E, ja moram da dodam jos nesto :)
Rekao bih da verovatnoca da igrac dobije u k+2 poteza nije p
k+1q, vec "broj varijanti pobeda u k+2 poteza" * p
k+1q.
Srecom, sve ostaje isto, zato sto je i "broj varijanti poraza u k+2 poteza" isti broj kao onaj gore.
Ne mogu da izdrzim a da to ne pokazem :)
Dakle, ako je npr Wn skup pobeda u n koraka a Ln skup poraza u n koraka, treba pokazati da je |Wn|=|Ln|. Ovo moze da se izvede koristeci funkciju f(en) = -en koja urejdenu n-torku iz {-1,1}
n slika u isti taj skup tako da pomnozi svaku koordinatu sa -1, tj. pretvori promasaj u pogodak i obrnuto. Pokazacu da na taj nacin f slika pobedu u poraz i obrnuto (sjajna stvar :).
Da bih prikazao osobine elementarnog dogadjaja, uvescu sumu Si(en) koja predstavlja sumu koordinata, tj. bodova prvih i elemenata uredjene n-torke en. Da bi en bio elementarni dogadjaj ove igre, mora biti
1.

2.

za i=1,..,n-1
Lako se vidi da je

pa je

za i=1,..,n odakle se vidi da i -e
n zadovoljava prethodna dva uslova.
Takodje, posto

znaci pobedu, a

poraz, ova funkcija zaista preslikava pobedu u poraz i obrnuto.
Ostaje da se pokaze jos da je f:Wn->Ln bijekcija. 1-1 jeste sigurno jer je to na {-1,1}
n. Iz tog razloga je i |Wn| = |f(Wn)|. Posto je f(Wn) podskup Ln i f(Ln) podskup Wn, vazi:

. Pocetak i kraj su jednaki pa su i ovi u sredini.
Konacno,
[Ovu poruku je menjao darkosos dana 01.02.2012. u 09:23 GMT+1]
[Ovu poruku je menjao darkosos dana 01.02.2012. u 09:30 GMT+1]