C ispred Jave po popularnosti?

Braksi:
jos 90tih godina se pricalo kako studije informatike nisu adekvatne i ne prate trendove. Mene je ta prica ispratila u Srbiji i docekala u Italiji. Tipa: zasto ucimo paskal ili modulu kad ima C++, java se tek nezirala. A php recimo nije postojao.

I tada je usvojena strategija i u Srbiji i svugde gde se studira CS (informatika i sl) da se ide na teoriju, da dakle spreme akademca za naucnu karijeru, a ako nece to onda neka ide sto bolje teorijski potkovan i izostrenih vijuga pa ce mu trebati manje vremena da bilo sta savlada u industriji, a bice i garant poslodavcu da ima potencijal za to.

Danas faksovi i dalje furaju taj fazon, a u medjuvremenu je jos doslo trista stvari - sto znaci da je bila odabrana dobra strategija....

A naravno, fax mora da se bavi teorijom jer nekako se moraju stvoriti kadrovi koji ce sutra raditi u hard sciencu i otkrivati nove stvari.

hotchimney: Hm, zanimljivo. Sa druge strane poznati su mi slučajevi studenata koji nisu mogli da dobiju odgovore na svoja pitanja. Šta više u mnogim situacijama asistensti/profesori bi se pravili "blesavi".

Znaš, ne postoje mehanizmi da se spreče manipulacija.

Nedeljko: Nađe se tu i tamo poneka budala. Međutim, ovakve priče su neosnovane, osim ako se ne odnose na poneki izuzetak. To su priče loših studenata, protiv kojih se ceo svet urotio, pa zato nisu uspeli.

bojan_bozovic: Studije su bile adekvatne! Moram li da spominjem da se u paskalu adi i moduli članovi niza indeksiraju od jedan, a ne od nula kao u C/C++ i sa te strane su striktniji (kao i u koriscenju interface-implementation blokova umesto header fajlova). A što je jave i php tiče, tu samo može da se kaže da ti jezici nemaju operator overloading (nema ni paskal, ali je iz 1970 kad su kompjuteri imali 64K RAM).Besmislen je jezik u 2014 koji nema operator overloading, uz silne GHz i Gb koje imamo na raspolaganju.

Po mom skromnom mišljenju, najbolje je početi sa nečim što ima poentere i pun OOP, ali je takodje low-level, i prčkati i po low level stvarima (nekim senzorima ili čak malom robotu). Tu postoje C/C++ ili Ada. Sa toga prelaziš bez problema na taj php, jer imaš jednostavnije koncepte i manju biblioteku.

Inače, svakom se jeziku može zameriti - štos je u tome da je bolje da odmah zagrizeš i vidiš da li je programiranje za tebe ili nije. Pisanje skripti u PHP to ne može da dočara ni na koji način, i može samo početniku dati lažnu predstavu da nešto zna - nemam opet ništa protiv onih koji žive od PHP - radi se o tome ne da li neko ima znanje van PHP, već vidi znanje i van PHP.

Nedeljko: Studije na MATF nis bile odgovarajuće (ali, to ne treba uopštavati na druga mesta) jer se nije radila nijdna GUI biblioteka, niti višenitna obrada, niti konkurentno programiranje itd. Sve je to već postojalo u okviru WinNT-a i UNIX-a. No, od 2000-te stanje se tamo promenilo na bolje.

Nedeljko: I još nešto. U pakalu indeksi nizova ne počinju od jedinice, već od bilo koje vrednosti koju upiše progrmer u definiciji niza.

Besmislen je jezik u 2014 koji nema operator overloading, uz silne GHz i Gb koje imamo na raspolaganju.

Po mom skromnom mišljenju, najbolje je početi sa nečim što ima poentere i pun OOP, ali je takodje low-level, i prčkati i po low level stvarima (nekim senzorima ili čak malom robotu). Tu postoje C/C++ ili Ada. Sa toga prelaziš bez problema na taj php, jer imaš jednostavnije koncepte i manju biblioteku.

There are some things that I kind of feel torn about, like operator overloading. I left out operator overloading as a fairly personal choice because I had seen too many people abuse it in C++. I've spent a lot of time in the past five to six years surveying people about operator overloading and it's really fascinating, because you get the community broken into three pieces: Probably about 20 to 30 percent of the population think of operator overloading as the spawn of the devil; somebody has done something with operator overloading that has just really ticked them off, because they've used like + for list insertion and it makes life really, really confusing. A lot of that problem stems from the fact that there are only about half a dozen operators you can sensibly overload, and yet there are thousands or millions of operators that people would like to define -- so you have to pick, and often the choices conflict with your sense of intuition. Then there's a community of about 10 percent that have actually used operator overloading appropriately and who really care about it, and for whom it's actually really important; this is almost exclusively people who do numerical work, where the notation is very important to appealing to people's intuition, because they come into it with an intuition about what the + means, and the ability to say "a + b" where a and b are complex numbers or matrices or something really does make sense. You get kind of shaky when you get to things like multiply because there are actually multiple kinds of multiplication operators -- there's vector product, and dot product, which are fundamentally very different. And yet there's only one operator, so what do you do? And there's no operator for square-root.

Burgos
Glavni razlog zašto Java nema overloading, ako se sećam dobro Goslingove izjave je slično: "Kada pogledate kod, sve mora da ti bude jasno. Ako u C++-u vidite a + b, vi ne možete znati šta se zapravo dešava, bez da gledate definiciju klase. Mislim da je ovo prilično besmisleno, al' ajde - samo su ostavili prostor drugim jezicima da preotmu deo kolača.

Shadowed: Sreca ne zavrsih fakultet jer bih sudeci po Nedeljkovom stavu, morao bih sve i svasta da koristim u poslu a bez cega ovako mogu jer nisam akademski obrazovan.

Nedeljko: @tdusko

Višenitna obrada mora da se uči na studijama u okviru nečega u nekom trenutku. Naravno da ne može tek tako na prvom kursu. Prvo promenljive, nizovi, petlje, funkcije itd, da se stekne osećaj, pa malo rekurzije, pa strategija podeli pa vladaj, pa binarna pretraga, pa pretraga sa vraćanjem u dubinu i širinu da se stekne još bolji osećaj, naravno, sve kroz strukturnu paradigmu, pa OOP, pa onda mogu te razne druge stvari.

Ko ne zna da ne zna, ograničen je.
Ko zna da ne zna, mudar je.
Ko prepoznaje svoju ograničenost, nema granica.

Nedeljko: Ne, fakultet te ne tera ninašta. Samo ne bi izmišljao rupe na saksijama, jer bi znao rešenja do kojih je neko došao pre tebe. To ti je kao biblioteka.

No, problem je u tome što se na isti način rešavaju čitave klase problema, pa se onda problem formuliše apstraktno i da s rešenje za opšti slučaj, a ti onda treba da prepoznaš na koji se apstraktan problem svodi ono što rešavaš. Ako si pravilno svojio gradivo, to nije teško, ali od tabelarnog znanja se niko leba nije najeo.

Nedeljko:
Ne, nisam rekao da mora da se zna sve i svašta, već osnove, koje su zajednički imenilac svih oblasti. Tu spadaju:

1. implementacija u bar jednom programskom jeziku datog algoritma proizvoljne složenosti,
2. osnovni algoritmi,
3. osnovne strukture podataka.

Šta je to osnovno? Pa, ono što se uobičajeno radi na prvim kursevima. To nije sve i svašta. Sve i svašta bi bii klaud, baze, 2D grafika, 3D grafika, zvuk, veb, poslovni sistemi, numerički algoritmi, geometrijski algoritmi, ugrađeni sistemi...