Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja

[es] :: Fizika :: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja
(Zaključana tema (lock), by Ivan Dimkovic)
Strane: 1 2

[ Pregleda: 6489 | Odgovora: 34 ] > FB > Twit

Postavi temu

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja11.11.2012. u 13:38 - pre 138 meseci
Molio bih protivnike teorije relativnosti da se uzdrže od pisanja na ovoj temi. Za napadanje iste neka otvore novu temu.


Da pođemo od Renea (Kartezijusa) Dekarta. Da bismo prirodne pojave mogli da izražavamo preko matematičkih funkcija vrlo je bitno da tačke prostorvremena predstavimo četvorkama realnih brojeva. Jednostavno, tako je mnogo lakše. To je Dekart uspešno uradio sa prostorom u geometriji, a slične ideje se mogu primeniti i na prostorvreme. Razlika je u tome što ćemo umesto trojki realnih brojeva imati četvorke od kojih su tru prostorne i jedna vremenska, pri čemu se prostorne sa jedne strane i vremenska sa druge, ne tretiraju baš na isti način.

Bijekcija (ili da li baš bijekcija ako naučnici kažu da vreme ima svoj početak, ali ostavimo to po strani) između prostorvremenskih tačaka i se može uvesti na mnogo načina. Svaki od tih načina se zove koordinatni ili referentni sistem ili sistem referencije. Transformacije prelaska su transformacije kojima se ista tačka prostorvremena predstavljena kao četvorka jednog koordinatnog sistema transformiše u četvorku koja u drugom koordinatnom sistemu predstavlja istu tačku prostorvremena. Date su mi koordinate nekog događaja u sistemu S i na osnovu njih treba da odredim koordinate istog događaja u sistemu S'.

Veoma je važno praviti razliku između fizičkog događaja i fizičkog procesa. Fizički događaj je nešto što se desilo u jednoj tački (nema prostorno prostiranje) u jednom trenutku (nema vremensko prostiranje). Proces za razliku od toga može da traje i da se prostire.

U opštem slučaju, transformacije između dva sistema nisu ni nalik na linearne. Međutim, možemo se ograničiti na pravougle sisteme u kojima vreme ravnomerno protiče, koji su nešto mnogo određenije. Recimo, krut štap u njima neće menjati veličinu ako ga pomerimo sa jednog mesta na drugo ili ako ga zaokrenemo. Takođe, pojave za koje se očekuje približna ravnomernost u vremenu u takvim sistemima jesu takve.

Galileo Galilej je proučavao takve sisteme u međusobnom ravnomernom pravolinijskom kretanju. To znači da se svaka tačka koja miruje u jednom od tih sistema kreće ravnomerno i pravolinijski u drugom sistemu (sa istim vektorom brzine za sve tačke). Uočio je da se u tako povezanim sistemima pojave odvijaju na potpuno isti način, odakle je zaključio da osnovni prirodni zakoni imaju isti oblik u takvim sistemima. Taj princip se zove princip relativnosti. Ne znam za naziv, ali izgleda da sam princip potiče od Galileja. Galilej je pretpostavio najjednostaviji i najočigledniji oblik transformacija između takvih sistema (koje po njemu nose ime) i eksperimentalno ih proverio u uslovima i sa tačnošću koji su u to vreme bili mogući.

Ser Isak Njutn je to prihvatio i izgradio na takvim temeljima svoju teoriju. Jedan od Njutnovih zakona mehanike je zakon inercije, koji kaže da ako telo miruje i na njega ne deluje nikakva sila, ono ostaje da miruje, a ako se kretalo ravnomerno i pravolinijski i na njega ne deluje nikakva sila, ono nastavlja da se kreće ravnomerno i pravolinijski ne menjajući pravac smer i brzinu kretanja (kao i da ako na telo deluje neka sila, ono trpi ubrzanje jednako količniku sile koja deluje na telo i mase tela, ali taj deo nije relevantan za ovaj deo). Sistemi u kojima važi taj zakon se zovu inercijalni sistemi. Dokazuje se da ako taj princip važi u dva sistema, da oni moraju biti povezani linearnim transformacijama, kao i da ako važi u jednom sistemu, onda važi i u svakom drugom koji je sa njim povezan linearnim transformacijama.

Šta matematički znači princip relativnosti? Navedimo primer Njutnovog zakona gravitacije koji glasi da se materijalne tačke privlače silom koja je srazmerna proizvodu njihovih masa, a obrnuto srazmerna kvadratu njihovog rastojanja. Uz zakon inercije, odatle sledi da materijalna tačka sa istim početnim uslovima koji se odnose na položaj i bruinu u nekom trenutku pada u gravitacionom polju na isti način, bez obzira na bilo kakve svoje karakteristike, kao što je npr. masa. Drugim rečima, gravitaciono polje je polje ubrzanja, tj. svakoj tački prostorvremena se pridružuje neki vektor ubrzanja. Ono se može izraziti na sledeći način:

(1) ,

gde je vektor gravitacionog polja, gravitaciona konstanta, a funkcija gustine.

Pređimo na neki drugi sistem koji je u ravnomernom pravolinijskom kretanju u odnosu na polazni u kome je zakon dat. Za to je potrebno da stare koordinate izrazimo preko novih. U klasičnoj mehanici su inercijalni sistemi povezeni Galilejevim transformacijama. Recimo da transformacija glasi:

,

za neki konstantan vektor brzine . Ako to zamenimo u (1), dobijamo

.

Ako je ovo izraz za , šta je izraz za ?

.

Posle jednostavne linearne smene u integralu (), dobija se

,

što znači da Njutnov zakon gravitacije ima isti oblik u oba sistema. Može se dokazati da je Njutnov zakon gravitacije invarijantan u odnosu na sve Galilejeve transformacije, a ne samo u odnosu na translatorno pomeranje. Napomenimo još da je za stransformisanje zakona bitno kako se koja (vektorska ili skalarna) veličina transformiše. Primera radi, u klasičnoj mehanici se vektori brzine i ubrzanja ne transformišu na isti način. Vektror brzine može promeniti intenzitet prilikom transformisanja, dok vektor ubrzanja ne može.

I tako je sve lepo išlo do XIX veka kada su otkrivene jednačine elektrodinamike, koje nisu invarijantne u odnosu na Galilejeve transformacije. Jedan od njihovih ekvivalenata su Jefimenkove jednačine iz kojih se neposredno vidi da se (po njima) elektromagnetno polje prostire brzinom svetlosti, a ne trenutno. Naime, na stanje u tački u trenutku ne utiče stanje u tački u istom tom trenutku, nego u ranijem trenutku , tj. taman toliko ranijem da bi signal brzine svetlosti ispaljen iz tačke u tom trenutku stigao u tačku u trenutku .

Dakle, iz jednačina elektrodinamike sledi da se elektromagnetno polje prostire brznom svetlosti. Međutim, brzina nije apsolutan pojam. Na koji se sistem ona odnosi? Pa, na onaj u kome važe jednačine elektrodinamike u tom obliku. Obzirom da brzina svetlosti nije invarijantna u odnosu na Galilejeve transformacije, svetlost se u svim pravcima i smerovima može prostirati istom brzinom u samo jednom sistemu, pa samo u njemu mogu da važe jednačine elektrodinamike u tom obliku. Drugim rečima, ako bi postojao neki sistem u kome se svetlost prostire istom brzinom u svim pravcima i smerovima, odnosno u kojem važe jenačine elektrodinamike, nijedan sistem koji je sa njim je povezan Galilejevim transformacijama (nazovimo takve sisteme Galilejevim) i koji se kreće u odnosu na njega ne bi mogao da zadovoljava jednačine elektrodinamike u istom obliku, pa ako bi zakoni koji opisuju rad mernih instrumenata bili u ukupnosti invarijantni samo u odnosu na Galilejeve transformacije, taj privilegovani Galilejev sistem bi se mogao detektovati posmatranjem svetlosnih i elektromagnetnih pojava, što je u suprotnosti sa principom relativnosti. No, u to vreme se nije znalo za druge grupe transformacija, osim Galilejeve.

Odavde se nameće zaključak da se ne mogu istovremeno prihvatiti takva elektrodinamika, princip relativnosti i drugi zakoni koji su invarijantni samo u odnosu na Galilejeve transformacije, kao što su pomenuti Njutnov zakon inercije i Njutnov zakon gravitacije. Barem nešto od toga se mora žrtvovati.

Prvo se pokušalo sa "popravljanjem" jednačina elektrodinamike. No, nije išlo. Kada se brzina svetlosti zameni beskonačnošću u tim jednačinama, tj. odbace svi članovi koji se dele njome, dobijaju se jednačine koje jesu invarijantne u odnosu na Galilejeve transformacije, ali nisu u skladu sa izvršenim eksperimentima. Ono što fizičari XIX veka nisu znali, to je da se Maksvel-Hercove jednačine mogu malo manje osakatiti tako da budu invarijantne u odnosu na Galilejeve transformacije, a verovatno u skladu sa eksperimentima izvršenim u XIX veku. Dovoljno je zameniti u Jefimenkovim jednačinama brzinu svetlosti beskonačnošću samo u izrazu za , tj. zameniti sa . No, po takvim jednačinama (invarijantnim u odnosu na Galilejeve transformacije) se elektromagnetno polje prostire trenutno. Međutim, u drugoj polovini XX veka su u svemir ispaljivane razne sonde i brodovi (sputnjik i vojadžer) koje su sa bazom na Zemlji komunicirale putem elektromagnetnih talasa, čije je kašnjenje usled prostiranja brzinom svetlosti neposredno opaženo, tako da bi ta varijanta svakako otpala u XX veku.

Zatim se pokušalo sa odbacivanjem principa relativnosti. Postavljena je bila čuvena hipoteza etra. Etar je nekakva sredina u odnosu na koju se svetlost i elektromagnetno polje prostiru istom brzinom u svim pravcima i smerovima. Ukoliko bi postojala takva globalna nepokretna sredina, onda Zemlja na svom putu oko Sunca ne bi mogla stalno da miruje u odnosu na etar jer joj je putanja kružna (dobro, ne baš tačno, ali je zatvorena). Ako bi Zemlja u nekom trenutku na putu oko Sunca mirovala u odnosu na etar, onda bi za pola godine (kada se nađe u suprotnoj tački svoje putanje oko Sunca) morala da se kreće brzinom 2v u odnosu na etar, gde je v brzina kojom Zemlja kruži oko Sunca (oko 30km/s).

Majklson i Morli su 1900 obavili čuveni eksperiment sa interferometrom u vezi s tim pokušavajući da izmere brzinu Zemlje u odnosu na etar. Brzina kruženja Zemlje oko Sunca je 0,0001c, tako da direktno merenje brzine svetlosti u raznim pravcima i smerovima sa tolikom tačnošću u to vreme nije bilo moguće. Stoga je bio osmišljen eksperiment u kome bi se detektovale male razlike u brzini svetlosti u raznim pravcima i smerovima za šta je po konstrukciji opreme bilo dovoljno da razlike u pređenom putu svetlosti unutar interferometra budu uporedive sa talasnom dužinom korišćene svetlosti (koja je jako mala), što je bilo sasvim dovoljno da se na korišćenom interferometru primeti da brzina svetlosti u svim pravcima i smerovima nije ista usled okretanja Zemlje oko Sunca. Kada su prvi put izvršili eksperiment, nikakve se promene nisu opazile. Kada se dobije neočekivan ishod eksperimenta, prvo se detaljno proverava sve, pa tek kada su eksperimentatori sigurni da nema nikakve greške, rezultat se prihvata kao činjenica. I tako su eksperimentatori nakon obavljenih provera pomislili da nisu imali sreće i da je Zemlja baš u tom trenutku na svom putu oko Sunca mirovala u odnosu na etar. Sačekali su neki broj meseci i koliko god da je puta ponovljen eksperiment, rezultat je bio isti - da nema nikakvih razlika u brzini prostiranja svetlosti u raznim pravcima i smerovima. Taj eksperiment je kao pokušaj merenja brzine Zemlje u odnosu na etar propao i uspešno je odbacio hipotezu o globalnom mirujućem etru.

Međutim, ostaje mogućnost da Zemlja svojom masom vuče za sobom neki lokalni etar i da je zato ishod Majklson-Morlijevog eksperimenta (za koji je kasnije Majklsonu dodeljena Nobelova nagrada za fiziku) bio takav. Međutim, ta mogućnost je odbačena na osnovu astronomskih posmatranja dvojnih zvezda (detalja se ne sećam).

Kada su propali pokušaji sa preformulacijom elektrodinamike i hipotezom etra, preostala je mogućnost odbacivanja Galilejevih transformacija. Lorencove transformacije su upravo izvedene jedine kao linearne transformacije koordinata u odnosu na koje su invarijantne Maksvel-Hercove jednačine elektrodinamike. Time su spaseni princip relativnosti i jednačine elektrodinamike po cenu revizije celokupne fizike (jer onda svi ostali zakoni moraju da se usklade sa Lorencovim transformacijama). Ta cena jeste vrlo visoka i upravo je to razlog što se nauka tome opirala dokle god je mogla, tj. to je razlog zbog kojeg je odbacivanje Galilejevih transformacija poslednje došlo na red, tj. tek kada su druge mogućnosti iscrpljene i otpale.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja11.11.2012. u 15:37 - pre 138 meseci
Bilo bi dobro da neko upućeniji da svoj doprinos.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

zzzz
milan kecman
bluka

Član broj: 11810
Poruke: 2145
..able.dyn.broadband.blic.net.



+196 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja13.11.2012. u 23:50 - pre 138 meseci
Citat:
Nedeljko:
Molio bih protivnike teorije relativnosti da se uzdrže od pisanja na ovoj temi. Za napadanje iste neka otvore novu temu.

Međutim, ostaje mogućnost da Zemlja svojom masom vuče za sobom neki lokalni etar i da je zato ishod Majklson-Morlijevog eksperimenta (za koji je kasnije Majklsonu dodeljena Nobelova nagrada za fiziku) bio takav. Međutim, ta mogućnost je odbačena na osnovu astronomskih posmatranja dvojnih zvezda (detalja se ne sećam).


Međutim,ja se sjećam tih detalja.

Citat:
Bilo bi dobro da neko upućeniji da svoj doprinos.


Ja sam upućeniji i mogao bih dati svoj doprinos.Ali sam zamoljen da kao protivnik TR, da se uzdržim od pisanja na ovoj temi.

Javljam se samo da se vidi da pratim temu sa interesovanjem i bez namjere da je urušim.
________________________________

Najbolja kritika formule za Sagnac effect:
https://www.omicsonline.org/op...090-0902-1000189.php?aid=78500

OK evo prave formule:P=2wft^2 [period]
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-5825.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja15.11.2012. u 08:03 - pre 138 meseci
Ne treba „izmišljati toplu vodu“!
Mnogi su uložili vlastiti trud i rad da nam to već postave na web: http://sr.wikipedia.org/wiki/Specijalna_teorija_relativnosti .
Istorijski pregled: http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_special_relativity
Preporučujem linkove (1) , (2) i (3) na tekstove o STR.
Nova knjiga o Einsteinu tvrdi: On je bio vioko precijenjen čovjek koji je upropastio fiziku!
 
0

bigkandor
Antispin Technologies

Član broj: 300656
Poruke: 252
*.yourproxyhost.com.



+228 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja15.11.2012. u 18:06 - pre 138 meseci
Hvala za linkove Sprečo.

Pozz.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja16.11.2012. u 22:28 - pre 138 meseci
Mene svakako interesuje onaj drugi deo naslova teme - razlozi za uvođenje teorije relativnosti -
i mogu da u tom cilju nastupim neutralno i logički ako se i to ne zabranjuje, ali mislim da to ne
bi trebalo.
Naročito me zanima nastanak Lorencovih transformacija jer mi je vrlo čudno da se toliko pohvaljuje
Ajnštajn, a da se ne kaže zašto. U čemu je zasluga Ajnštajna ako čitavu svoju teoriju samo
nadograđuje nad tim transformacijama odnosno tumači ih? Da li ih je Lorenc drukčije tumačio?
Meni se čini da su Lorenc i Ficdžerald zaslužniji za pojavu te teorije nego sam Ajnštajn.
Ima li nešto da se kaže o tome?
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja16.11.2012. u 23:12 - pre 138 meseci
Pa, razlozi su izneseni. Da li uopšte čitaš išta osim naslova?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja17.11.2012. u 07:54 - pre 138 meseci
Kako da ne! Vrlo rado čitam tvoje tekstove. Oni pozitivno utiču na moju znatiželju.
Nisi mi ništa rekao o nejednakom tretmanu Lorenca i Ajnštajna kroz istoriju i njihovom
eventualno različitom tumačenju transformacija.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja17.11.2012. u 10:42 - pre 138 meseci
Tema se ne bavi ličnostima, već teorijom.

Što se Ajnštajna tiče, slušao sam svakakva predavanja oko toga da je pokrao sve osim eventualno fotoelektričnog efekta (ne od Mileve), da nikada nije citirao nikoga osim sebe, da su njegova izvođenja bila pogrešna, tj. da je formulaciju pre dao neko drugi, a tačno izvođenje opet pre neko treći itd. No, to nema veze sa teorijom i njenim objektivnim preispitivanjima. Takve stvari, mada imaju istorijski značaj, ne spadaju u oblast mog interesovanja, tako da se ne udubljujem previše u to šta je od toga tačno, a šta ne.

No, sa Sprečom se ne slažem da je upropastio fiziku. Jednostavno, naučna zajednica nije sisala vesla da iko može da upropasti nauku na globalnom nivou. Može možda da prođe neki plagijat, ali ne i dokazi koji ne drže vodu.

[Ovu poruku je menjao Nedeljko dana 17.11.2012. u 11:52 GMT+1]
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

atelago

Član broj: 265415
Poruke: 776
*.dynamic.sbb.rs.



+53 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja17.11.2012. u 21:47 - pre 138 meseci
Citat:
Nedeljko: Tema se ne bavi ličnostima, već teorijom.

Šta onda znači istorija? Tema ne mora da se bavi ličnostima, ali mora da se bavi onim šta
su te ličnosti činile na razvoju te teorije. Razvoj teorije jeste istorijska činjenica jer za taj
razvoj bila su neophodna misaona i eksperimentalna pregnuća koja ne mogu biti izostavljena
u istorijskom prikazu tog razvoja.
Taj razvoj nije bio jednosmeran bez stranputica koje su jednako važne, mada pogrešne, jer
ne kaže se uzalud historia est magistra vitae.
 
0

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.3gnet.mts.telekom.rs.



+2789 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja18.11.2012. u 05:57 - pre 138 meseci
Istorija znači razvoj ideja. Dakle, nema veze sa ličnostima.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-4646.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja18.11.2012. u 11:33 - pre 138 meseci
Istorija Lorencovih transformacija govori i o njima samima (njihovom smislu i sadržini), pogotovu ne samo o Lorencu.
Meni smeta šarenilo u nazivima "Lorenc faktor" i njegova recipročna vrijednost - "gama faktor".
 
0

Zemljanin G
profesor fizike

Član broj: 309952
Poruke: 26
134.90.132.*



+1 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja16.12.2012. u 18:04 - pre 137 meseci
Ima jedan Fajmanov citat, koji je izvučen iz nekog njegovog govora, koji glasi: Uopšte uzevši novi zakon tražimo na slijedeći način: prvo ga pretpostavimo. Zatim krenemo da izračunavamo posljedice i pretpostavke da vidimo šta bi se dogodilo kad bi predpostavljeni zakon bio ispravan. Onda rezulta te izračunavanja uporedimo sa stanjem u prirodi, putem iskustva i eksperimenta, upoređujući ih direktno sa posmatranjem, da bismo ustanovili slaže li se to. AKO SE NE SLAŽE SA EKSPERIMENTOM , POGREŠNO JE.
Ta jednostavna rečenica ključna je za nauku. Uopšte nije važno koliko je lijepa vaša pretpostavka. Uopšte nije važno koliko ste pametni, ko je izrekao pretpostavku , neko poznat ili ne. Važno je samo jedno: AKO SE NE SLAŽE SA EKSPERIMENTOM, POGREŠNO JE!!!!!!!!!!!

Navodim ovo jer je teorija relativnosti eksperimentalno potvrđena u velikom broju eksperimenata. Na mnogo različitih nivoa. Protivnici TR-i se uvijek u kritici dohvate nekog paradoksa koji je do sad već više puta teorijski i eksperimentalno objašnjen.
 
0

Zemljanin G
profesor fizike

Član broj: 309952
Poruke: 26
134.90.132.*



+1 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja03.01.2013. u 18:12 - pre 136 meseci
Neznam zašto mi je moderator obrisao poruke, ali moram da ti odgovorim zzzz. TR nije izvedena na postulatima o brzini svjetlosti, nego je postulat o brzini svjetlosti izveden iz MM eksperimenta kao , ne jedan od, nego kao jedini precizan i tačan način da se objasni taj eksperiment. Nije teorija izvedena na aksiomu nego je aksiom o brzini svjetlosti postavljen na osnovu eksperimenta. Dalje, GPS sistem upravo dokazuje STR jer i radi na principu dilatacije vremena do koje dolazi kad se tijela kreću jedno u odnosu na drugo nekim brzinama, ma kako te brzine bile male. Diletacija vremena je ono što taj sistem uračunava da bi precizno odredio položaj. I tako dalje i tako duže, možemo ovako godinama ali vi stalno kod tumačenja izvrćete stvari naglavce. Objašnjenje MM eksperimentta je to što je bitno, nema drugog naučnog metoda, ako se ne slaže sa eksperimentom teorija ne važi, upravo to je ono najbitnije. STR se slaže sa svakim eksperimentom koji je izveden da bi se ta teorija ispitala, i ne samo to nego i sa nekim mjerenjima života elementarnih čestica koje se kreću velikim brzinama a koje dolaze sa Sunca. Nemoguće je teoretisati samo. Ponašate se kao Aristotel kod teorije padanja tijela, umjesto da proba on je zaključio da teža tijela padaju brže i mehanika je čekala 1000 godina da se pojavi Galilej da pusti kugle pa da pobije Aristotela.
 
+1

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
89.146.179.*



+33 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja03.01.2013. u 18:21 - pre 136 meseci
@zemljanin G, vjerujem da ti je dobro poznat sljedeći algebarski iskaz
.
Za l = ct , vjerujem, da ti nije poznat sljedeći algebarski iskaz (jer ga nisi mogao pročitati u udžbeničkoj literaturi, ali ga umiješ provjeriti i sam se uvjeriti u njegovu istinitost) :

Atelago te sasvim korektno pitao: Šta ako se to (taj drugi algebarski iskaz) slaže sa eksperimentom?! Hoćeš li ignorisati i odbaciti rezultate realnog eksperimenta?!
Šta ćeš eksperimentalno provjeravati?!

Ovaj tvoj odgovor mom zemljaku iz B. Luke nije korektan!
8.) Thomas Smid (M.Sc. Physics, Ph.D. Astronomy), svestrana zapažanja promašaja u STR.

Global Positioning System (GPS) and Relativity

9.) Ronald Ray Hatch: GPS pruža dokaze protiv STR, a ne u njenu korist i potvrdu.
 
0

Zemljanin G
profesor fizike

Član broj: 309952
Poruke: 26
134.90.132.*



+1 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja03.01.2013. u 18:56 - pre 136 meseci
U ovom kontekstu ne može se pisati l=ct jer ste koristili matematički obrazac bez razumjevanja fizičke teorije, prestavljate dužinu krutog tijela izrazom ct šta to pa znači u fizičkom kontekstu. Dali se točestice tijela kreću brzinom c neko vrijeme t pa formiraju to kruto tijelo ili tačnije tijelo dužine l. Ta smjena , ima li ona neki fizički smisao osim matematičke relacije. Osim toga ni matematički nije tačna na kraju dobijete ako pravilno postavite referentne sisteme ct' što potvrđuje STR.
 
0

Zemljanin G
profesor fizike

Član broj: 309952
Poruke: 26
134.90.132.*



+1 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja03.01.2013. u 18:59 - pre 136 meseci
Takođe vrijeme ne posmatramo kao trenutak nego kao interval, sa t' ste označili sistem referencije tijela u kretanju u odnosu na nešto pretpostavljam...
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
*.PPPoE-5396.sa.bih.net.ba.



+33 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja04.01.2013. u 05:01 - pre 136 meseci
@Zemljanin G, U MM eksperimentu (vidi proračun očekivanog rezultata eksperimenta) korišteni su sljedeći vremenski intervali , gdje je l0=ct0 dužina između prizme P i ogledala O.
Radi se, dakle, o razdaljini (dužini) i optičkim putevima. Jedna od važnijih relacija u tom proračunu je sljedeća

Zato me čudi tvoja tvrdnja (izjava) da sam iskazom l = ct predstavio dužinu krutog tijela (odakle ti takva pomisao i tvrdnja?!)
Matematički, geometrijski i fizički treba povezati 2t' i t, ili t' i t/2 da bi opisani sadržaj bio korektan (radi se o Ajnštajnovom t').
Kada Ajnštajn opisuje "pružni nasip" i kretanje voza po njemu on priča o kretanju "fotona" i tačkama na liniji (pravcu) A, S, B (AS = SB).
Inače u fizici koristimo, uglavnom, računanja u kojima koristimo pojam "materijalna tačka".
Iz sadržaja tvog posta zaključujem da ne poznaješ STR!
 
0

bigkandor
Antispin Technologies

Član broj: 300656
Poruke: 252
*.yourproxyhost.com.



+228 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja04.01.2013. u 11:02 - pre 136 meseci
@Zemljanin G je dobro odgovorio samo treba pažljivo pročitati: "Ta smjena , ima li ona neki fizički smisao osim matematičke relacije."

Stoga tvoja primedba "čudi tvoja tvrdnja (izjava) da sam iskazom l = ct predstavio dužinu krutog tijela (odakle ti takva pomisao i tvrdnja?!)" ne treba da te čudi jer si izraz l = ct ostavio na proizvoljno tumačenje.
 
0

Sprečo
penzioner

Član broj: 27004
Poruke: 1229
89.146.174.*



+33 Profil

icon Re: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja04.01.2013. u 16:18 - pre 136 meseci
Sa sr.wikipedia
(1)
Na taj način se dobija konačna formula koja povezuje dužine u ova dva referentna sistema:
(2)

"Kruto tijelo" može pasti napamet samo neupućenim u tekstove o STR!
Ko poznaje STR zna za ovu formulu
Ovo je jedan od primjera pravilnijeg označavanja veličina (dosta dobro su opisani i ostali sadržaji STR).
Ispravno je koristiti tri različite oznake: 2l0 = 2ct0, 2l' = 2ct' i l = ct , za Ajnštajnove veličine!


[Ovu poruku je menjao Sprečo dana 04.01.2013. u 17:56 GMT+1]
 
0

[es] :: Fizika :: Istorija teorije relativnosti i razlozi njenog uvođenja
(Zaključana tema (lock), by Ivan Dimkovic)
Strane: 1 2

[ Pregleda: 6489 | Odgovora: 34 ] > FB > Twit

Postavi temu

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.