoku ili obrnuto, ali sa neminovnim prolaskom kroz tu srednju zaštitnu.
Skoro da nije bilo moguće "skočiti" iz niske u visoku direktno, ni u društvu ni u tehnici.
Srednji nivo je bio svojevrsna zaštitna barijera između marginalnih zona.

E, sad je već nestala ta zaštitna barijera, srednja kategorija, koja je sprečavala direktan prodor i razmenu između marginalnih klasa i u društvu i u tehnici.
U tehnici visoke kategorije se često potkradu greške iz najniže kategorije, i u najnižoj kategoriji se pojavljuju vrhunski detalji iz visoke...
Posledice su često vrlo očigledne i svu tu zamrljanu smešu gledamo sopstvenim očima svakog dana...

Inženjeri današnjice, pritisnuti stiskom od poslodavaca, jačim nego što steže Boa Constrictor, ne stižu oslobođenim umom da misle, uključe se u strahovito složene sisteme i metode i onda često previde one sasvim jednostavne sitnice koje mogu spasti stvari.
Jednostavno "preuče" ili što bi klinci rekli "pređu igricu", pod prisilom smrtonosnog stiska oko vrata.

To je jako slično pojavi gde vrhunski električar "kopa" po nekom ormanu pola sata pa se tek onda uhvati za neki od osigurača, za koji se inače laik prvo uhvati :-), i ispostavi se da je bio upravo osigurač...
Čovek se savim lako duboko zakopa u složeno posmatranje stvari i lako od drveta ne može videti šumu.

Vremenom se može naučiti jedan vrlo poseban način posmatranja stvari, gde se uvežba sposobnost "svičovanja" ugla posmatranja i nivoa složenosti pristupa.
Poput kamere koja slika istu stvar iz mnogo uglova za kratko vreme, iz nekih fotki oduzme boju i slične pretrpane detalje, pa se onda odabere najpovoljnija fotka za dati predmet.
Taj način se brže uči kada projektant ima više "opekotina" od grešaka, tj. kako vreme prolazi i taloži se iskustvo, jer nepogrešivih nema.
Jednostavno, raste kombinatorika ukoliko se ne prestane sa vežbanjem iste... I to se mora neprestano vežbati.

Evo već godinama pišem po ovom forumu.
Neke ljude iritiram, neki me mrze, neki vole, neki respektuju i mislim da je to sve samo njihova stvar.

Iz nekog dubokog ugla svesti, nametnut mi je zadatak da demonstriram drugačiji pristup i drugačije uglove posmatranja iste stvari, u cilju pouke i prenošenja te teško stečene metode, na koju potroših čitavo detinjstvo i do sada život.

To ovde ponekad radim, sasvim besplatno, i ko ume uhvatiti koristi od toga neka uhvati.
Rešenja koja ponudim su sitna prolazna i transparentna stvar. Manje je bitno konkretno rešenje.
Pravi ključ je u metodi, načinu pristupa i dželatske efikasnosti dejstva.

Pozdrav svima,
Macola

P.S.

Još onog momenta, kada je se pre koju deceniju, na globalnom nivou, termin "ljudska radna snaga" pretvorio u termin "ljudski resursi", meni je bila kristalno jasna i predvidiva budućnost čovečanstva po raznim pitanjima...

Neko je već negde rekao: "svet koji poznajem polako nestaje."
 
Odgovor na temu

DSL
Sweden

Član broj: 47290
Poruke: 1874
*.bredband.comhem.se.



+162 Profil

icon Re: Programabilni latch07.09.2019. u 14:20 - pre 55 meseci
+1
 
Odgovor na temu

avlijas.sladjan
Sladjan Avlijas
Senior Developer
Freund Elektronika
Sarajevo

Član broj: 337181
Poruke: 63
188.124.222.*

Sajt: freund.ba


+2 Profil

icon Re: Programabilni latch08.09.2019. u 17:28 - pre 55 meseci
Ma dobro bi bilo da postoji neki institut kod nas, gdje bi mogli svi da se nadjemo na jednom mjestu. Kako godine idu sve manje ljudi ima da progovoris o slicnim temama. Inace u sustini slicne ideje propagiramo, ali eto nekad se covjek zapita jel sve to uredu, da li i drugi misle tako :D.

Evo mladost odlazi, nekako kad si mlad dovoljno je da nacrtas simbol tranzistora i vec te neko povuce u inostranstvo. Valjda i tamo je potpuno neisplativo studirati i baviti se istim poslom (plata ista kao i za bilo koje zanimanje, a da nesta napravis treba ti godine iskustva, ne moze preko noci postati inzinjer) pa tako da jedinu sansu vide u nasim mladima, ono iz iskustva vide da smo vrijedni i pametni, pa ce nas oblikovati po njihovim zeljama. Mozda to i nije lose za nekog mladig, jer ako ostane ovde male sanse ce biti da ce se naci na mjestu da nesta nauci, ali za drustvo je to pogubno. Uvjek sam govorio kad nasi politicari izadju na TV (da ih ne prozivam po imenu) i kazu kako je i prije isto bilo, da su i prije ljudi odlazili. Ma prije smo slali "snagu/misice" a danas saljemo "pamet", sto je drasticna razlika.

Inace kao sto sam rekao, na istoj smo talasnoj duzini, i vjerovatno bi se fino ispricali na kafi/pivu :D

E da, u petak sam isto tako sjeo sa Jovom. On je ovde 100m od mene i ja ga znam samo iz vidjenja. U kafani smo ostali jedno 2-3 sata, procesljali milion teme. Ostao sam mu duzan poslati semu kineske led sijalica, koja radi sa linearnim regulatorom (nije mi vjerovao na rjec, isto kao sto sam i ja na prvu mislio da radi na principu nekog VF dc-dc switching regulatora, gdje pcb linije koristi kao induktivnost), pa evo jednog od tih kola: https://img.ozdisan.com/ETicaret_Dosya/468660_3180063.PDF

 
Odgovor na temu

Living Light

Član broj: 331540
Poruke: 6709



+1156 Profil

icon Re: Programabilni latch08.09.2019. u 17:54 - pre 55 meseci
macola,

+10 XXXL !
Toliko mnogo knjiga, toliko malo vremena...
 
Odgovor na temu

DSL
Sweden

Član broj: 47290
Poruke: 1874
*.bredband.comhem.se.



+162 Profil

icon Re: Programabilni latch08.09.2019. u 18:08 - pre 55 meseci
Citat:
avlijas.sladjan:
Ma dobro bi bilo da postoji neki institut kod nas, gdje bi mogli svi da se nadjemo na jednom mjestu.


Citat:

Inace kao sto sam rekao, na istoj smo talasnoj duzini, i vjerovatno bi se fino ispricali na kafi/pivu :D
E daU kafani smo ostali jedno 2-3 sata, procesljali milion teme....



Dobar pokazatelj kako sa iskustvom možemo polako i sami sebi da delimo dobre savete :)

Imali smo nas nekoliko ideju da se jednom okupimo na institutu i čitamo knjige ali je mene od te ideje otkacila činjenica da sam otišao u inozemstvo... ostaje za neki drugi put..
 
Odgovor na temu

macolakg
Dragoljub Aleksijevic
Kragujevac

Član broj: 301424
Poruke: 3227
*.ptt.rs.



+1095 Profil

icon Re: Programabilni latch08.09.2019. u 18:39 - pre 55 meseci
Citat:

Ma dobro bi bilo da postoji neki institut kod nas, gdje bi mogli svi da se nadjemo na jednom mjestu...

U kafani smo ostali jedno 2-3 sata, procesljali milion tema...


Zaključak se nameće prirodnom logikom: osnovati taj institut u kafani :-)

Lepo je to @DSL zapazio.
 
Odgovor na temu

[es] :: Elektronika :: Programabilni latch

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6

[ Pregleda: 7174 | Odgovora: 102 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.