Za sve glavne softvere postoje zamene, npr. kFreeBSD umesto Linux-a, LXDE umesto Gnome. Pominje se i zamena za udev. To su sve softveri koje programiraju ljudi bliski Red Hat-u i sličnim firmama gde je sve podređeno profitabilnosti. Takvi programeri imaju šablone mišljenja koji uvek dovode do istih tipova ranjivosti u softveru pa zato sofisticirani napadači, kao što su tajne službe, uvek mogu da pronađu mnoge načine da ovladaju takvim računarom. S druge strane, programer koji misli slobodno će uvek brižljivo napraviti takav sistem koji će biti sveobuhvatno zaštićen, što tajnim službama ne odgovara, jer bi ih pronalaženje ranjivosti mnogo skuplje koštalo.
Relativna sigurnost u Linux-u
Zaključano
Zakačeno
izmenjeno 1 put, poslednji put bojan_bozovic 17.06.2016. u 22:56
Izmene poruke
- bojan_bozovic17.06.2016. u 22:56zapis iz teksta poruke
Upravo tako. Mogao bi se stvoriti zaista minimalan sistem, sa ili bez GUI, koji bi bilo moguće formalno verifikovati (i imao bi nula ranjivosti), ali bi programeri imali problema sa policijom i tajnim službama. Uglavnom same tajne službe/vojske koriste custom OS-eve koji jesu formalno verifikovani, nisu nikada vezani na internet i imaju fizičko obezbedjenje.
https://en.wikipedia.org/wiki/...ter_System_Evaluation_Criteria
E sad, problem sa time je sledeći, verovatno bi bio podržan samo jedan tip matične ploče i grafičke kartice, a možda i procesora (mogući su bagovi i u hardveru zbog kojih bi OS bio kompromitovan). Ipak malo ljudi ima potrebu da se brani od nečega tako sofisticiranog kao što je Stuxnet.
https://en.wikipedia.org/wiki/...ter_System_Evaluation_Criteria
Citat:
A — Verified protection[edit]
A1 — Verified Design
Functionally identical to B3
Formal design and verification techniques including a formal top-level specification
A1 — Verified Design
Functionally identical to B3
Formal design and verification techniques including a formal top-level specification
E sad, problem sa time je sledeći, verovatno bi bio podržan samo jedan tip matične ploče i grafičke kartice, a možda i procesora (mogući su bagovi i u hardveru zbog kojih bi OS bio kompromitovan). Ipak malo ljudi ima potrebu da se brani od nečega tako sofisticiranog kao što je Stuxnet.
Sta bese radio Stuxnet? Podizao frekvenciju svakih 27 dana za nesto malo na onim nuklearnim "necegazanesto", pa time brze unistavao "neke centrifuge" i tako usporio razvoj iranskog nuklearnog programa?
Citat:
programer koji misli slobodno će uvek brižljivo napraviti takav sistem koji će biti sveobuhvatno zaštićen
Svaki programer je ljudsko bice i pravi greske.
Zbog toga se ozbiljna sigurnost ne oslanja na imaginarna bica i imaginarni kod bez bagova.
Potpis
DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
Baš tako. Koristio je ČETIRI zero daya i dva ukradena Authenticode certifikata za nometan kernel "rad", plus što je koristio exploite u Siemens CNC softveru i sadržao prvi PLC rootkit. ;) Da li su NSA/CIA ili Mossad iza toga nije utvrđeno sa sigurnošću. ;) Radio je tako što bi u tajnosti (korisnik bi u Siemens softveru video samo da je sve OK) menjao frekvenciju rada centrifuga sa 2 Hz na 1000+ Hz i nazad, uništavajući ih.
Sto kaze Ivan, zasto bas systemD ciji je kod dostupan? Mnoge linux distribucije omogucuju kroz svoje repository-e instalaciju nonfree softvera ciji source-code nije dostupan, Debian, Ubuntu, Arch, Mint... Na primer, Debian je uklonio nonfree pakete iz main riznice, ali ih i dalje distribuira kroz non-free riznicu. Ima i distribucija koje sadrze samo slobodan softver, pa ko voli ;).
Još je gore Panto_ zavisiti od binary bloba koji je ranjiv i bug je nemoguće ispraviti jer vendor ne daje pet para. Ko je postavljao Quake III server i sl. to zna.
Mislim da polazna tocka sigurnosti na Linuxu i Winzima,
je apsolutno pojam dva razlicita svijeta.
WIndows alati se vecinom preuzimaju apsolutno bilo di sa interneta, s xy satranica,
i napdaci cesto kreiraju malware i spy- alate, kako bi zarazili xy korisnika.Dok vecina linux paketa se preuzima
iz provjerenih izvora
Daleko je veca sansa da cete na winzima popusit virus , i to vjerojatno apsolutno random
nego da ce se ista stvar dogoditi na Linuxu.
Defintivno, kod online servisa, sve je opet jako upitno o kakvoj kradji se radi, i da li se koristi nekakav propust tog servisa
pa pljackanje vas, mozda i nema nikakave veze s vama samima.
Svakako da postoje mnoge vrste napada i na Linxue, i nije da su aposlutno odbojni, ali Linux napadi nisu nesto
sto se desava rendom po internetu, vec su to vise ciljani napadi, gdje su napadaci daleko vise educirani, i gdje napadaju vecinom
ljude koji stoje iza tih Linuxa koji su takodjer educirani da se brane od istih situacija.
Meni je smijesna ta recenica , sve sto korisnik zelije vasa root sifra.
Naravno da sve sto netko zelis je root sifra.
Ali i za to postoji rjesenje, i moze se server podesiti putem kripto kljuceva i sifre, podesit monitoring aposlutno svake stavke mojeg operativnog sustava, pa
napadac moze da pokusava neke metode, ali sve zavisno je o onome tko je podesio sustav, hoce li bit uspijesno,i hoce li to doznati na vrijeme.
Na kraju krajeva poanta Linuxa je da korisnik ima aposlutnu kontrolu nad svojim racunalom, a ne obrnutno.
To kod Windowsa nemozemo reci, na kraju krajeva, daj laptop s Linuxima i WIn obicnom korisniku,da ide po netu i surfa malo. Da vidimo koji ce laptop prije zavrsit sjeban i zarazen :D
je apsolutno pojam dva razlicita svijeta.
WIndows alati se vecinom preuzimaju apsolutno bilo di sa interneta, s xy satranica,
i napdaci cesto kreiraju malware i spy- alate, kako bi zarazili xy korisnika.Dok vecina linux paketa se preuzima
iz provjerenih izvora
Daleko je veca sansa da cete na winzima popusit virus , i to vjerojatno apsolutno random
nego da ce se ista stvar dogoditi na Linuxu.
Defintivno, kod online servisa, sve je opet jako upitno o kakvoj kradji se radi, i da li se koristi nekakav propust tog servisa
pa pljackanje vas, mozda i nema nikakave veze s vama samima.
Svakako da postoje mnoge vrste napada i na Linxue, i nije da su aposlutno odbojni, ali Linux napadi nisu nesto
sto se desava rendom po internetu, vec su to vise ciljani napadi, gdje su napadaci daleko vise educirani, i gdje napadaju vecinom
ljude koji stoje iza tih Linuxa koji su takodjer educirani da se brane od istih situacija.
Meni je smijesna ta recenica , sve sto korisnik zelije vasa root sifra.
Naravno da sve sto netko zelis je root sifra.
Ali i za to postoji rjesenje, i moze se server podesiti putem kripto kljuceva i sifre, podesit monitoring aposlutno svake stavke mojeg operativnog sustava, pa
napadac moze da pokusava neke metode, ali sve zavisno je o onome tko je podesio sustav, hoce li bit uspijesno,i hoce li to doznati na vrijeme.
Na kraju krajeva poanta Linuxa je da korisnik ima aposlutnu kontrolu nad svojim racunalom, a ne obrnutno.
To kod Windowsa nemozemo reci, na kraju krajeva, daj laptop s Linuxima i WIn obicnom korisniku,da ide po netu i surfa malo. Da vidimo koji ce laptop prije zavrsit sjeban i zarazen :D
Potpis
Open Source is freedom
Nađoh baš korisne resurse na ovom sajtu: https://www.cisecurity.org
Imaju i vrlo detaljne benčmark-dokumente: https://www.cisecurity.org/cis-benchmarks/ Traže registraciju, jedino to.
U prilogu je dokument za CentOS 7 (300+ strana)
Imaju i vrlo detaljne benčmark-dokumente: https://www.cisecurity.org/cis-benchmarks/ Traže registraciju, jedino to.
U prilogu je dokument za CentOS 7 (300+ strana)